Krapinsko-zagorska županija i ove je godine nastavila s provedbom participativnog proračuna za mlade, mehanizma kojim se mladima omogućuje da izravno sudjeluju u prepoznavanju potreba i kreiranju projekata važnih za njihovu zajednicu.
U Poslovno-tehnološkom inkubatoru danas su dodijeljeni ugovori za financiranje 13 projekata, za koje je osigurano ukupno 35.045,16 eura.
Participativni proračun za mlade provodi se petu godinu zaredom, a dosad su kroz ovaj program financirana ukupno 62 projekta, za što je izdvojeno 166.556,61 eura. Ove godine na javni poziv pristiglo je 25 prijava, a nakon administrativne provjere, ocjenjivanja Povjerenstva i javnog glasovanja, sredstva je dobilo 13 projekata usmjerenih na različita područja života mladih – od kulture i sporta do zdravlja, sigurnosti, obrazovanja, aktivnog sudjelovanja i razvoja vještina.
Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek istaknula je kako Županija posebnu pozornost posvećuje uključivanju različitih društvenih skupina u donošenje odluka, pri čemu je participativni proračun jedan od važnih mehanizama.
-Krapinsko-zagorska županija je najparticipativnija županija u Republici Hrvatskoj. Prvi smo uveli participativni proračun za djecu, zatim naravno za mlade i za osobe treće životne dobi. To znači da s velikim uvažavanjem gledamo na sve kategorije u našem društvu, u našoj zajednici, a posebno one koje su nešto nepovoljnije u položaju u odnosu na ostale, a to su zasigurno djeca, mladi i osobe treće životne dobi – rekla je Petek.
Dodala je kako je aktualni javni poziv za participativni proračun za mlade peti po redu, a dosadašnji rezultati pokazuju da mladi prepoznaju mogućnost da kroz vlastite ideje izravno utječu na razvoj sredine u kojoj žive.
-Jako mi je drago što smo kroz tih pet različitih javnih poziva uspjeli podržati, uključujući i ovaj poziv, 62 projekta, u ukupnoj vrijednosti od oko 167 tisuća eura. To možda nije tako velik novac za nekoga, ali za upravo vas i sve vaše kolegice i kolege koji ste prijavljivali svoje projekte mislim da je izuzetno važan i vrijedan jer ste upravo tim projektima činili one male, ali vrlo važne pomake u svojoj maloj ili nešto većoj zajednici – istaknula je Petek.
Prema njezinim riječima, participativni proračun pokazao se kao uspješan mehanizam kojim se potrebe mladih mogu izravno identificirati i pretvoriti u konkretne projekte.
– Njime najbolje lokalna zajednica i regionalna zajednica odgovaraju na potrebe mladih ljudi. Participativni proračun u svojoj biti uključuje socijalnu i demokratsku uključivost, ali isto tako i efikasniju potrošnju javnog novca – pojasnila je zamjenica župana.
Govoreći o ciljevima ovogodišnjeg javnog poziva, Petek je istaknula kako je njegov opći cilj podizanje kvalitete života mladih ljudi, dok su posebnim ciljevima obuhvaćena područja koja se odnose na aktivno sudjelovanje mladih u društvu i njihovo osnaživanje za rješavanje konkretnih društvenih problema.
Među tim ciljevima su poticanje mladih na preuzimanje i prakticiranje uloge aktivnog građanina u različitim dijelovima društvenog života, kao i njihovo uključivanje u rješavanje pojedinih društvenih problema. Cilj je također podizanje razine informiranosti mladih o njihovim pravima i mogućnostima realizacije njihovih potreba, smanjenje svih pojavnih oblika nasilja među mladima i nad mladima, očuvanje mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti mladih, prevencija svih oblika ovisnosti te poticanje organizacija civilnog društva na djelovanje u smjeru poboljšanja uvjeta za zadovoljavanje potreba mladih ljudi.
-U skladu s tim ciljevima definirana su i prioritetna područja u kojima su se mogli prijavljivati projekti. Ona uključuju aktivno sudjelovanje mladih u društvu, savjetovanje i informiranje mladih, organizaciju slobodnog vremena mladih i podršku inicijativama mladih u zajednici, kulturne i sportske aktivnosti, promicanje zdravlja i zdravih stilova života, povećanje znanja i vještina za zapošljivost i kompetentnost na tržištu rada te poticanje socijalne uključivosti mladih – navela je zamjenica župana dodavši kako je posebna pozornost bila usmjerena i na mlade u ruralnim sredinama, prevenciju nasilja među mladima, očuvanje mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti mladih te prevenciju ovisnosti među mladima.
Za provedbu ovogodišnjeg javnog poziva Krapinsko-zagorska županija osigurala je 35.000 eura, dok se traženi iznos pojedinačne potpore mogao kretati od 500 do najviše 3.000 eura. Poziv je bio otvoren od 1. do 31. srpnja, a ukupno je pristiglo 25 prijava.
