Danas, 4. svibnja 2026., u Kumrovcu je u 15:05 sati obilježena godišnjica smrti Josipa Broza Tita. Okupljanje je održano u znak sjećanja na 4. svibnja 1980. godine, datum koji se u povijesnom smislu smatra krajem jedne političke epohe na prostoru bivše Jugoslavije.
Josip Broz Tito, najpoznatiji Zagorec na svijetu, bio je dugogodišnji predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i jedna od ključnih političkih ličnosti 20. stoljeća u ovom dijelu Europe.
Tito je preminuo 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani, u 88. godini života, nakon dužeg razdoblja ozbiljnih zdravstvenih problema. Njegovo stanje pogoršavalo se mjesecima ranije, nakon što su mu se razvile komplikacije s cirkulacijom, koje su dovele do amputacije noge početkom iste godine. Iako je nakon operacije nakratko došlo do poboljšanja, njegovo se zdravstveno stanje ponovno pogoršalo te je u veljači 1980. pao u komu, u kojoj je ostao do smrti.
Njegov odlazak tada je izazvao snažne reakcije u cijeloj državi i u svijetu te označio početak velikih političkih promjena koje će uslijediti u narednim desetljećima. Kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu te kasniji državnik, Tito je imao značajnu ulogu u oblikovanju poslijeratne Jugoslavije i u međunarodnoj politici, posebno kroz Pokret nesvrstanih.
Sahranjen je u Beogradu, u kompleksu Kuće cvijeća, gdje počiva i danas.
Kako bi mu odali počast, svake godine, 4. svibnja uz njegovu rodnu kuću u Kumrovcu okupljaju se brojne delegacije iz Hrvatske i susjednih zemalja te polažu cvijeće i pale svijeće.
Predsjednik Zajednice antifašističkih udruga KZŽ, Đorđije Popović rekao je kako je Josip Broz Tito bio pokretač i organizator narodnooslobodilačke borbe.
-On je bio čovjek koji je rekao “ne” Staljinu i jedan od osnivača Pokreta nesvrstavnih, zagovornik aktivne, miroljubive koegzistencije suradnje sa svim zemljama svijeta na ravnopravnoj osnovi- rekao je dodavši kako 8. svibnja 1980. zastave bile spuštene na pola koplja.
Kako kaže, tada je prvi puta u povijesti održana sjednica Ujedinjenih naroda kada je u više od 80 zemalja proglašen Dan žalosti.
–Na sahrani Josipa Broza bilo je 209 delegacija iz 128 zemalja, 31 predsjednik republike četiri kralja, šest prinčeva, 22 predsjednika vlada i 11 predsjednika parlamenta. U Vatikanu su zvonila zvona, a u katedralama i crkvama služene su mise zadušnice – kazao je.
-Što god mislili o njemu, on je obilježio 20. stoljeće, a to mu moraju priznati – zaključio je.
Kako je Josip Broz čovjek koji je svojom pojavom i djelom snažno obilježio 20. stoljeće kazao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.
-Postoji velik broj metropola, gradova u svijetu u kojima građani šeću ulicama i trgovima koje nose Titovo ime. Naime, 20. stoljeće i Josip Broz pamtit će se kao čovjek koji je pokrenuo narod na ovim prostorima, na općenarodnu obranu, stao je na čelo te vojske i izvojevao pobjedu – izjavio je Habulin.
Dodao je kako je Josip Broz snažno obilježio svjetsku političku scenu i političku scenu ovih prostora.
-Tu prvenstveno mislim na godinu kada uvodi radničko samoupravljanje, daje tvornice na upravljanje radnicima. Naime, to je sistem upravljanja koji nije postojao nigdje u svijetu i tadašnja jugoslavenska vlast je utrla vlastite puteve razvoja, stvaranja i gradnje samoupravnog socijalizma – naveo je te spomenuo delegatski sistem koji je, kako kaže, savršeniji nego predsjednički sistem.
Spomenuo je ustav iz 1974. godine koji je, kako navodi, dao svim republikama mogućnost da postanu države, pravo na samoopredjeljenje do odcjepljenja.
-Kao što je već spomenuto, on je bio ključan u stvaranju Pokreta nesvrstanih, pokreta koji je smirio tenzije koje su vodile prema trećem svjetskom ratu – zaključio je.
Obilježavanju je prisustvovao i načelnik Kumrovca, Robert Šplajt.
-Josip Broz Tito bio je najpoznatiji Kumrovčanin. Iako su prošle godine, još uvijek su tu prisutne velike emocije i siguran sam da će biti još dugo, jer ljudi cijene lik i djelo Josipa Broza Tita. Navodno da tu ima i onih negativnosti koje prate njegovo djelo, ali svima poručujem da dođu u Kumrovec i da mi tu širimo kulturni turizam i priču o Josipu Brozu Titu – rekao je naglasivši kako nikada nisu pokušavali dizati tenzije ili “oživljavati duhove prošlosti”.
Dotaknuo se i današnjeg obilježavanja, ali i skorog Dana mladosti.
-Za 20ak dana nam slijedi Dan mladosti-radosti. Radujemo se 10 tisuća ljudi koji će doći u Kumrovec, a mogu najaviti bogat kulturno-zabavni program sa dobrom gastronomskom ponudom – rekao je Šplajt dodavši kako se vesele pozitivnoj energiji koja se širi u Kumrovcu. Ovom je prilikom pozvao sve da se pridruže obilježavanju.
-Pozivam sve da dođu, da se prisjete dobrih vremena iz povijesti i da sa tom pozitivnom poviješću obilježimo budućnost – kazao je.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je njegovu ulogu u 20. stoljeću i povijesni značaj antifašističkog djelovanja.
-Obilježavamo 46. obljetnicu smrti Josipa Broza Tita, jednog od najvećih antifašista 20. stoljeća – poručila je Petek, osvrnuvši se na njegovo djelovanje tijekom Drugog svjetskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, u kojoj je, kako je navela, okupljao ljude na strani antifašizma.
U svom obraćanju naglasila je i njegovu ulogu u međunarodnoj politici, posebno kao jednog od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, koji je, kako je istaknuto, promicao mir, suradnju i miroljubivu koegzistenciju među državama.
Govoreći o povijesnom kontekstu, Petek je podsjetila i na Ustav iz 1974. godine, donesen u vrijeme njegova predsjedanja, koji je, prema njezinim riječima, bio jedan od elemenata koji su kasnije omogućili političke procese koji su doveli do raspada tadašnje federacije i nastanka današnjih država.
-Mi Zagorke i Zagorci poštujemo povijesne ličnosti našeg kraja koje su obilježile povijest, ne samo našeg nego i hrvatskog naroda, a Josip Broz Tito zasigurno je obilježio i svjetsku povijest – istaknula je.
Dodala je kako su povijesne ličnosti uvijek predmet različitih interpretacija, te da je na povjesničarima da donose konačne ocjene, dok je na društvu da prepoznaje i poštuje povijesne činjenice i kontekst vremena.
U završnom dijelu obraćanja naglasila je važnost antifašizma i međunarodne suradnje u današnjem svijetu, istaknuvši kako su mir i stabilnost i dalje aktualne teme te da povijesna iskustva trebaju biti opomena za budućnost.
