Muzej „Staro selo“ Kumrovec predstavio je novu stalnu izložbu pod nazivom „Seosko domaćinstvo od sredine 20. stoljeća“.
Otvorenje izložbe održalo se danas, 10. listopada 2025. godine povodom obilježavanja Dana europske baštine.
Izložba posjetiteljima pruža uvid u svakodnevni život i običaje seoskih domaćinstava u Hrvatskoj sredinom 20. stoljeća, kroz autentične predmete, fotografije i interaktivne prikaze. Posjetitelji mogu doživjeti kako su izgledali domovi, radionice i svakodnevne aktivnosti seoskih obitelji.
Načelnik Kumrovca Robert Šplajt na samom je početku pozdravio sve prisutne.
-Veselimo se današnjem događaju-otvorenju „Seosko domaćinstvo od sredine 20. stoljeća“ koje je bilo aktualno i sjećamo se kako je to nekada izgledalo-rekao je Šplajt dodavši kako su tadašnja domaćinstva bila puna topline i osjećaja.
Istaknuo je kako se veseli širenju ponude muzeja, koji je jedan od posjećenijih u Hrvatskoj.
-To moramo nadograđivati, stoga hvala svima koji su uključeni u ovo-rekao je Šplajt.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je kako su muzeji za Krapinsko-zagorsku županiju izuzetno vrijedni i značajni, ne samo na karti kulturnih događanja, već i u kontekstu očuvanja baštine, povijesti i kulture.
-Posebno me veseli što u Starom selu u Kumrovcu imamo radionice i izložbe koje nas podsjećaju na vremena iza nas, ali istodobno nastoje pronaći poveznicu s današnjim životom. Izuzetno je važno što se ovo selo čuva i njeguje za sve posjetitelje koji ovdje dolaze i uče o tome kako su nekada živjeli naši preci – rekla je Petek.
-Posebno me raduje današnja izložba, jer se svi mi dobro sjećamo seoskih domaćinstava, a nadam se da će je posjetiti mnogo djece, ali i odraslih. Svi će imati priliku još dugo vidjeti kako se nekada živjelo i kakva je atmosfera vladala u domaćinstvima sredinom 20. stoljeća – naglasila je Petek.
Izložbu je predstavila Anita Paun Gađa, autorica izložbe i voditeljica Muzeja “Staro selo” Kumrovec.
-Izložba govori upravo o promjenama u promišljanju i načinu života stanovnika Zagorja u vrijeme industrijalizacije i urbanizacije u Hrvatskoj. Te promjene nisu se svugdje događale jednako, negdje su došle prije, negdje kasnije. U to vrijeme poljoprivreda više nije bila primarna djelatnost, već je muški dio populacije odlazio raditi u gradove u društveno organiziranoj industriji, ali i uslužnim djelatnostima-ispričala je Paun Gađa pojasnivši kako je želja bila veća zarada, ali i poboljšanje uvjeta stanovanja.
Dodala je kako se to najbolje vidjelo na stambenim objektima jer su se počeli koristiti noviji građevinski materijali, ljudi su širili prostore u cilju da olakšaju život.
-Možemo reći da je modernizacija života vidljiva i u interijeru gdje se počinje upotrebljavati emajlirano posuđe, moderniji namještaj i slično. Time su si ljudi željeli olakšati svakodnevni način života i prezentaciju toga vidjet ćemo u novom stalnom postavu-navela je autorica.
Ovim postavom posjetitelji, ne samo da dobivaju novi sadržaj, već Muzej postaje dokument vremena 19. i 20. stoljeća.
Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, rekao je kako je prije dvadeset godina otkupljen ovaj objekt, koji je tada bio u izrazito lošem stanju te se u njega dugi niz godina nije ulagalo.
-U protekle dvije godine uspjeli smo, zahvaljujući našem osnivaču Ministarstvu kulture i medija osigurati potrebna financijska sredstva za obnovu. Uloženo je gotovo 166 tisuća eura, budući da je stanje prvobitnog objekta bilo toliko loše da ga je bilo nužno srušiti do temelja i izgraditi potpuno novu kuću – istaknuo je Sabol.
-Ova obnova ne bi bila moguća bez stručnog nadzora našeg Konzervatorskog odjela u Krapini, pod čijim se budnim okom cijeli proces odvijao tijekom protekle dvije godine. Posebno želim zahvaliti našem projektantu, Zvonku Benjaku, koji dugi niz godina surađuje s Kumrovečkim muzejom te je iznimno posvećen tome da svi projekti budu izvedeni na najvišoj razini kvalitete – naglasio je Sabol.
Izložbu je otvorila Anuška Deranja Crnokić, izaslanica ministrice kulture i medija RH.
-Dani europske baštine ove se godine predstavljaju s temom graditeljske baštine, a mi večeras prezentiramo rekonstruiranu tradicijsku kuću koja je iznimno predivna-rekla je dodavši kako je otvaranje postava emotivan trenutak.
-Svaki stalni postav ogledalo je zajednice u kojoj Muzej djeluje, a isto tako, rezultat je i posjetitelja koji dolaze u muzej. Stalni postav komunicira svoju misiju i viziju kroz izložbene predmete i na taj način privlači širu publiku u Kumrovec-najpoznatije selo na svijetu-rekla je izaslanica ministrice spomenuvši kako se u Hrvatskoj danas obnavlja iznimno velik broj muzeja.
-Ovo je jedan maleni segment cjelovite zavičajne baštine Kumrovca-zaključila je.
Ova je izložba bila jedinstvena prilika za sve posjetitelje da se upoznaju s bogatom tradicijom i životom ruralnih zajednica te da na zanimljiv i edukativan način istraže povijest kraja.