Petek je pojasnila i proceduru kroz koju su prijavljeni projekti morali proći prije konačnog odabira.
-Obzirom da kod svakog javnog poziva treba imenovati povjerenstvo za provjeru ispunjavanja administrativnih uvjeta, ali isto tako i za ocjenjivanje, to je učinjeno i ovaj put. Povjerenstvo se sastojalo od osam članova. Četiri člana, odnosno članice, bili su članovi Savjeta mladih Krapinsko-zagorske županije, jedna članica iz Doma Novi početak, jedna članica iz Mreže udruga Zagor, jedna članica Zagorske razvojne agencije i jedna članica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade – navela je.
Od ukupno 25 pristiglih prijava, četiri nisu zadovoljile administrativne uvjete, dok je 21 prijava prošla administrativnu provjeru. Za osam prijava zatražena je dopuna dokumentacije, nakon čega je svih 21 prijava ušlo u sustav ocjenjivanja.
Povjerenstvo je pri ocjenjivanju uzimalo u obzir nekoliko kriterija, među kojima su neposredna društvena korist projekta, prihvatljivost projektnih aktivnosti, odnos proračunskih sredstava i projektnih aktivnosti, kao i sufinanciranje projekta.
-Ono što se događalo korelativno s kvalitativnim ocjenjivanjem povjerenstva bilo je javno glasovanje za projekte, odnosno za 21 projekt koji su ušli u fazu ocjenjivanja. Javno glasovanje bilo je otvoreno 11 dana, od 14. do 24. kolovoza . rekla je Petek te istaknula odaziv građana na ovogodišnje javno glasovanje.
-Ono što veseli je da je ove godine bio najveći broj glasova putem javnog glasovanja – 2.685. To zapravo znači da smo ipak uspjeli međusobno angažirati ljude koji su glasali za projekte – kazala je.
Nakon završetka javnog glasovanja, povjerenstvo je zbrojilo rezultate kvalitativnog ocjenjivanja i rezultate javnog glasovanja, čime je dobiven konačan poredak projekata koji su predloženi za financiranje.
Odlukom župana ukupno je odobreno financiranje 13 projekata.
-Ja vam svima skupa želim puno, puno uspjeha u realizaciji vaših projekata. Nadam se da ćemo na nekima i sudjelovati, a ono što sam i na početku rekla – vaši projekti sigurno mijenjaju vašu malu ili nešto širu, veću zajednicu na bolje – poručila je zamjenica župana Jasna Petek.
Predsjednica Savjet mladih Općine Tuhelj Valentina Hercigonja zahvalila je uime svih dobitnika potpora.
-Velika mi je čast što danas uime svih dobitnika sredstava mogu zahvaliti na dobivenim sredstvima i na podršci koju pružate našim idejama. Posebno želim istaknuti koliko je vrijedno što se mladima pruža prilika da aktivno sudjeluju u svojoj zajednici, prepoznaju ono što smatraju važnim i zatim te ideje pretvore u stvarnost – rekla je Hercigonja.
Dodala je kako je ovo ulaganje u mlade ljude, njihov potencijal i budućnost Krapinsko-zagorske županije.
-Zahvaljujem Županiji na povjerenju, podršci i prepoznavanju naših projekata. Hvala vam što ulažete u mlade, vjerujete u naše mogućnosti i dajete priliku da svojim angažmanom doprinesemo sredinama u kojima živimo- Čestitam svim dobitnicima te se nadam da ćemo i ubuduće imati priliku sudjelovati, stvarati i svojim doprinosom učiniti našu županiju još boljim mjestom za život mladih – zaključila je.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar čestitao je mladima na odabranim projektima te zahvalio svima koji su sudjelovali u ovogodišnjem participativnom proračunu za mlade. Istaknuo je kako je interes mladih ponovno bio veći od financijskih mogućnosti Županije, što, prema njegovim riječima, pokazuje da postoji velik interes za aktivno sudjelovanje u kreiranju sadržaja i projekata koji su važni mladima.
Posebnu je poruku uputio mladima čiji projekti ovog puta nisu dobili financijsku potporu.
-Ovo je poruka onima koji nisu prošli financiranje, administrativnu provjeru i ocjenjivanje, da ne odustaju, nego da kontaktiraju vas i vide što ste vi napravili u svojim projektima, zbog čega su oni bili bolje ocijenjeni od njihovih, kako bi oni bili uspješni sljedeće godine. Nitko od nas nikada nije uspio uvijek u svemu, ali to nikako ne smije obeshrabriti – poručio je župan istaknuvši kako je aktivno sudjelovanje mladih u društvu iznimno važno za razvoj svake zajednice, regije i županije.
–Najgora stvar koja se može napraviti i dogoditi u jednoj zajednici, u jednoj regiji, u jednoj županiji je da mladi ljudi misle da ih nitko ne čuje, da ih nitko ne sluša i da sa svojim angažmanom ne mogu ništa promijeniti – naglasio je Kolar.
