U Klanjcu je održano 24. ocjenjivanje i izložba meda Krapinsko-zagorske županije, na kojoj su pčelari predstavili kvalitetu svojih proizvoda, a stručni ocjenjivači imali priliku procijeniti raznovrsne uzorke meda.
Šampionsku titulu osvojio je Josip Krog iz Štuparja, drugo mjesto pripalo je Martini Krog, također iz Štuparja, dok je treće mjesto osvojio Darko Milinković iz Konjščine.
Na samom početku sve prisutne je pozdravio predsjednik Saveza pčelarskih udruga KZŽ, Božidar Ladišić.
-24. ocijenjivanje meda ponovo je pokazalo vrhunac godine gdje su predstavljeni vrlo kvalitetni medovi. Nažalost, sve nas je manje, prošle godine nas je bilo 600, ove godine 520. Smanjuje se broj košnica i to je realnost u našem sektoru – rekao je dodavši kako je svijetlo to što imaju podršku u pčelarenju.
Gradonačelnik Klanjca, Zlatko Brlek rekao je kako svaka teglica meda iza sebe krije puno rada i truda kroz godinu, kao i puno žrtvi pčelara.
-Prošla izložba meda u Klanjcu bila je prije 10 godina. Tada je bilo prijavljeno 47 uzoraka od 37 pčelara, a danas je gotovo tri puta više uzoraka, ali pčela i košnica je sve manje – rekao je dodavši kako je to rezultat velikih klimatskih promjena koje se događaju na ovom području.
Kako kaže, svaka košnica je vrlo bitna jer su pčele te koje održavaju ekosustav.
-Bez pčela ne bi bilo niti života, stoga svima koji ste proizveli barem jednu teglicu meda iskrene čestitke – rekao je.
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet upozorio je na sve veći problem patvorenog meda na hrvatskom tržištu, koji ugrožava domaće pčelare, njihovu egzistenciju i budućnost pčelarstva. Istaknuo je kako je potrebno poduzeti konkretne mjere na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se zaštitili domaći proizvođači, potrošači i medonosne pčele, koje imaju ključnu ulogu u oprašivanju i proizvodnji hrane.
– Ako ste dobro pratili njihova izvješća, u 2024. godini jedna četvrtina meda bila je nekvalitetna. Nebitno je sada je li bila riječ o etiketi, je li bio med ili nešto treće. Došli smo u 2025. godinu i zaključili su da jedna trećina meda ne odgovara nekakvim standardima kvalitete – rekao je Kocet.
Izrazio je zabrinutost zbog mogućeg daljnjeg pogoršanja situacije te se zapitao što će pokazati kontrole u 2026. godini.
– Ako želimo zaštititi prvo pčelu, medonosnu pčelu koja je ključ cijelog tog oprašivačkog sustava i proizvodnje hrane, a onda i pčelare, njihove obitelji i malu dječicu koja žive od toga, moramo nešto učiniti. Da li raditi prosvjede, razbijati teglice meda ispred Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske, mislim da to u ovom času nije potrebno i primjereno, ali je svakako potrebno uvesti red na granicama – rekao je.
Dodao je kako Hrvatski pčelarski savez dogovara sastanak s novim glavnim državnim inspektorom kako bi se razmotrilo što se dodatno može učiniti u borbi protiv patvorenog meda. Pritom je istaknuo da je Državni inspektorat već utvrdio određene nepravilnosti, no smatra kako je sada na državi da osigura daljnje postupanje.
U nastavku je upozorio i na važnost kvalitete hrane koju svakodnevno konzumiramo, naglasivši kako zaštita potrošača mora biti povezana sa zaštitom domaćih proizvođača.
