Nakon brojnih poremećaja koji su posljednjih godina utjecali na tržište hrane, novi pritisci mogli bi dodatno povećati troškove prehrane.
Prema procjeni Oxford Economicsa, globalne cijene hrane tijekom 2026. godine mogle bi porasti 11,8 posto, dok se za 2027. predviđa njihov dodatni rast od 4,8 posto, prenosi Poslovni dnevnik.
U središtu problema ponovno su poljoprivredne sirovine. Suša i ekstremno visoke temperature pogodile su usjeve u Europi, dok istodobno rastu troškovi energije i gnojiva. Dodatni problemi nastali su zbog ratova i poremećaja u opskrbnim lancima.
Posebno zabrinjava situacija sa žitaricama. Coceral je tijekom srpnja smanjio procjenu ovogodišnje žetve žitarica u Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Umjesto ranije procijenjenih 295,5 milijuna tona, sada se očekuje 286,6 milijuna tona. Prošle godine u tim je zemljama ubrano 310 milijuna tona.
Njemačka bi također mogla zabilježiti slabiju žetvu. Zbog ozbiljne suše i toplinskih valova tamošnja proizvodnja žitarica trebala bi pasti sedam posto, na 41,9 milijuna tona.
Energija i gnojiva dodatno podižu troškove
Poljoprivrednicima probleme ne stvaraju samo vremenske prilike. Na njihove troškove utječu i poremećaji u opskrbi naftom i drugim sirovinama nakon blokade Hormuškog tjesnaca povezane s ratom s Iranom.
Oxford Economics navodi da su globalne cijene dizela u srpnju bile 36 posto više nego godinu ranije. Istodobno se očekuje da će gnojiva tijekom ove godine poskupjeti 22 posto.
Sve to povećava troškove proizvodnje hrane, a posljedice bi se s vremenom mogle osjetiti i kod potrošača.
Dodatni rizik predstavlja rat u Ukrajini. Rusija i Ukrajina zajedno sudjeluju s nešto manje od 30 posto u ukupnom svjetskom izvozu pšenice te s više od 10 posto u izvozu kukuruza.
Poremećaji izvoza preko Crnog i Azovskog mora, kao i napadi na luke, terminale i brodove, mogli bi ugroziti godišnji izvozni kapacitet od 86 milijuna tona žitarica. Rusija u toj količini sudjeluje s 52 milijuna, a Ukrajina s 34 milijuna tona.
Pšenica posebno izložena
Među svim sirovinama posebno se izdvaja pšenica. Njezina bi cijena u trećem tromjesečju 2026. mogla biti 36 posto viša nego godinu ranije, dosegnuvši 6,92 dolara po bušelu, odnosno količini od približno 27 kilograma.
Problem je tim veći što se pšenica koristi u velikom broju svakodnevnih proizvoda. Od nje se proizvode kruh i tjestenina, ali i žitarice za doručak te keksi. Zbog toga bi njezino poskupljenje moglo imati šire posljedice.
Pritisak nije ograničen samo na žitarice. Očekuju se posljedice i kod voća, povrća i mliječnih proizvoda, dok bi se rast troškova sirovina mogao odraziti i na cijene kruha, sira, vina i ulja. Meso bi, prema procjeni, trebalo biti manje pogođeno.
Prve promjene mogle bi se vidjeti već na jesen
Potrošači promjene neće nužno osjetiti odmah. Globalni indeks cijena hrane Oxford Economicsa prati cijene sirovina, pa njegov rast ne znači da će cijene u trgovinama automatski porasti u istom postotku.
Ipak, kod svježeg voća i povrća posljedice bi se mogle pojaviti relativno brzo. Procjenjuje se da bi promjene u potrošačkim cijenama mogle biti vidljive dva do tri mjeseca nakon poremećaja.
To bi značilo da bi se prvi jači učinci mogli početi primjećivati tijekom listopada i studenoga ove godine.
Kod prerađenih proizvoda situacija je sporija. Zbog vremena potrebnog za žetvu i preradu, najveći utjecaj na njihove cijene očekuje se između veljače i svibnja 2027. godine.
Prema podacima FAO-a, globalne cijene prehrambenih sirovina u srpnju su već bile jedan posto više nego godinu ranije. Žitarice su pritom poskupjele 6,9 posto, a biljna ulja približno 17,3 posto.
Unatoč predviđenom rastu od 11,8 posto za ovu godinu, Oxford Economicsova procjena ipak je niža od povećanja zabilježenog 2022. godine, kada su globalne cijene hrane porasle 14,2 posto.
