Ministarstvo zdravstva najavilo je snažan investicijski i reformski zamah u 2026. godini, koji uključuje rekordna ulaganja, duboku digitalnu transformaciju i niz zakonodavnih promjena usmjerenih na modernizaciju zdravstvenog sustava.
Poseban naglasak stavljen je na dostupnost zdravstvene skrbi, kvalitetu usluga i sigurnost pacijenata u svim dijelovima Hrvatske, piše Poslovni dnevnik.
Jedan od ključnih projekata u idućem razdoblju je nastavak digitalizacije zdravstva. Sustav se razvija kroz povezivanje privatnih zdravstvenih ustanova u CEZIH, a do sredine godine planira se uspostava jedinstvenog i interoperabilnog informacijskog sustava. Time će se omogućiti brža i sigurnija razmjena zdravstvenih podataka te bolja koordinacija skrbi, neovisno o tome koriste li pacijenti usluge u javnom ili privatnom sektoru.
Ministarstvo ističe da je riječ o najvećem investicijskom ciklusu u povijesti hrvatskog zdravstva. Tijekom 2026. godine započet će projektiranje Nacionalne dječje bolnice, čija je vrijednost procijenjena na 237,5 milijuna eura. Paralelno se nastavlja izgradnja i razvoj novih bolničkih kapaciteta, među kojima su KBC Osijek i Opća bolnica Šibenik. U Velikoj Gorici razvija se projekt dnevne bolnice s ciljem rasterećenja postojećih bolnica i skraćivanja listi čekanja.
U području primarne zdravstvene zaštite osigurana je puna operativnost 33 mobilne ambulante, čime se zdravstvena skrb dodatno približava stanovnicima udaljenijih i slabije dostupnih područja. Uz to, gotovo 59 milijuna eura ulaže se u opremanje domova zdravlja, s fokusom na jačanje dijagnostičkih kapaciteta i informatičke infrastrukture.
Značajna ulaganja planirana su i u onkološku skrb. U Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice dovršava se modernizacija radioterapijskog sustava, uključujući uvođenje pet novih linearnih akceleratora. Time se povećavaju kapaciteti za suvremeno liječenje malignih bolesti, uz kraće vrijeme čekanja i veću preciznost terapije.
Uz infrastrukturne i tehnološke projekte, 2026. godina donosi i niz zakonodavnih izmjena. Najavljene su dopune Zakona o lijekovima, usmjerene na bolju dostupnost inovativnih terapija te jačanje regulatorne uloge HALMED-a, uključujući provjeru kakvoće lijekova i provođenje kliničkih ispitivanja. Novi Zakon o ljekarništvu trebao bi dodatno ojačati ulogu ljekarnika, osobito u savjetovanju pacijenata i racionalnoj primjeni lijekova.
Pripremaju se i izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima se jasnije uređuju zdravstveni pregledi stranih radnika te jačaju preventivne mjere i epidemiološki nadzor u uvjetima povećane mobilnosti stanovništva. Zakoni o fizioterapeutskoj djelatnosti i sestrinstvu preciznije će definirati stručne standarde, kompetencije i profesionalne ovlasti, čime se stvaraju temelji za kvalitetniju skrb i veću profesionalnu sigurnost zdravstvenih radnika.
Hrvatska će se ujedno uključiti u europski prostor zdravstvenih podataka, što omogućuje sigurnu i standardiziranu prekograničnu razmjenu zdravstvenih informacija, uz strogu zaštitu privatnosti pacijenata i usklađivanje s europskim digitalnim standardima.