– Hrvatski pčelarski savez pomaže pčelarima na razini potpora preko Ministarstva, koliko može, koliko nas žele poslušati, koliko nam žele novčića dati. Tako smo završili program sektorskih intervencija za 2026. godinu, koje su trenutačno u isplati, i mi pčelari ponosimo se time što smo potrošili sav novac u omotnici od 3,8 milijuna eura, za razliku od drugih sektora koji to nisu učinili – kazao je Kocet dodavši kako činjenica da su sredstva u cijelosti iskorištena pokazuje kako među pčelarima i dalje postoji interes za bavljenje tom djelatnošću te spremnost na daljnji rad i ulaganja.
Kao još jedan važan pomak izdvojio je osiguravanje sredstava za nabavu polovnih vozila namijenjenih pčelarima, kroz financijske instrumente koje je Vlada promovirala u posljednje vrijeme.
Objasnio je kako je trebalo tri godine da se prepozna važnost takve mogućnosti za pčelare koji se bave stacionarnim pčelarstvom, odnosno drže košnice na jednom mjestu. Dodao je kako se pčelari moraju prilagođavati sve zahtjevnijim uvjetima rada i promjenama u okolišu, pri čemu vremenske prilike, poput mraza i kiše, mogu znatno utjecati na uspješnost pčelarske sezone.
Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, čestitao je pčelarima na rezultatima njihova cjelogodišnjeg rada te istaknuo važnost hrvatskog meda kao kvalitetnog domaćeg proizvoda.
– Ne sumnjam da ste opet bili na visini zadatka i da ste opravdali, reći ću, taj epitet najboljeg meda u Hrvatskoj. A ja ću se usuditi reći i u cijeloj Europskoj uniji. Med je sigurno jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, nešto u čemu smo dostignuli stvarno visoku razinu kvalitete – istaknuo je Vešligaj.
Govoreći o stanju na europskom tržištu meda, iznio je podatke prema kojima Europska unija proizvodi oko 286 tisuća tona meda, čime pokriva približno 60 posto vlastitih potreba, dok se preostalih 40 posto podmiruje uvozom.
– Dakle, 40 posto uvozimo. Sada je u tih 40 posto čak 64 posto proizvoda kod kojih su utvrđene određene nepravilnosti, odnosno nesrazmjer s europskim standardima. Dakle, sigurno je potrebna prvo kontrola, a onda, reći ću, još puno jača zaštita domaćih proizvođača i potrošača – poručio je Vešligaj te naglasio kako sama kontrola proizvoda nije dovoljna, već je potrebno oblikovati jasne politike i konkretne mjere kojima će se podupirati oni koji se bave proizvodnjom meda. Pritom je istaknuo važnost financijske podrške pčelarima u okviru zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.
– To je dio zajedničke poljoprivredne politike koja je sada u svojevrsnoj sferi izmjena i promjena. Bit će puno veća kompetencija nacionalnih vlada, odnosno država, i stvarno tu očekujem da povećamo sredstva koja su predviđena za pčelarstvo unutar te poljoprivredne omotnice. Trebamo konkretne mjere i financijska sredstva jer je ovo definitivno uspješna priča – rekao je Vešligaj.
Istaknuo je kako će se za nastavak podrške pčelarima zalagati i u Europskom parlamentu. Dodao je da je redovito u kontaktu s pčelarskim organizacijama te da se kroz zajednički rad nastoji pronaći rješenja za probleme s kojima se proizvođači suočavaju.
Vešligaj je pritom spomenuo i rad na izvješću koje se odnosi na položaj poljoprivrednika, poštene tržišne uvjete i konkurentnost poljoprivrednog sektora u Europskoj uniji.
– Ne sumnjam da ćete vi i dalje raditi ovaj posao, unatoč možda i određenim padovima, ali, nažalost, projekti nam nisu najbolji kada gledamo cijelu sliku hrvatske poljoprivrede i nismo na najbolji način iskoristili te silne milijarde koje su došle. To je sasvim evidentno. No, primjer ovako jednog, ipak manjeg poljoprivrednog sektora pokazuje smjer u kojem bismo trebali raditi, možda i u puno većima – istaknuo je Vešligaj.
