Podaci o potrošnji lijekova u Hrvatskoj pokazuju zanimljive razlike među županijama.
Prema novim podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, upravo se u Vukovarsko-srijemskoj županiji troši najviše lijekova za živce, dok je njihova potrošnja najmanja u Istarskoj županiji, piše Danica.
Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj tijekom prošle godine iznosila je 1,94 milijarde eura, što je deset posto više nego godinu ranije. Kada se potrošnja promatra prema definiranim dnevnim dozama na tisuću stanovnika, među najzastupljenijim lijekovima nalazi se kolekalciferol, odnosno vitamin D.
Na drugom mjestu bio je atorvastatin, lijek koji se koristi za snižavanje masnoća u krvi, a slijedi pantoprazol, koji se najčešće koristi kod tegoba povezanih sa žgaravicom i povećanom želučanom kiselinom. Četvrti je rosuvastatin, također lijek za regulaciju masnoća u krvi, dok je na petom mjestu acetilsalicilna kiselina, odnosno aspirin.
Šesto mjesto zauzeo je diazepam, anksiolitik koji se koristi za ublažavanje tjeskobe, a poznat je i pod trgovačkim nazivima poput Normabela i Apaurina.
Upravo kod lijekova za živce razlike među hrvatskim županijama posebno su izražene. Vukovarsko-srijemska županija imala je najveću potrošnju, oko 300 dnevnih doza na tisuću stanovnika. Slijede Virovitičko-podravska županija s 266 dnevnih doza, Osječko-baranjska s 263 te Koprivničko-križevačka s 261 dnevnom dozom na tisuću stanovnika.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Istarska županija, gdje je prošle godine zabilježeno 169 dnevnih doza lijekova za živce na tisuću stanovnika. Slijede Zagrebačka županija sa 178 te Splitsko-dalmatinska sa 185 dnevnih doza.
Razlike su vidljive i kada se promatra ukupna izvanbolnička potrošnja lijekova. Najviše lijekova, prema broju dnevnih doza na tisuću stanovnika, trošilo se u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, dok su najmanje vrijednosti zabilježene u Požeško-slavonskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Podaci pritom pokazuju samo koliko se lijekova troši na području pojedine županije, a sami po sebi ne objašnjavaju razloge zbog kojih su razlike među regijama toliko velike. Na potrošnju lijekova mogu utjecati brojni zdravstveni, demografski i drugi čimbenici.
