U Kabinetu za ranu intervenciju Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice danas je održana početna konferencija projekta „Rastimo uz podršku“, kojim se nastoji dodatno unaprijediti dostupnost i kvaliteta usluga rane razvojne podrške za djecu i njihove obitelji na području Krapinsko-zagorske županije.
Projekt provodi Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice kao nositelj, dok su partneri na projektu Krapinsko-zagorska županija i Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu. Stručnu podršku u izradi i prijavi projekta pružila je Zagorska razvojna agencija, a njezina će se podrška nastaviti i tijekom provedbe projekta.
Tijekom provedbe projekta bit će organizirane aktivnosti pružanja usluge rane razvojne podrške, kao i radionice namijenjene ciljanim skupinama. Poseban naglasak stavljen je na osiguravanje kontinuiteta rada Kabineta za ranu intervenciju, pri čemu će projekt osigurati financijska sredstva za plaće dvaju stručnjaka koji rade u Kabinetu.
Rana intervencija u djetinjstvu obuhvaća različite oblike podrške djeci s razvojnim odstupanjima ili rizikom za njihov nastanak, kao i njihovim obiteljima. Pravodobnim uključivanjem u odgovarajuće usluge nastoji se potaknuti razvoj djeteta, osnažiti obitelj te osigurati što kvalitetnija podrška u svakodnevnom životu.
Provedbom projekta dodatno će se ojačati postojeći sustav podrške na području Krapinsko-zagorske županije, uz povezivanje stručnjaka i institucija koje sudjeluju u pružanju usluga djeci i obiteljima. Aktivnosti projekta usmjerene su i na povećanje dostupnosti socijalnih usluga te razvoj podrške koja odgovara potrebama djece i njihovih obitelji.
Antun Zupanc, ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice na samom je početku pozdravio sve prisutne.
-Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice nositelj je projekta „Rastimo uz podršku”. koji se provodi u partnerstvu s Hrvatskom udrugom za ranu intervenciju u djetinjstvu-HURID i uz institucionalnu podršku Krapinsko-zagorske županije. Projekt je odobren u okviru poziva „Širenje mreže socijalnih usluga za djecu”, Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027., a usmjeren je na povećanje dostupnosti kvalitetnih socijalnih usluga djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima – rekao je Zupanc dodavši da projekt traje 24 mjeseca, a njegova ukupna vrijednost iznosi 240.311,36 eura.
Naime, projekt se financira u stopostotnom iznosu bespovratnim sredstvima, od čega 85 % iz Europskog socijalnog fonda plus, a 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
-Potreba za projektom proizlazi iz nedovoljne dostupnosti socijalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i njihove obitelji. Prema podacima navedenim u projektnoj dokumentaciji, na području Županije evidentirano je 2.406 djece s teškoćama u razvoju, a postojećim socijalnim uslugama nisu sva djeca obuhvaćena. Projektom će se stoga proširiti postojeće usluge Kabineta za ranu intervenciju Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice i omogućiti rana razvojna podrška za najmanje 30 korisnika, uz jačanje kapaciteta Centra zapošljavanjem dodatnog stručnjaka za pružanje socijalnih usluga – naveo je ravnatelj Centra.
Ovim projektom, objašnjava, planirano je zapošljavanje, ali i osiguranje dvije plaće – jedne za novozaposlenog i jedne za već postojećeg stručnjaka.
Poseban naglasak bit će na neposrednom radu s djecom i njihovim obiteljima. Provodit će se usluge rane intervencije te podrške roditeljstvu individualnim i grupnim radom. Organizirat će se i 14 različitih tematskih radionica, od kojih će se svaka provesti dva puta, što znači ukupno 28 provedbi. Radionice će obuhvatiti teme važne za svakodnevni život djece i obitelji, od komunikacije i jezičnog razvoja, socijalnih vještina, potpomognute komunikacije, rutina i granica te nepoželjnih ponašanja do Montessori pristupa, kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, podrške roditeljima i prevencije roditeljskog burnouta.
