Na današnji dan, 30. svibnja 1994. godine Hrvatska je dobila svoju nacionalnu valutu – kunu, koja je desetljećima bila simbol monetarne samostalnosti i jedan od prepoznatljivih obilježja hrvatske države.
Od njezina uvođenja, kada je zamijenila dotadašnji hrvatski dinar u omjeru 1000 dinara za jednu kunu, pa sve do početka 2023. godine, kada ju je zamijenio euro, kuna je bila sastavni dio svakodnevnog života građana.
Kovanice i novčanice s hrvatskim motivima obilježile su generacije, a mnogi se i danas s nostalgijom prisjećaju vremena kada su cijene izražavali u kunama. Iako je euro donio jednostavnije poslovanje, lakša putovanja i uklanjanje valutnog rizika, dio građana smatra da je prelazak na zajedničku europsku valutu imao i svoju cijenu.
Posebno se često raspravlja o tome jesu li nakon uvođenja eura cijene porasle više nego što bi inače porasle te jesu li građani izgubili osjećaj stvarne vrijednosti novca. S druge strane, zagovornici eura ističu veću stabilnost, niže troškove poslovanja i snažniju integraciju Hrvatske u europsko gospodarstvo.
Tri godine nakon oproštaja od kune, rasprava ne jenjava. Je li Hrvatska dobila više nego što je izgubila? Biste li danas radije plaćali u kunama ili smatrate da je euro bio ispravan potez?