U završnom dijelu obraćanja naglasio je kako med ima mnogo širu vrijednost od same proizvodnje i prodaje. Osim što predstavlja važan poljoprivredni proizvod, dio je tradicije i ima značajnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti.
– Ustrajte dalje. Med je nešto što čuva našu bioraznolikost, med je dio tradicije. Znam da su ovdje već spomenute i klimatske promjene, koje danas na neki način utječu na proizvodnju u svim poljoprivrednim sektorima, no vjerujem da korištenjem novih tehnologija možemo i to prebroditi te nastaviti proizvoditi najbolji i najkvalitetniji med – zaključio je Vešligaj, poželjevši pčelarima mnogo uspjeha u daljnjem radu.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar istaknuo je važnost zaštite domaćih proizvođača meda, naglasivši kako hrvatski pčelari imaju kvalitetan proizvod, znanje i iskustvo, ali im je za daljnji razvoj potrebna snažnija potpora države.
-Naprosto je nevjerojatno da ne možemo procijeniti razliku između onoga što je dobro, što je naše i što je kvalitetno te onoga što uvozimo sa strane, kao i to da ne možemo složiti sustav i odrediti prioritete kako bismo zaštitili svoje – istaknuo je Kolar naglasivši kako bi stvaranje učinkovitijeg sustava potpore trebalo početi od razgovora s proizvođačima i boljeg razumijevanja njihova rada.
Prema njegovim riječima, potrebno je upoznati se s načinom proizvodnje, uvjetima u kojima proizvođači rade i kvalitetom konačnog proizvoda, a zatim onima koji ispunjavaju visoke standarde omogućiti daljnji razvoj.
–-Kako doći do toga? Rekli su pametniji od mene: morate slušati ljude. Morate doći do ljudi. Morate vidjeti čime se bave, na koji se način time bave i kakav konačni proizvod proizvode. Je li on kvalitetan ili nije? Ako je kvalitetan, onda im pomognite da stvore maksimalne uvjete za povećanje proizvodnje i da od toga mogu živjeti – poručio je župan.
Dodao je kako bi takav pristup trebao biti logičan i razumljiv, no u praksi se često ne provodi na odgovarajući način. Smatra da upravo proizvođači svojim iskustvom mogu ukazati na probleme i predložiti smjer u kojem bi trebalo razvijati poljoprivrednu politiku.
– Vi ste pokazali ljubav prema pčeli, kraljici meda. Pokazali ste svoju ljubav prema prirodi. Pokazali ste da znate proizvoditi kvalitetan proizvod. Ono što vam sada treba jest potpora i zaštita države. I ne govorim bez razloga o zaštiti države jer svaka država koja drži do sebe čuva svoje proizvođače. Kada razgovarate s obrtnicima, poduzetnicima i gospodarstvenicima, čujete da ne možemo lako ući na druga tržišta. Kvalitetni smo i imamo kvalitetan proizvod, ali moramo biti ne znam koliko bolji od drugih da bismo ušli na njihova tržišta jer oni čuvaju svoje proizvođače. Ono što im nedostaje, onda uvoze – rekao je župan te upozorio kako podaci o proizvodnji meda na razini Europske unije pokazuju da postoji prostor za povećanje proizvodnje, što bi trebalo iskoristiti i kroz dodatne poticaje namijenjene pčelarima.
Posebno je istaknuo važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i očuvanja tradicije kroz generacije. Veseli ga, kako je rekao, kada pčelari na događanja dolaze sa svojim unucima i djecom jer upravo takvi primjeri pokazuju da postoji interes za nastavak bavljenja ovom djelatnošću.
– Ja vam prije svega zahvaljujem na onome što radite i na kvaliteti koju imate jer je bagremov med postao brend Krapinsko-zagorske županije. Ta zaštita koju imamo nije bez razloga i za nju postoje brojni argumenti – kazao je Kolar.
Dodao je kako županija trenutačno ima pet certificiranih pčelara, no smatra da postoji prostor za povećanje njihova broja. Istaknuo je da će Krapinsko-zagorska županija pokriti troškove certifikacije kako bi dodatno potaknula pčelare na taj korak.
