Danas, 17. studenoga, u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Bobovju održava se 9. sjednica Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije.
Na dnevnom redu nalazi se niz tema važnih za funkcioniranje Županije, od izmjena proračuna i socijalne skrbi do turizma, upravljanja imovinom i planova za iduću godinu.

Među važnijim točkama o kojima raspravljaju županijski vijećnici su prijedlog II. izmjena i dopuna Proračuna Krapinsko-zagorske županije za 2026. godinu, prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za gradove i općine na području županije za 2028. godinu te uvjeti i postupak ostvarivanja prava iz programa socijalne skrbi. Na dnevnom redu su i stjecanje nekretnina bivše Područne škole Kozjak, izmjene vezane uz Zagorsku razvojnu agenciju, izvješće o upravljanju županijskom imovinom te Plan rada Županijske skupštine za 2027. godinu.
Sjednica je započela aktualnim satom, tijekom kojeg su vijećnici postavljali pitanja i otvarali teme od interesa za stanovnike Krapinsko-zagorske županije, nakon čega je uslijedila rasprava o preostalim točkama dnevnog reda.
Na samoj sjednici prisustvovala su 33 vijećnika te su prihvatili dnevni red.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar osvrnuo se na dinamiku izvođenja radova na školskim objektima, istaknuvši kako će dio sredstava zbog okolnosti na terenu biti prenesen u sljedeću godinu.

-Ne smatram da je to puno, nego jednostavno realno. Dinamika na terenu, izvođači radova, vremenske prilike te neka arhitektonska i građevinska rješenja tijekom same gradnje doveli su do toga da se pojedini radovi ne izvode onom dinamikom koju smo planirali. Zbog toga ćemo dio sredstava morati prenijeti u sljedeću godinu. Prema trenutačnim projekcijama, sve građevinske radove planiramo završiti do kraja prosinca 2027. godine, uz ishođene uporabne dozvole. Preostaje nam još završetak administrativnog dijela, dokumentacije i financijskih završnih obračuna, što moramo riješiti do 2028. godine, a vjerujem da ćemo i to uspjeti – rekao je Kolar.
Posebno je naglasio kako je važno da će učenici i nastavnici u obnovljenim i dograđenim školama moći nastavu pohađati prema planiranoj dinamici. Prema trenutačnim planovima, u svim obuhvaćenim školama jednosmjenska nastava trebala bi započeti u drugom polugodištu školske godine 2027./2028., dok će škole u kojima radovi budu ranije završeni s takvom organizacijom nastave krenuti i prije.
-Škole u kojima smo ranije započeli radove, poput Brestovca Orehovičkog, Huma na Sutli i Zlatara, bit će završene ranije. Prema našim projekcijama, u Brestovcu bi učenici već početkom drugog polugodišta školske godine 2026./2027. trebali krenuti u nove prostore – istaknuo je župan.
Kolar se osvrnuo i na planiranje proračuna te povećanje decentraliziranih sredstava, upozorivši kako ono neće biti dovoljno za pokrivanje svih potreba i zakonskih obveza Županije.
-Upute za izradu projekcija, o kojima će se raspravljati na sljedećoj sjednici Županijske skupštine, dobili smo praktički prošli tjedan, što uvelike otežava planiranje. Dobra je vijest da su decentralizirana sredstva na državnoj razini povećana za pet posto, no taj postotak nije jednak za sve sektore. Za zdravstvo je povećanje četiri posto, dok izračune za obrazovanje još nismo dobili. Već sada mogu reći da povećanje decentraliziranih sredstava neće biti dovoljno za podmirivanje svih potreba koje proizlaze iz Zakona i Ustava, a za koje smo mi odgovorni. Zbog toga ćemo vjerojatno ponovno morati izdvojiti oko dva milijuna eura vlastitih izvornih prihoda za obveze koje bi država, sukladno zakonu, trebala financirati decentraliziranim sredstvima, ali to ne čini – zaključio je Kolar.
Dario Cvrtila u ime Kluba HDZ-a komentirao je suzdržanost kod drugog rebalansa proračuna.

-Vidjeli smo da je proračun smanjen preko 16 milijuna eura, a radi se pretežno o projektima koji su financirani od Vlade RH i NPOO-a. Oni su iz sfere obrazovanja, a vidimo da imamo ukupno 19 projekata koji su u ovom trenutku financirani iz tog programa – rekao je Cvrtila dodavši kako smatraju da nije dovoljno jasno bilo naznačeno u kojoj je fazi koji od tih projekata i zašto se određena sredstva prebacuju u iduću godinu.
Upitao je da li je ovdje problem u samoj realizaciji jer, kako kaže, župan je naglasio da neki projekti nisu ni počeli.
-Možda je to i zbog onoga što smo pitali početkom godine, da li naša Županija ima dovoljno kapaciteta da provede sve te projekte. Plan je ambiciozan i mi podržavamo sve te projekte u obrazovanju jer su oni u skladu sa nacionalnim ciljevima koje Vlada financira, ali zanimaju nas razlozi neostvarivanja tih financijskih planova i da li kod projekata postoje kakvi veći problemi zbog čega bi došlo do kašnjenja u realizaciji.
Kako je jedna od tema bila i tema prijedloga nove odluke o socijalnoj skrbi rekla je županijska pročelnica, Martina Gregurović Šanjug.

-Najkraće rečeni, postojećih četiri prava proširuje se na njih osam, tako da ovu odluku o socijalnoj skrbi možemo opisati sa tri riječi: povećanje, proširenje i uvođenje novih prava – rekla je dodavši kako, što se tiče novih pomoći, prije svega one koje su bile namijenjene obiteljima s troje ili više djece, postoji rast novčanih pomoći čak i do 200 posto.
Naknada za posvojenje raste za 270 posto, a što se tiče novčanih pomoći obiteljima zbog teških životnih prilika, širi se krug postojećih korisnika, a uvode se žrtve obiteljskog nasilja.
-Najinteresantnija su nova prava koja se uređuju ovom odlukom. Prije svega,, to je pravo na novčanu pomoć obiteljima koja prolaze medicinski potpomognute oplodnje do 1.000 eura godišnje, a tu su i pomoći obiteljima koje imaju onkološke pacijente. Njih smo i do sada zbrinjavali, ali u manjem opsegu, a sada onkološki pacijenti mogu ostvariti pomoć, ne samo za troškove liječenja, već i za troškove prijevoza na medicinske postupke koji su dio liječenja – navodi.
Uvodi se i novo pravo koje je namijenjeno mladima koji izlaze iz sustava socijalne skrbi, odnosno mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji se osamostaljuju nakon izlaska iz udomiteljskih obitelji, odnosno smještaja u ustanovama socijalne skrbi.
-Rast novih prava prati i rast planiranih izdataka gdje očekujemo rast od 64 posto, odnosno sa postojećih 140.000 eura na 200.000 eura za provedbu programa socijalne skrbi – ističe te navodi kako su ovom odlukom izgradili sveobuhvatni sustav podrške obiteljima u najtežim životnim prilikama, od samog planiranja obitelji, intervencije kroz rano djetinjstvo pa sve do onkoloških pacijenata.



