U sklopu nastave Građanskog odgoja u Srednjoj školi Bedekovčina, učenici 1. Ma razreda sudjelovali su na predavanju i radionici o prevenciji nasilja u mladenačkim vezama.
Predavanje je održala socijalna radnica Vendi Keserica Tomičić iz SOS telefona i Savjetovališta za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije, ujedno i stručna suradnica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI).
Tijekom dva školska sata učenici prvog razreda medicinskog usmjerenja prošli su teorijski dio o oblicima i posljedicama nasilja. Govorilo se o različitim vrstama nasilja, načinima prijave te o tome kome se mladi mogu obratiti za pomoć, bilo da se sami nađu u takvoj situaciji ili primijete da je netko od njihovih prijatelja izložen nasilju.
-Prošla sam s učenicima teorijski dio o samom nasilju, pojasnila koje sve vrste i oblici postoje, koje su posljedice te na koji način i kome se nasilje može prijaviti-istaknula je Vendi Keserica Tomičić. Poseban naglasak stavljen je na problem nasilja nad ženama i važnost pravovremenog prepoznavanja znakova nasilja.
Nakon uvodnog dijela uslijedila je interaktivna radionica. Učenici su bili podijeljeni u grupe te su, kroz kratke opise situacija, morali prepoznati o kojem je obliku nasilja riječ i procijeniti koliko je odnos zdrav, odnosno nasilan. Morali su procijeniti koliko je ta veza zdrava i odgovoriti na specifična pitanja. Povratne reakcije učenika bile su izrazito pozitivne, ističe Keserica Tomičić, rekli su da im je bilo zanimljivo i korisno te da su se prvi put susreli s takvom temom.
Posebno joj je važno, istaknula je, kada radi s učenicima zdravstvenog usmjerenja, objasniti njihovu buduću profesionalnu ulogu. Upozorila ih je da postoje protokoli i zakonske odredbe prema kojima su zdravstveni djelatnici dužni prijaviti nasilje ako dobiju takvu informaciju.
-Važno je pružiti podršku, odnositi se s poštovanjem i biti uz osobu koja je žrtva nasilja-poručila je učenicima.
Iz svog višegodišnjeg iskustva primjećuje kako svijest o nasilju među mladima raste, no granice, osobito kod psihičkog nasilja, i dalje su im često nejasne. Manipulacije, prijetnje i vrijeđanja ponekad ne prepoznaju odmah kao nasilje.
-Kod fizičkog i seksualnog nasilja jasno im je da je to veliki ‘ne’. No kod psihičkog nasilja granice su im još uvijek poprilično nejasne-upozorava te kao primjer navodi ljubomoru, koju dio mladih i dalje smatra društveno prihvatljivim oblikom iskazivanja ljubavi.
-Kada im se ponudi druga perspektiva, kada im se objasni koliko ljubomora govori o nesigurnosti osobe i koliko to nije zdrav oblik ljubavi, imam osjećaj da shvate. Čini mi se da su mlađe generacije spremne to čuti, a hoće li to prihvatiti, ne znam, ali važno je da dobiju informaciju i da promišljaju-kaže.
Posebno nam je naglasila i dio kojeg možda nisu svjesni, a to su opasnosti na društvenim mrežama. Partnerski odnosi mladih, ističe, u velikoj su mjeri preseljeni u digitalni prostor, kroz poruke, slike, video sadržaje. Učenicima je jasno naglasila da dijeljenje spolno eksplicitnog sadržaja nikada nije prihvatljivo te da ucjene poput „ako me voliš, poslat ćeš mi“ nisu izraz ljubavi, nego oblik pritiska i manipulacije jer netko tko vas voli ne smije vas prisiljavati ni ucjenjivati.
Upozorila ih je i na trajnost digitalnog traga. Jednom kada sadržaj dospije na internet, vrlo ga je teško ukloniti. Uz mogućnost zlonamjernog dijeljenja, uvijek postoji i rizik gubitka ili hakiranja uređaja.
-To su realne opasnosti kojih mladi moraju biti svjesni, a o tome je bitno progovarati svakodnevno, bilo u školi kroz razne predmete ili van škole-istaknula je te naglasila kako je bitno shvatiti da se nasilje ne događa „negdje daleko“.
-Nasilje se događa ovdje, u Krapinsko-zagorskoj županiji, u našoj blizini-upozorila je dodavši kako je kroz godine rada imala korisnice iz svih dijelova županije.
Vrlo je važno naglasiti kako žrtve imaju kontinuiranu mogućnost podrške. Mogu obratiti SOS telefonu i Savjetovalištu za žene žrtve nasilja, gdje se pruža psihosocijalna i pravna podrška. Provodi se i program mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela, a postoje i druge institucije: Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad, policijske postaje, stručni suradnici u školama te psihološke službe pri domovima zdravlja u Krapini, Bedekovčini i Oroslavju. Mladima je na raspolaganju i Hrabri telefon, koji djeluje na području cijele Hrvatske i omogućuje dopisivanje sa stručnim osobama putem aplikacije.
Organizacija u kojoj Kesrica Tomičić djeluje ne radi s maloljetnicima, ali pruža podršku mladim osobama od 18 do 30 godina.
Spomenula nam je kako u organizaciji bilježe blagi porast javljanja mladih.
-Ne bih rekla da je nužno poraslo nasilje, nego svijest. Mlade osobe sve više prepoznaju što je nasilje i znaju da ga ne trebaju trpjeti. Važno je naglasiti kako žrtva nikada nije kriva ni odgovorna za nasilje, odgovoran je isključivo počinitelj-jasno poručuje.
Za kraj, njezina poruka mladima je jednostavna, ali snažna: „Uvijek postoji rješenje i izlaz iz nasilja. Niste dužni trpjeti ništa što vam izaziva strah, nelagodu ili uznemirenost. Niste krivi. Ne sramite se i ne bojte se potražiti pomoć. Postoje educirane osobe koje vam mogu pružiti emocionalnu i pravnu podršku. Niste sami.“
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