-Projektom je planirano uključivanje 101 korisnika te će se tijekom 24 mjeseca pružiti ukupno 1.515 socijalnih usluga – naveo je te dodao kako osim neposrednog rada s korisnicima, projekt uključuje aktivnosti informiranja i vidljivosti, suradnju projektnih partnera i praćenje ostvarenih rezultata, a javnosti će rezultati projekta biti predstavljeni i na završnoj konferenciji.
Očekivana promjena nije samo povećanje broja dostupnih usluga, nego stvaranje dostupnije i kvalitetnije podrške djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima. Pravodobna stručna podrška treba pridonijeti razvoju sposobnosti i veće samostalnosti djece, dok će roditeljima, skrbnicima i udomiteljima omogućiti dodatna znanja, stručnu podršku i osnaživanje za svakodnevne izazove.
-Projektom „Rastimo uz podršku” tako se istodobno ulaže u dijete, njegovu obitelj i stručne kapacitete lokalne zajednice, s ciljem da potrebne socijalne usluge budu dostupnije ondje gdje su potrebne što ranije, što kvalitetnije i što bliže mjestu u kojem dijete i njegova obitelj žive – zaključuje Zupanc.
Kako postoje projekti koji se vrednuju kroz novčani aspekt, ali i oni koji se vrednuju kroz doprinos zajednici te najranjivijim skupinama društva, rekao je Danijel Javorić Barić, ravnatelj SB za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, dodavši kako su tu djeca s teškoćama u razvoju, ali i djeca koja nemaju službenu kategoriju klasifikacije jer nisu došla u ruke stručnjaka koji bi to mogli utvrditi.
-Iznimno smo ponosni na ovaj uspjeh, stoga velika pohvala ravnatelju Zupancu koji je uz podršku Krapinsko-zagorske županije krenuo u ovaj projekt. Vjerujem da ćemo tek kroz neko vrijeme, kada će se vidjeti učinak brojki i pristupa djeci, moći vrednovati ovaj projekt, a za sada bi nas trebalo veseliti da su sredstva ovdje te da će se koristiti za financiranje stručnjaka koji su već počeli s radom – rekao je spomenuvši kako je ovo malena kockica u slaganju uspješnog mozaika rane intervencije na području Krapinsko – zagorske županije.
Ističe kako se veseli što može biti dionik u rješavanju ovog velikog izazova na području Hrvatske, ali i Krapinsko-zagorske županije.
-Dobrobiti ovog projekta, kao što sam rekao, pokazat će vrijeme, ali zasigurno su nemjerljivi jer tu je podrška roditeljima i djeci koja se svakodnevno nose s teškoćama – rekao je Javorić Barić.
O radu Kabineta za ranu intervenciju, broju djece koja su uključena u tretmane, ali i listama čekanja govorila je djelatnica Kabineta, Ivana Muminović, koja je istaknula kako se povećanjem broja zaposlenih povećao i broj dostupnih usluga.
-Trenutno u Kabinetu rade dvije djelatnice, dok je tijekom 2025. godine bila zaposlena samo jedna djelatnica. Tada smo ostvarili ukupno 1216 usluga, od čega je bilo 37 stručnih procjena i 1179 tretmana. Od siječnja 2026. godine u Kabinetu su zaposlene dvije djelatnice, pa se sukladno tome povećao i broj djece uključenih u tretmane, kao i ukupan broj pruženih usluga-rekla je Muminović.
Do kraja polovice ove godine ostvarene su ukupno 1141 usluga, od čega 24 stručne procjene i 1117 tretmana. Muminović je kazala kako je trenutno na listi čekanja za stručnu procjenu 38 djece, dok na uključivanje u tretmane čeka njih 26.
-Trenutno je u tretmane uključeno 50 djece. Jedno dijete je u dobi od 0 do 3 godine, dok ih je 49 u dobi od 3 do 7 godina. Kod djece su prisutne različite razvojne teškoće, od teškoća u komunikaciji, jeziku i govoru, preko teškoća senzorne obrade i motoričkog razvoja, pa sve do teškoća u spoznajnom i cjelokupnom razvoju-istaknula je Muminović.
