Hrvatska se nalazi pred jednom od najvažnijih prometnih i gospodarskih transformacija od osamostaljenja.
Naime, nakon višegodišnjih ulaganja u lučku infrastrukturu i cestovnu povezanost, razvojni fokus sve se snažnije usmjerava prema stvaranju modernog logističkog koridora koji će povezati riječku luku sa središnjom i sjevernom Hrvatskom te tržištima srednje Europe.
U središtu tog procesa, rekao je Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, nalaze se tri ključna projekta: daljnji razvoj Luke Rijeka, izgradnja nove nizinske željezničke pruge Rijeka – Zagreb te uspostava logističkih i intermodalnih centara u unutrašnjosti zemlje. Njihova zajednička svrha jest pozicionirati Hrvatsku kao važno prometno i logističko čvorište između Jadrana i srednje Europe.
-Zahvaljujući strateškom položaju na europskim prometnim koridorima, Hrvatskoj su za projekte povezane s riječkim prometnim pravcem odobrena značajna bespovratna sredstva Europske unije. Za razvoj Luke Rijeka osigurano je financiranje za devet infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti oko 152 milijuna eura, uključujući modernizaciju terminala Brajdica i povećanje lučkih kapaciteta – naveo je Tušek naglasivši kako je dodatni iskorak ostvaren uključivanjem Rijeke u europske prometne koridore Baltičko more – Jadransko more te Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
Time se otvaraju nove mogućnosti financiranja željezničke, cestovne i lučke infrastrukture, ali i stvaraju preduvjeti za snažniji investicijski ciklus u narednim godinama.
OD RIJEKE PREMA BUDIMPEŠTI: ŽELJEZNIČKI MEGAPROJEKTI KOJI PREOBLIKUJU LOGISTIČKU KARTU HRVATSKE
Modernizacija koridora Rijeka – Zagreb – granica s Mađarskom kao strateški prioritet
Jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj danas je razvoj željezničkog koridora koji povezuje Rijeku sa Zagrebom te dalje prema Budimpešti.
-Cilj je uspostaviti snažan teretni pravac između Jadrana i srednje Europe, uz znatno veće kapacitete, brži prijevoz i veću pouzdanost željezničkog prometa. Ključni dio projekta čini nova dvokolosiječna nizinska pruga između Karlovca i Rijeke, duga 111 kilometara – pojasnio je Tušek.
Nova trasa bit će kraća za 56 kilometara od postojeće, što će omogućiti brži transport robe između luke i srednjoeuropskih tržišta.
Kako navodi, procjenjuje se da će kapacitet pruge dosezati između 25 i 30 milijuna tona tereta godišnje.
-Modernizacijom željezničkog koridora omogućit će se prometovanje teretnih vlakova europskog standarda duljine do 750 metara, povećati udio željezničkog prijevoza u ukupnim robnim tokovima te smanjiti opterećenje cestovne infrastrukture – pojašnjava državni tajnik.
Priprema i realizacija projekta već se godinama financiraju sredstvima Europske unije kroz Kohezijski fond i Instrument za povezivanje Europe (CEF).
KLJUČNE DIONICE: INVESTICIJE TEŠKE STOTINE MILIJUNA EURA
Dugo Selo – Križevci: veliki infrastrukturni zahvat na europskom prometnom koridoru
Među najvažnijim projektima nalazi se dionica Dugo Selo – Križevci, duga oko 38 kilometara, koja uključuje rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka.
-U sklopu radova modernizirani su kolodvori Dugo Selo, Vrbovec i Križevci, izgrađeni novi mostovi i nadvožnjaci te unaprijeđena sigurnost uklanjanjem dijela željezničko-cestovnih prijelaza – naveo je pojasnivši kako je riječ o početnoj fazi modernizacije sjevernog dijela mreže prema mađarskoj granici na Mediteranskom koridoru.
Križevci – Koprivnica – Botovo: nastavak prema granici s Mađarskom
Dionica Križevci – Koprivnica – Botovo predstavlja ključnu poveznicu hrvatske i mađarske željezničke
mreže.
–Projekt vrijedan oko 391 milijun eura obuhvaća izgradnju drugog kolosijeka, rekonstrukciju postojeće infrastrukture te modernizaciju kolodvora duž trase – navodi.
Ova dionica završni je segment hrvatskog dijela koridora prema Budimpešti i jedan od najvažnijih projekata za integraciju domaće željezničke mreže u europski sustav teretnog prijevoza.
Hrvatski Leskovac – Karlovac: ulaganje od gotovo 460 milijuna eura za dionicu Niznske pruge
Na zapadnom dijelu koridora provodi se i projekt Hrvatski Leskovac – Karlovac, vrijedan 458,5
milijuna eura.
Državni tajnik govori kako radovi uključuju rekonstrukciju postojeće pruge, izgradnju drugog kolosijeka, podvožnjaka, mostova i vijadukata, kao i modernizaciju kolodvora te elektroenergetskih sustava.
-Projekt bi trebao biti dovršen do 2029. godine, a njegov završetak omogućit će podizanje brzine vlakova do 160 kilometara na sat i značajno povećati prometni kapacitet između Zagreba i Karlovca – naveo je istaknuvši kako se ukupna vrijednost modernizacije željezničkog pravca Rijeka – Zagreb – Budimpešta procjenjuje na nekoliko milijardi eura.
Sljedeće dionice, Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani, trenutačno su u fazi projektiranja i pripreme dokumentacije, dok se završetak cijele nizinske pruge očekuje između 2032. i 2036. godine.
LOGISTIČKI CENTRI U UNUTRAŠNJOSTI: NOVA INFRASTRUKTURA DISTRIBUCIJE
Paralelno s razvojem željezničkog koridora, sve veću važnost dobiva razvoj logističkih i intermodalnih centara u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, posebno na području Zagreba i šireg sjeverozapadnog dijela zemlje.
-Takvi centri postaju ključne točke povezivanja proizvodnje, skladištenja i međunarodnog transporta. Njihova uloga nije samo distribucija robe, već i stvaranje učinkovitijeg logističkog sustava koji rasterećuje obalna prometna čvorišta te ubrzava protok roba prema tržištima srednje Europe – izjavio je Tušek.
Stručnjaci ističu kako upravo povezivanje modernih željezničkih koridora s logističkim hubovima predstavlja jedan od najvažnijih preduvjeta za konkurentne opskrbne lance u Europi. Hrvatska tako dobiva priliku razviti integrirani prometni model koji povezuje luku, željeznicu i unutrašnje logističke zone u jedinstven sustav.
Takav razvoj dugoročno jača konkurentnost hrvatskog gospodarstva, privlači nove investicije te dodatno učvršćuje poziciju Hrvatske kao jednog od najvažnijih intermodalnih i logističkih središta jugoistočne Europe.
Foto naslovnice: enna.hr