– Nadam se da ćemo se sljedeće godine ipak naći u većem broju i da ćemo imati više uzoraka. Znalo je biti puno gorih godina nego što je bila ova. I završit ću s onim: želim vam samo jedno normalno ljeto, normalnu jesen, normalnu zimu i normalno proljeće i onda ćete vi doći na svoje – zaključio je Kolar.
Dragan Bubalo govorio je u ime ocjenjivačkog suda, predstavivši rezultate ovogodišnjeg ocjenjivanja meda te iznio podatke o broju pristiglih uzoraka i zastupljenosti pojedinih vrsta meda. Istaknuo je kako Krapinsko-zagorska županija već dugi niz godina podupire ovu manifestaciju, koja je važna za promicanje pčelarstva, očuvanje tradicije i predstavljanje kvalitete domaćeg meda.
-Nakon raspisanog natječaja, na ocjenjivanje koje je provedeno na Agronomskom fakultetu pristigao je ukupno 121 uzorak meda. Među njima je najzastupljeniji bio bagremov med, koji je činio više od polovice uzoraka, a slijedio ga je cvjetni med. Značajan broj uzoraka odnosio se i na kestenov med – naveo je.
Uz najzastupljenije vrste, na ocjenjivanje su pristigla i tri uzorka lipova meda te tri uzorka suncokretova meda, koji nisu bili s područja Krapinsko-zagorske županije. Kako je pojasnio, takvi su uzorci ipak obuhvaćeni ocjenjivanjem jer su pčelari iz županije tijekom sezone selili košnice na suncokretovu pašu.
– Bilo je i dva uzorka meduna te jedan uzorak meda od divlje trešnje. Onima koji ga još nisu probali svakako bih preporučio da to učine – poručio je.
Govoreći o samoj manifestaciji, Bubalo je istaknuo kako se njezin kontinuitet približava važnoj obljetnici, a prisjetio se i događanja od prije desetak godina, kada ga se posebno dojmio velik broj okupljenih sudionika.
Osvrnuo se i na postupak ocjenjivanja, koje je provedeno 14. rujna u Krapini. Stručni panel činilo je deset ocjenjivača podijeljenih u dvije skupine, koji su pristigle uzorke procjenjivali na temelju stručnih kriterija.
Posebno zahtjevnim pokazalo se ocjenjivanje bagremova meda, kod kojeg su, kako je objasnio, razlike između uzoraka često vrlo male, zbog čega su nijanse imale važnu ulogu u konačnoj procjeni.
– Bez pčelara ova manifestacija ne bi bila moguća – zaključio je Bubalo.
Josip Krog, ovogodišnji dobitnik šampionske titule na 24. Ocjenjivanju i izložbi meda KZŽ pčelarstvom se bavi dugi niz godina, a ovo je samo jedna u nizu osvojenih titula.
-Više ne brojim šampionske titule, mogu samo reći da sam iznimno ponosan – rekao je Krog koji je za svoj med uspio dobiti maksimalnih 20 bodova.
Kako kaže, pčelarstvom se bavi već 35 godina, a njegova obitelj prva je u županiji koja je certificirala bagremov med.
-Nema tu neke posebne tajne ili recepta, samo treba imati ljubavi prema pčelama, sve na vrijeme napraviti i ne pokvariti med. Naime, pčela uvijek donese dobar med, na nama je da pazimo – rekao je Krog koji pčelari sa 160 košnica, dok i njegova kćer pčelari sa njih 60, a voze ih po cijeloj Hrvatskoj.
Ističe kako je ova godina bila prosječna za pčelarenje, iako ih je zatekla jesenska suša pa su morali prehranjivati pčele.
-Med je odličan za zdravlje i bilo bi ga dobro uzimati svakodnevno u preventivi. Svakako treba naglasiti da je važno uzimati domaći med, a nikako ne uvozni – naglasio je.
