U izložbeno-galerijskom prostoru Muzeja Staro selo Kumrovec, je u petak 13. ožujka održana promocija novog kataloga odnosno fotomonografije pod nazivom „Križevi krajputaši i kapelice poklonci područja župa Tuhelj, Zagorska Sela i Poljana Sutlanska“.
Riječ je o vrijednom izdanju koje donosi detaljan pregled brojnih sakralnih obilježja rasutih po krajoliku Hrvatskog zagorja, svjedočeći o dugoj tradiciji pučke pobožnosti i lokalne kulturne baštine. Katalog kroz bogat fotografski i dokumentarni materijal istražuje značaj križeva krajputaša i kapelica poklonaca na području župa Tuhelj, Zagorska Sela i Poljana Sutlanska, naglašavajući njihovu ulogu u identitetu lokalnih zajednica.
Tatjana Brlek, muzejska savjetnica i autorica predstavljene fotomonografije, istaknula je kako je ideja za projekt nastala iz želje da se bogata pučka sakralna arhitektura ovog kraja sustavno dokumentira.
-Prostor župa Zagorska Sela, Poljana Sutlanska i Tuhelj zapravo je prava riznica pučke sakralne arhitekture na otvorenom, križeva krajputaša i kapelica poklonaca. Upravo zato javila se ideja da tu arhitekturu dokumentiram kroz fotografiju-rekla je Brlek.
Dodala je kako se istraživanje tijekom vremena proširilo i na prikupljanje povijesnih podataka, primjerice kada su pojedini križevi postavljeni i iz kojih razloga. Prema njezinim riječima, velik broj raspela podignut je kao zahvala za sretan povratak mještana s Ruske fronte nakon Prvog svjetskog rata. No tradicija podizanja ovakvih sakralnih obilježja mnogo je starija i teško je točno odrediti njezin početak.
-Ne možemo reći kada je postavljanje takvih objekata počelo, niti možemo reći da je završilo. Otkad postoji život u ovim krajevima i otkad je prisutno kršćanstvo, ljudi podižu sakralne objekte kao zahvalu, kao molbu za zagovor ili iz osobne pobožnosti. Često su ih postavljali pojedinci na vlastitim parcelama ili skupine mještana na križanjima putova-objasnila je Brlek, dodavši kako je tijekom terenskog istraživanja obišla velik broj naselja.
-Na području triju župa evidentirala sam ukupno 38 sela, u kojima sam pronašla 20 kapelica i 53 raspela-zaključila je Brlek.
Vlč. Majk Rušec, upravitelj župe Sv. Ane u Poljani Sutlanskoj i Sv. Katarine djevice i mučenice u Zagorskim Selima, istaknuo je kako je fotomonografija koja je predstavljena u Muzeju Staro selo Kumrovec iznimno važna za lokalnu zajednicu.
-Mislim da je ovaj projekt vrlo važan iz više razloga. Prije svega zato što u našim župama do sada zapravo nije bilo prilike da se objavi nešto tiskano što bi govorilo o ovom dijelu naše baštine. Ova fotomonografija zato nam je vrlo vrijedan prilog, jedan fragmentarni, ali značajan zapis o nečemu što je duboko povezano s našim župama-rekao je Rušec, dodavši kako su križevi krajputaši i kapelice poklonci snažno obilježje zagorskog krajolika.
–Ti križevi i kapelice zapravo ispunjavaju naše brege, putove, uličice, i sve ono što čini tipični zagorski krajolik– istaknuo je Rušec.
Govoreći o razlozima njihova nastanka, istaknuo je kako su motivi bili različiti.
-Najčešće je riječ o zavjetnim motivima, primjerice nakon sretnog povratka iz vojske ili neke druge životne opasnosti. Ljudi su osjećali da su doživjeli Božju pomoć i u znak zahvalnosti, kao trajni spomen, podizali kapelice ili križeve koji su svjedoci te vjere sve do današnjeg dana-rekao je Rušec.
Rušac je također naglasio kako su ovakvi sakralni spomenici posebno prisutni u tradicionalnim krajevima poput Hrvatskog zagorja.
-Takve građevine možemo pronaći i u gradovima, ali su tamo često uklopljene u modernu infrastrukturu, pa su ponekad i nestale zbog razvoja prometnica ili gradnje. U Zagorju pak one i danas u svom najljepšem sjaju ostaju sačuvane, bogato raspoređene po brežuljcima i krajolicima, baš kako ih možemo vidjeti i u ovoj monografiji-poručio je Rušec.
