Hrvatski umirovljenici u 2026. godinu ulaze uz najopsežnije promjene mirovinskog sustava u posljednjih deset godina. Paket reformi obuhvaća ukidanje penalizacija, povećanje bonifikacija, novu formulu usklađivanja mirovina te dodatna prava za starije i ranjive skupine. Dio mjera primjenjuje se već od 1. siječnja 2026., dok su druge u završnoj fazi pripreme.
Prosječna starosna mirovina danas premašuje 700 eura, što je rezultat redovitih usklađivanja i uvođenja trajnog godišnjeg dodatka. Taj dodatak, u iznosu od šest eura po godini mirovinskog staža, dio je nove faze reforme kojom se nastoji osigurati fleksibilniji odlazak u mirovinu, rast najnižih mirovina i povoljniji model usklađivanja.
Ukidanje penalizacije nakon 70. godine
Najznačajnija novost odnosi se na ukidanje penalizacije za korisnike prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina života. Njima će se polazni faktor izjednačiti s redovitom starosnom mirovinom, a mjera se odnosi i na postojeće i na nove korisnike. Trenutačno se u toj skupini nalazi oko 120 tisuća osoba, a njihove bi mirovine trebale porasti u prosjeku za oko 55 do 57 eura mjesečno.
Usklađivanje će se provesti automatski, bez pojedinačnih rješenja, počevši od 1. siječnja 2026., a najkasnije do 31. ožujka iste godine.
Veće bonifikacije i nova formula usklađivanja
Reforma donosi i povoljniju bonifikaciju za kasnije umirovljenje. Ona sada iznosi 0,45 posto po mjesecu rada nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu, bez gornje granice. Ukinuta su dosadašnja ograničenja od 27 posto, kao i uvjet od 35 godina staža, te limit maksimalnog povećanja polaznog faktora.
Promijenjena je i formula za usklađivanje mirovina, koja sada kombinira rast cijena i rast plaća u omjeru 85:15, pri čemu se primjenjuje povoljnija varijanta za umirovljenike, odnosno ona koja donosi veći rast mirovina.
Rad uz mirovinu i širenje prava
Od 2026. godine osobe starije od 65 godina moći će raditi u punom radnom vremenu i istodobno primati 50 posto mirovine, dok je dosad bilo moguće raditi pola radnog vremena uz punu mirovinu. Mjera je uvedena s ciljem ublažavanja nedostatka radne snage, a krajem listopada ove godine na pola radnog vremena radilo je 37.642 umirovljenika.
Mogućnost rada uz mirovinu proširena je i na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, kao i na one čija je invalidska mirovina prevedena u starosnu, ako rade do tri i pol sata dnevno.
Rast invalidskih mirovina i trajni godišnji dodatak
Od 1. siječnja 2026. invalidske mirovine rastu za 10 posto, čime će biti obuhvaćeno oko 219 tisuća korisnika. Prosječno povećanje iznosit će oko 74 eura, a zakonskim izmjenama ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za ovu skupinu.
Godišnji dodatak na mirovinu postaje trajno pravo, a njegova visina ovisi isključivo o punim godinama staža. Za korisnike kojima mirovina nije obračunata uz puni staž, propisan je minimum od 15 godina. Odluku o iznosu dodatka po godini staža Vlada donosi do kraja listopada, a HZMO ga isplaćuje u prosincu. Dodatak nije oporeziv, ne ulazi u cenzus za zdravstveno osiguranje i ne podliježe ovrsi.
Najniže mirovine i dodatna prava
Osnovica za najnižu mirovinu povećana je na 13,99 eura po godini staža, odnosno sa 103 na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine. Najnižu mirovinu prima oko 275 tisuća osoba, a nakon srpanjskog usklađivanja ona je u prosjeku porasla za više od 40 eura, na 462 eura.
Dodatni mirovinski staž za rođeno ili posvojeno dijete povećan je sa šest na 12 mjeseci, a novost je i priznavanje dodatnog staža udomiteljima koji se tom djelatnošću bave dulje od deset godina. Olakšani su i uvjeti za ostvarivanje obiteljske mirovine izvanbračnim partnerima, uz usklađivanje definicije s Obiteljskim zakonom.
Najave i kritike
Vlada je najavila i ukidanje poreza na sve mirovine, što bi trebalo stupiti na snagu 2027. godine. Trenutačno porez na dohodak plaća više od 400 tisuća umirovljenika, prosječno oko 30 eura mjesečno.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić, smatra da će ukidanje penalizacije nakon 70. godine donijeti povećanje od oko 55 eura, ali upozorava da mjera dolazi prekasno za mnoge.
-Većini to neće značiti jer su prekasno dočekali, ili nisu ni dočekali tu mjeru, a trebalo je učiniti da to vrijedi za one s 65 godina. Prema starom zakonu penalizacija se ukidala s 65, no novi zakon je uzeo kontinuiranu penalizaciju koja se stalno povećavala – rekla je Stanišić.
Upozorava i da inflacija i rast cijena i dalje snažno nagrizaju standard umirovljenika te da predviđena povećanja neće bitno smanjiti rizik od siromaštva, posebno među starijima od 65 godina, od kojih 60 posto prima manje od 600 eura mjesečno.
-Ove promjene neće smanjiti rizik od siromaštva među starijima od 65 godina… siromaštvo nije samo nemogućnost plaćanja režija i hrane, nego i nemogućnost odlaska u kino ili kazalište barem jednom godišnje – naglasila je.
Stanišić predlaže dodatne izmjene formule usklađivanja, kao i jasnije razdvajanje posebnih mirovina od onih ostvarenih prema mirovinskom zakonu, upozoravajući da će bez snažnijeg pritiska umirovljenika njihove pozicije teško doživjeti značajnije poboljšanje.