Dodala je kako upravo različitost potreba djece pokazuje koliko je važan individualizirani pristup svakom djetetu. Od ukupno 50 djece uključenih u tretmane, njih 11 ima potvrđenu dijagnozu poremećaja iz spektra autizma.
Kabinet radi od ponedjeljka do petka, od 7.30 do 19 sati, a dnevno se pruža do 12 usluga tretmana, odnosno 10 tretmana i jedna stručna procjena. Stručne procjene provode se najviše dva puta tjedno, u trajanju do dva sata, od 12.30 do 14.30, odnosno u međusmjeni kada su prisutne obje djelatnice. Osim tretmana i stručnih procjena, pružaju se i usluge savjetovanja roditelja i skrbnika te praćenja djece s teškoćama ili rizikom za razvojne teškoće.
-Jedan od važnijih koraka u daljnjem razvoju našeg rada svakako je širenje stručnog tima, odnosno zapošljavanje još jednog djelatnika. Time bismo mogli povećati broj dostupnih usluga i tretmana, uključiti veći broj djece i, ono što nam je posebno važno, smanjiti liste čekanja-naglasila je Muminović.
-Iza svake brojke na listi čekanja nalazi se dijete koje treba pomoć i obitelj koja čeka podršku. Naš cilj zato nije samo pružiti više tretmana, nego omogućiti da svako dijete dobije potrebnu stručnu podršku pravovremeno, onda kada mu je najpotrebnija-zaključila je Muminović.
Izvršna direktorica HURID-a Marina Šimanović istaknula je kako projekt „Rastimo s podrškom“ predstavlja nastavak višegodišnje suradnje i zajedničkog ulaganja u podršku djeci i obiteljima.
-Mene posebno veseli sam naziv ovog projekta, „Rastimo s podrškom“, koji svjedoči o tome da smo do sada zajedno narasli u toj podršci i da nastavljamo rasti. Ovo je nastavak višegodišnje suradnje koja je započela kroz ranije projekte, u kojima smo imali priliku sudjelovati i surađivati s Centrom za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice i Krapinsko-zagorskom županijom-rekla je Šimanović.
Kazala je kako je riječ o jednoj od najopsežnijih suradnji koje su ostvarili na području različitih županija, što joj predstavlja posebno zadovoljstvo.
-Ovaj novi projekt produbljuje naše partnerstvo i prenosi zajednička znanja u dugoročno održiv institucionalni okvir. Shvaćamo da smo povezani istom vizijom, udružujemo snage kako nijedno dijete i obitelj kojima je potrebna podrška ne bi ostali sami na svom razvojnom putu-kazala je Šimanović.
Dodala je kako će se kroz projekt unaprijediti ljudski kapaciteti, standardizirati usluge i pružiti sveobuhvatna podrška obiteljima.
-Ono što želim posebno istaknuti jest da u središte našeg zajedničkog djelovanja ponovno stavljamo obitelj i pružamo joj ruku podrške u svakodnevnim izazovima. Smatramo da su čvrst i osnažen roditelj najvažnija osnova svom djetetu. Uloga HURID-a upravo je pružiti dodatnu stručnu i sustručničku podršku te obiteljima ponuditi konkretne alate za svakodnevni život, podsjećajući ih da na svom putu nisu sami-naglasila je Šimanović.
-Ovim projektom stvaramo cjelovit, pristupačan i inkluzivan sustav koji će trajno podići standarde rane intervencije u Županiji i donijeti sigurnost i radost u domove korisnika projekta-poručila je Šimanović.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je kako se pitanje rane intervencije i rane razvojne podrške u Krapinsko-zagorskoj županiji sustavno i analitički razvija već godinama te da je projekt „Rastimo uz podršku“ važan korak u zaokruživanju cijelog sustava.
