Cijene brojnih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda ponovno rastu na svjetskim burzama, a među njima se posebno ističe šećer.
Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), cijena šećera u kolovozu je porasla čak 12 posto, piše Danica.
Rast cijene već se počinje osjećati u prehrambenoj industriji, a proizvođači upozoravaju i na sve teže ugovaranje većih količina te neizvjesniju ponudu na europskom tržištu.
Analitičar Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Odrčić ističe kako posljedice ne bi mogle ostati ograničene samo na konditorsku industriju.
– Prehrambeni proizvođači već upozoravaju na otežano ugovaranje većih količina i neizvjesniju europsku ponudu, a učinak se širi i izvan konditorske industrije preko skupljih sirupa i drugih sastojaka koji se koriste u širokom rasponu prehrambenih proizvoda – upozorava Odrčić.
Dodatni pritisak na tržište šećera stvara i Brazil, jedan od najvećih svjetskih proizvođača. Sve veće količine brazilske šećerne trske usmjeravaju se prema proizvodnji etanola, odnosno alkohola, što smanjuje količine dostupne za proizvodnju šećera.
Za sezonu 2026./27. zbog toga se očekuje oko tri posto manja proizvodnja šećera. Istodobno se u Europi najavljuje zatvaranje još nekoliko velikih šećerana, što bi moglo dodatno utjecati na ponudu i cijene.
Hrvatska proizvodnja u velikim problemima
Rast cijena na svjetskom tržištu dolazi u trenutku kada se hrvatska industrija šećera suočava s ozbiljnim izazovima. Hrvatska industrija šećera posljednjih je godina smanjila proizvodnju, a u Hrvatskoj je ostala aktivna proizvodnja u županjskoj Sladorani.
Virovitički Viro i osječka Tvornica šećera u međuvremenu su ugašeni, dok je Hrvatska industrija šećera prošle godine ostvarila oko 67 milijuna eura prihoda. Riječ je o najmanjim prihodima u povijesti kompanije, uz pad od 29 posto.
Istodobno je neto gubitak dosegnuo oko 13 milijuna eura, što je približno dvostruko više nego godinu ranije.
U Hrvatskoj industriji šećera rezultate su povezivali s drastičnim padom cijene šećera na europskom tržištu tijekom prošle godine, uz očekivanje da bi se situacija nakon toga mogla početi popravljati.
Prema dostupnim podacima, HIŠ je prošle godine u Županji proizveo ukupno oko 82.000 tona šećera. Od toga je 62.000 tona proizvedeno iz šećerne repe, dok je preostalih 20.000 tona dobiveno rafiniranjem uvezenog sirovog šećera od šećerne trske.
Za usporedbu, Hrvatska je prije desetak godina proizvodila gotovo 200.000 tona šećera, i to iz domaće šećerne repe.
Najnoviji rast cijena na svjetskom tržištu tako otvara dodatna pitanja o budućnosti proizvodnje šećera u Europi i Hrvatskoj, posebice u trenutku kada proizvođači istodobno upozoravaju na smanjenu ponudu, veće troškove i promjene u korištenju poljoprivrednih sirovina.
