Velik broj umirovljenika u Hrvatskoj i dalje živi isključivo od redovite mirovine, iako postoji čitav niz dodatnih prava i socijalnih naknada koje mogu znatno poboljšati njihove mjesečne prihode.
Problem je što se ta prava najčešće ne ostvaruju automatski, nego isključivo na temelju podnesenog zahtjeva, zbog čega dio građana ostaje bez financijske pomoći na koju bi imali pravo.
Stručnjaci upozoravaju da mnogi stariji građani nisu dovoljno informirani o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju ili pogrešno smatraju da se sve isplate provode bez dodatne procedure. Upravo zato često ne podnose zahtjeve na vrijeme, iako ispunjavaju uvjete, prenosi Poslovni dnevnik.
Jedna od važnijih mjera je nacionalna naknada za starije osobe koju isplaćuje HZMO. Ovu naknadu prima više od 19 tisuća korisnika, a njezin mjesečni iznos od početka 2026. godine iznosi 160,22 eura. Pravo mogu ostvariti osobe starije od 65 godina koje imaju dugogodišnje prebivalište u Hrvatskoj, nemaju vlastitu mirovinu niti druge prihode iznad propisanog cenzusa.
Mnogi umirovljenici također ne koriste mogućnost ostvarivanja dijela obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu. Ovo pravo se ne priznaje automatski, nego je potrebno podnijeti zahtjev HZMO-u, a iznosi oko 27 posto pripadajuće obiteljske mirovine. U praksi može predstavljati značajnu financijsku potporu, osobito za udovice i udovce s nižim primanjima.
Dodatno, umirovljenici koji nastave raditi nakon odlaska u mirovinu imaju mogućnost tražiti novi izračun mirovine ako steknu dodatni radni staž. Prema pravilima HZMO-a, za ponovno određivanje mirovine potrebno je najmanje godinu dana dodatnog staža, što u konačnici može dovesti do povećanja mirovinskog iznosa.
Uz mirovinska prava, starijim osobama slabijeg imovinskog stanja dostupne su i različite mjere iz sustava socijalne skrbi. One uključuju zajamčenu minimalnu naknadu, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, naknade za energente, jednokratne novčane pomoći te usluge pomoći u kući. Visina pomoći ovisi o prihodima i imovinskom stanju, a za samce starije životne dobi zajamčena minimalna naknada može iznositi oko 220 eura mjesečno.
Dio građana može ostvariti i inkluzivni dodatak, namijenjen osobama s invaliditetom i potrebom za višom razinom podrške. Iznosi se kreću u rasponu od oko 138 do 720 eura mjesečno, ovisno o stupnju potrebne pomoći.
Iako su ova prava zakonski dostupna, u praksi ih velik broj umirovljenika ne koristi. Stručnjaci zato naglašavaju važnost pravovremenog informiranja i podnošenja zahtjeva kako bi se ostvarile sve naknade na koje građani imaju pravo.