Prema njegovim riječima, takav stav ne znači samo stagnaciju, već može dovesti i do zaostajanja cijele regije.
-To znači ne stagnaciju, nego pad regije u kojoj živite, bez obzira na gospodarstvo, bez obzira na sve ostalo što se događa u prostoru koji mi okružujemo, u kojem živimo, vodimo i kreiramo svaki u svojoj lokalnoj zajednici i mi na nivou čitave županije – rekao je dodavši kako bez aktivnog sudjelovanja mladih nema napretka, novih ideja i dovoljno prostora za drugačije razmišljanje.
Istodobno, naglasio je da odgovornost za uključivanje mladih ne može biti isključivo na institucijama. Smatra da mlade treba dodatno motivirati, ali i da oni sami trebaju jedni drugima prenositi pozitivna iskustva sudjelovanja u projektima i donošenju odluka.
-„I zbog toga hvala svima koji upravo to rade. Jer to je garancija da ćemo mi kao regija, kao županija, biti i dalje uspješni – poručio je Kolar.
Govoreći o važnosti civilnog društva, Kolar se prisjetio lekcija koje je, kako je rekao, usvojio još kao mlad, kada je razgovarao s ljudima koji su putovali svijetom i upoznavali načine razvoja zapadnih demokracija.
–Koliko je razvijeno civilno društvo, toliko je razvijeno društvo u cjelini. Zato da sve ono što se kroz sustav ne registrira, sve ono što se kroz sustav nije na vrijeme primijetilo, sve što se kroz sustav nije reagiralo, to su napravile udruge, udruge civilnog društva – govori Kolar.
Udruge civilnog društva pritom je opisao kao svojevrsnu poveznicu između građana i institucija, odnosno kao mehanizam koji institucijama ukazuje na probleme i potrebe koje možda nisu dovoljno brzo prepoznate.
-Mi u Hrvatskoj i kod nas u Županiji imamo isti zadatak. Nemoguće je uvijek napraviti u svakoj sredini sve ono što bi bilo potrebno mladim ljudima, ali kroz ovakve programe, kroz ovakve projekte mi jednostavno radimo tu mrežu odnosa prema mladim ljudima da bi oni nama vratili to – kazao je Kolar.
Osvrnuo se i na druge aktivnosti koje Krapinsko-zagorska županija provodi u suradnji sa školama i mladima, naglašavajući kako je za institucije važno biti u neposrednom kontaktu s mladima.
Posebno je istaknuo kako komunikacija s mladima ne može biti svedena samo na društvene mreže.
-Nemoguće je komunicirati s mladim ljudima samo preko društvenih mreža. Nemoguće je to samo raditi preko TikToka, nemoguće je to raditi samo preko Facebooka – rekao je dodavši kako se način komunikacije mora prilagođavati mladima, ali i da institucije pritom često teško mogu pratiti sve nove komunikacijske kanale i načine na koje mladi međusobno komuniciraju.
Upravo zato smatra kako su projekti koje mladi sami osmišljavaju i provode važni i zbog međusobnog povezivanja. Kroz njih se mladi fizički susreću, surađuju, razmjenjuju ideje i razgovaraju o problemima koje prepoznaju u svojoj zajednici.
Pozvao je mlade da iskustva iz svojih projekata prenesu i predstavnicima Županije, kako bi se budući javni pozivi mogli što bolje prilagoditi stvarnim potrebama mladih.
-Čisto sumnjam da možemo osobno svih projekata 13 pogledati. A nama je izuzetno bitno da nam prenesete kakva je bila reakcija da znamo što mijenjati u budućim pozivima – kazao je Kolar.
–Mi smo zadovoljni s odazivom. Volio bih da je sljedeće godine četrdeset prijava. To znači da ćemo onda morati povećati i iznos koji ćemo izdvajati i da zapravo u tome osjećamo neko partnerstvo – rekao je.
Kao cilj je istaknuo upravo stvaranje mreže mladih i njihovo povezivanje kroz konkretne projekte, a ne samo kroz virtualne kanale.
-Za mene, politika svih politika u Republici Hrvatskoj u sljedećih pet godina trebala bi biti politika prema mladima. Osnovni cilj politike u Hrvatskoj trebalo bi biti zadržavanje mladih ljudi u Hrvatskoj – poručio je Kolar.
Prema njegovim riječima, upravo ostanak mladih predstavlja jedan od preduvjeta budućeg razvoja.
-To nam jedino garantira razvoj. Mi ćemo se pokušati maksimalno angažirati da to bude tako. Nadam se da će sjesti na plodno tlo i da ćemo tu staviti svi zajedno glave skupa i pokušati se maksimalno, maksimalno prilagoditi mladim ljudima – zaključio je župan.
Na kraju je zahvalio mladima na odazivu te ih pozvao na nastavak sudjelovanja i u budućim javnim pozivima.