Vitomir Zamuda, koji je sudjelovao u izradi fotomonografije i fotografirao velik dio raspela, govorio je o svojem dugogodišnjem interesu za zagorska raspela i njihovoj važnosti u lokalnoj tradiciji.
-Moj prvi susret sa zagorskim raspelima dogodio se prije gotovo 50 godina kada sam došao u Klanjec. Dolazio sam iz kraja u kojem takvih raspela nije bilo, pa su mi odmah privukla pozornost. Tada sam snimio nekoliko prvih fotografija, više iz znatiželje nego s idejom da će to kasnije postati ozbiljniji interes-rekao je Zamuda, dodavši kako je nakon što se zaposlio u kulturnom centru u Klanjcu, počeo se intenzivnije baviti istraživanjem.
-Fotografirao sam gotovo sva raspela na području župe Klanjec, razgovarao s mještanima i prikupljao podatke. Najvažnije informacije ipak sam pronašao u župnom arhivu, gdje se mogu vidjeti dokumenti o podizanju raspela još početkom 20. stoljeća-istaknuo je Zamunda, objasnivši kako nekada nije bilo jednostavno podići raspelo.
-Postojala su stroga pravila. Trebalo je dobiti dopuštenje i crkvenih i civilnih vlasti. Crkva je provjeravala nakanu, najčešće je to bila zahvala, primjerice za sretan povratak iz rata ili iz ruskog zarobljeništva nakon Prvog svjetskog rata. Uz to, trebalo je osigurati i trajno održavanje raspela, bilo kroz određeni fond ili obvezu obitelji koja ga je podigla-objasnio je Zemunda, te je naglasio i simboličnu ulogu raspela u životu ljudi.
–Za mještane ona nisu bila samo spomenici u prostoru. Ljudi su ih doživljavali kao dio svoje svakodnevice, kao svjedoke i teških i radosnih trenutaka. Primjerice, mladenci su se nakon vjenčanja često zaustavljali kod raspela kako bi ondje zahvalili i podijelili radost. Posljednjih godina mnoga su raspela obnovljena zahvaljujući većem interesu lokalne zajednice. Drago mi je što se danas sve više razmišlja o njihovoj obnovi i očuvanju jer su ona važan dio identiteta zagorskog kraja- kazao je.
Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, istaknuo je kako je promocija ove publikacije značajan događaj za kulturni život regije.
-Iznimna mi je čast i zadovoljstvo što nakon podosta vremena u Muzejima Hrvatskog zagorja imamo promociju jednog kataloga, odnosno fotomonografije. Ona je rezultat dugogodišnjeg terenskog istraživanja kolegice Tatijane Brlek iz Muzeja Staro selo Kumrovec. U sklopu tog istraživanja obrađeno je više od 50 lokaliteta u zapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, a svi prikupljeni rezultati predstavljeni su u ovoj hvalevrijednoj publikaciji– rekao je Sabol, istaknuvši kako je pučka sakralna baština Hrvatskog zagorja iznimno vrijedna za lokalnu zajednicu jer su upravo križevi krajputaši i kapelice svjedoci ne samo jednog vremena, nego i načina života stanovnika ovog područja kroz više desetljeća.
Danijela Lončar u ime Općine Kumrovec naglasila je kako to nisu samo spomenici isklesani u kamenu, već tihi putokazi koji nas podsjećaju što predstavlja naša vjera i tko smo kao zajednica.
-Čestitam autorici na velikom istraživanju i njezinom predanom radu. Hvala vam na lijepim izložbama i na tome što čuvate našu prekrasnu baštinu za nas i za naše buduće generacije-poručila je Lončar.
Načelnica Općine Zagorska Sela, Ksenija Krivec Jurak rekla je kako ova tema za nju ima posebno značenje jer osobno poznaje gotovo sve križeve na području Zagorskih Sela.
-Zahvaljujem autorici Tatjani koja je ovim djelom zaštitila našu kulturnu baštinu i lokalni identitet, što ima velik značaj za cijelo naše mjesto. Ova fotomonografija predstavlja naš kraj, našu tradiciju i našu kulturu te je od iznimne važnosti. Sve to moramo prenositi na buduće generacije, a ova knjiga zasigurno će tome uvelike doprinijeti-zaključila je Krivec Jurak.
