Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama objavljeni su novi, krajnje zabrinjavajući podaci koji još jednom pokazuju da se i dalje ne poduzima dovoljno kako bi se nasilje spriječilo.
Gotovo 840 milijuna žena u svijetu, odnosno gotovo svaka treća, tijekom života je iskusila partnersko ili seksualno nasilje.
Ta se brojka od 2000. godine gotovo uopće nije promijenila. Od tada do danas, stopa nasilja koje počine intimni partneri pada tek za neznatnih 0,2 % godišnje. Prema najnovijem izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, samo u posljednjih godinu dana 316 milijuna žena bilo je izloženo fizičkom ili seksualnom nasilju partnera. U izvješće su prvi put uključene i globalne procjene seksualnog nasilja koje počine osobe izvan partnerskog odnosa — pokazalo se da je 263 milijuna žena od svoje 15. godine doživjelo takav oblik nasilja.
-Nadam se da ćemo doživjeti dan kada više nećemo morati svako malo iznositi šokantnu statistiku o nasilju nad ženama. No taj dan je nažalost daleko jer neprestano svjedočimo kršenju ljudskih prava. Ovim želimo podsjetiti sve dionike, sve razine vlasti, institucije, da je potrebno učiniti više-rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost dodavši kako postoje dokazane strategije za sprječavanje nasilja, ali ulaganja se konstantno smanjuju.
-Samo 0,2 % globalne razvojne pomoći 2022. bilo je usmjereno na prevenciju nasilja nad ženama, a financiranje je nastavilo padati i u 2025. godini. Slično je i u Hrvatskoj, gdje smo nedavno svjedočili smanjenju financiranja za sigurne kuće i žrtve nasilja-kazao je zastupnik u Europskom parlamentu.
Izvješće dalje ističe da nasilje nad ženama počinje već u ranoj dobi, a rizik traje tijekom cijelog života. U posljednjih godinu dana čak 12,5 milijuna djevojaka u dobi od 15 do 19 godina – odnosno 16 % – doživjelo je fizičko ili seksualno nasilje od intimnog partnera. Iako je nasilje prisutno u svim državama, žene u najsiromašnijim, ratom zahvaćenim i klimatski ranjivim područjima, kao i one iz marginaliziranih skupina poput migrantica i žena s invaliditetom, nerazmjerno su pogođene.
Upravo zato i novo izvješće o provedbi EU Strategije za rodnu ravnopravnost, koje je usvojio Europski parlament, poziva da se rodno uvjetovano nasilje prizna kao kazneno djelo na razini Unije te da se silovanje definira na temelju pristanka, odnosno prema načelu „samo da znači da“. Time bi se napustila praksa prema kojoj se silovanje priznaje samo uz fizičku prisilu ili otpor, te bi se jasno propisalo da je ključan nedostatak izričitog pristanka.
-Tražimo i povećanje financijskih sredstava za udruge koje se bave zaštitom prava žena, sustave edukacije i prevencije i što je najvažnije, tražimo zaštitu naših sugrađanki od diskriminatornih nacionalnih zdravstvenih sustava, od mizoginih Vlada te od uplitanja religijskih dogmi u zakonodavstvo. Time se stvara atmosfera nejednakosti u društvu koja onda i vodi do fizičkog nasilja, atmosfera u kojoj se nasilje na neki način opravdava i potom nedovoljno sankcionira. Svaki korak unatrag u pravima žena, korak je unatrag i za samu demokraciju, stoga pozivam Vladu RH da i na nacionalnoj razini odlučno pristupi rješavanju problema nasilja nad ženama-zaključio je Marko Vešligaj, autor izvješća.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