– Mislim da smo sada došli do jedne točke kada, kada se sve izrealizira, zaista možemo biti zadovoljni onime što smo postigli. Ovaj projekt je samo onaj završni dio, zadnji „touch“ u cijeloj priči, jer mislimo da je zaista došao u pravi trenutak – kazala je Petek te podsjetila kako je rana intervencija u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice prisutna već desetljećima te se temelji na neurorazvojnoj podršci, čime se pruža važan i kvalitetan segment podrške djeci i njihovim obiteljima.
Kako kaže, bili su svjesni da nedostaju još neki segmenti i taj su dio nastojali razviti i unaprijediti u Centru za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice kroz Kabinet za ranu intervenciju.
– Sudjelovanje u projektu donijelo nam je neke nove spoznaje, dovelo nas je i do spoznaje da moramo napraviti jedinstveno mjesto pristupa. To bi trebalo biti mjesto koje će omogućiti obiteljima prvi kontakt sa stručnjacima, gdje će dobiti dijagnostiku i plan rane razvojne intervencije. Upravo nam je to nedostajalo – kazala je Petek.
Dodala je kako je predviđeno i uspostavljanje dispanzera za ranu intervenciju unutar Dom zdravlja, čime bi se, prema njezinim riječima, trebao zaokružiti cjelovit sustav rane intervencije, odnosno rane razvojne podrške na području županije.
– Pri tome moram zaista reći da imamo izuzetnu snagu u izuzetno kvalitetnim ljudskim resursima, stručnjacima koji godinama rade u tom segmentu, kako u Specijalnoj bolnici, tako i u Centru za odgoj i obrazovanje – naglasila je te istaknula kako je u sklopu dispanzera osiguran i tim stručnjaka koji će na primarnoj razini zdravstvene zaštite pružati rehabilitacijske i terapeutske usluge.
Oni će na primarnoj razini zdravstvene zaštite pružati rehabilitacijske i terapeutske usluge. Isto tako, dobit će se i jedinstvena točka pristupa, mjesto gdje se obitelji mogu obratiti i odakle mogu krenuti.
– To je jedan dugogodišnji projekt koji radimo i zaista mislim da jedino sinergijom svih institucija koje rade, ne zanemarujući pritom ni udruge i civilni sektor koji također pruža usluge u tom segmentu, na neki način možemo zaokružiti zaista dobru uslugu. Roditelj ne mora znati pruža li se ta usluga iz sfere socijale, zdravstva ili udruge, ali on mora uslugu dobiti. Obitelj mora uslugu dobiti. I to je zapravo naš cilj – poručila je zamjenica župana.
Petek je posebno zahvalila suradnicima i partnerima koji su sudjelovali u razvoju sustava rane intervencije, istaknuvši pritom važnost suradnje s HURID-om, odnosno organizacijom s dugogodišnjim iskustvom u području rane intervencije.
Dodala je kako su djelatnice, koje se nalaze na poslijediplomskom specijalističkom studiju na Medicinskom fakultetu, u okviru svog kolegija obrađivale upravo uspostavu dispanzera i rane intervencije na području Krapinsko-zagorske županije, što dodatno potvrđuje povezanost lokalne prakse i akademske zajednice.
– Zaista mislim da su naša najveća snaga ljudi koje imamo. Ako gledamo koji su izazovi najveći pred nama, to je upravo pitanje hoćemo li imati dovoljan broj stručnjaka i nastojati ih zadržati u području rane razvojne podrške. Sigurno je izazov i dalje umrežavanje te komunikacija među svim pružateljima ove usluge. Ali, poznavajući nas, našu mudrost, htijenje i motivaciju, uopće u to nisam sumnjala – poručila je.
Na kraju je izrazila zadovoljstvo što je projekt „Rastimo uz podršku“ zaživio upravo u Centru za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, u okviru Kabineta za ranu intervenciju. Naglasila je kako će preseljenje u novi prostor, koji će omogućiti znatno bolje infrastrukturne uvjete za pružanje svih usluga, dodatno pridonijeti razvoju rane razvojne podrške i rane intervencije.
