Danas, 5. prosinca 2025. godine, u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Krapini održana je konferencija za medije povodom velikog uspjeha županije-proglašenja projekta HyPoKraT-Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica najboljim EU projektom u Hrvatskoj.
Kao što smo pisali OVDJE, na svečanoj dodjeli nagrada za najbolji EU projekt, održanoj 3. prosinca 2025. godine u Šibeniku u sklopu Dana regionalnog razvoja i EU fondova, projekt HyPoKraT osvojio je prvo mjesto prema glasovima stručnog žirija u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji. Time je potvrđena njegova važnost u razvoju održive energetike, jačanju međunarodnog partnerstva te promicanju inovativnog korištenja hidrotermalnog potencijala u Krapinskim Toplicama.
O značaju ovog priznanja govorili su župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac, ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar te pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar.
Julije Domac istaknuo je projekt kao još jedan od primjera onoga što Krapinsko-zagorska županija uz potporu svojih ustanova radi najbolje.
-Apliciramo na europska sredstva, uvezujemo znanje, koristimo domaće znanje i iskustvo kako bismo potaknuli investicije na našem području-rekao je.
Projekt HyPoKraT za temu je imao istraživanje termalnog potencijala Krapinskih Toplica te je uspješno apliciran na Fond prekogranične suradnje te su u sklopu projekta napravljene detaljne geološke, geomorfološke, geotehničke analize Krapinskih Toplica, ali su stvoreni i preduvjeti za veliku investiciju koja je u međuvremenu provedena.
-Dizalice Topline koje su bile u SB Krapinske Toplice, sada su obnovljene, zamijenjen je način grijanja i na temelju znanja koja smo u ovom projektu sakupili, ostvarujemo uštedu koja se mjeri u stotinama tisuća eura-rekao je Domac dodavši kako je Krapinsko-zagorska županija bogata geotermalnim izvorima.
Kazao je kako je ovaj projekt dao potrebno znanje za planiranje potrebnih projekata i stvaranje preduvjeta da znanje primijene lokalno.
-U tijeku je projektiranje županijske SB Stubičkih Toplica te projektiranje energetske obnove. Bolnica se i sada grije na geotermalne izvore, a računamo da ćemo u tom projektu poboljšati način korištenja geotermalne energije-naveo je poručivši kako se budućnost Krapinsko-zagorske županije temelji na obnovljivim izvorima energije.
U tijeku je niz razgovora sa privatnim tvrtkama i ustanovama. Ideja je da Krapinsko-zagorska županija koristi prirodne izvore koje imaju na raspolaganje, no problem u provedbi su skupi istražni radovi, stoga je iduće razdoblje biti posvećeno pronalasku financijskog mehanizma koji će olakšati istražne radove.
Ovaj projekt, kako kaže, potvrđuje ono što je puno puta do sada pokazano-da se planira unaprijed i da su ponovo u nečemu među prvima u Europi i prvi u Hrvatskoj.
Zagorska razvojna agencija sudjelovala je u pripremi prijava projektnih prijedloga na javni poziv za odabir najboljeg EU projekta za 2025. godinu, istaknula je direktorica Karolina Barilar.
-Natječaj je bio otvoren od 24. lipnja do 24. srpnja, a mogli su se kandidirati projekti koji prethodnih godina nisu bili u finalnom odabiru. Pripremili smo projektne prijave za tri naša projekta. U sektoru doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama kandidirali smo projekt ReCeZa, čiji je nositelj Srednja škola Zabok, a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda. U kategoriji doprinos regionalnoj i lokalnoj zajednici prijavili smo projekt ZEZ II – Znanjem za europsko zajedništvo, kojem je nositelj bila Zagorska razvojna agencija, a financiran je iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Treći je bio nagrađeni projekt HyPoKrat u kategoriji doprinos prekograničnoj suradnji-pojasnila je Barilar.
Dodala je kako je prijava zahtijevala detaljan opis svakog projekta, priloženu dokumentaciju koja obrazlaže njegov doprinos i usklađenost s javnim pozivom, te argumentaciju zašto smatraju da upravo ti projekti zaslužuju biti među najboljima u Republici Hrvatskoj.
-Sva tri projekta ušla su u finalni izbor za 2025. godinu, a žiri je odlučivao o tome kome će pripasti pojedine nagrade. Nagrade su dodijeljene ovog tjedna u sklopu manifestacije Dani regionalnog razvoja 2025. na kojoj smo sudjelovali u brojnim radionicama i edukacijama, a predstavljene su i dodatne mogućnosti financiranja u aktualnom financijskom razdoblju- zaključila je Barilar, uputivši čestitke na osvojenoj nagradi.
Kako se cijela konferencija, na kojoj je dodijeljena nagrada, usmjerila na budućnost, rekla je županijska pročelnica Vlatka Mlakar.
-Moramo razmišljati o novom financijskom okviru od 2028. do 2034. Naime, RH je donijela svoje stajalište koje je prezentirano na konferenciji obzirom da je ono postalo službeno bit će tu velikih promjena u načinu financiranja. Mi se stoga moramo nametnuti kao partner Vladi u ovim pregovorima jer je pred Državom sigurno još dvije godine pregovaranja o visini i prioritetima novog financijskog okvira-rekla je Mlakar dodavši kako bi 16,8 milijardi eura bilo na raspolaganju Hrvatskoj.
Rekla je kako je prvi puta u stručnom prostoru nametnuta i tema, ne samo rashoda, već i prihoda, odnosno koliko je Država spremna svojih sredstava ulagati.
-Industrije koje još uvijek nisu provele dekarbonizaciju ili neku samo zelenu i digitalnu tranziciju, imat će dodatna davanja, stoga će se ta sredstva moći usmjeriti za financiranje važnih razvojnih projekata-navela je pročelnica kazavši kako je cijela perspektiva bila usmjerena na infrastrukturne projekte.
Najavila je kako slijede projekti koji daju novu dodanu vrijednost koju je, kako kaže, teže osmisliti nego infrastrukturne projekte.
-S obzirom na rezultate koje je Krapinsko-zagorska županija postigla, možemo vidjeti da imamo administrativne i operativne kapacitete primjereno posložene da možemo odgovarati na zahtjeve dane od Europskih fondova-rekla je istaknuvši važnost strateških dokumenata.
Naglasila je kako je poruka skupa ta da se potrebno usmjeriti na stvaranje infrastrukture za strategijsko promišljanje kako bi nakon 2028. bili spremni za nove izazove.
-Bilo je puno riječi i o umjetnoj inteligenciji koja se koristi i u samoj provedbi EU fondova. Ministarstvo je objavilo i indikativnu listu najavljenih projekata za iduću godinu. Tu je iz operativnog Programa konkurentnosti i kohezije najavljeno 55 novih javnih poziva vrijedno 1,64 milijarde eura. Najavljeni su i projekti iz Europskog socijalnog fonda-rekla je kazavši kako se otvara niša za financiranje raznih vrsta projekata-od obrazovanja, zdravstva, ali i poduzetništva.
Istaknula je kako je velika prednost Krapinsko-zagorske županije to što ima kvalitetno izrađene strateške dokumente.
-Prijavljivali smo projekte koje smo napravili na način da razvijaju našu županiju i doprinose prvenstveno kvaliteti života-kazala je pročelnica.
Zadovoljstvo uspjehom nije krio župan Željko Kolar, istaknuvši ponos zbog još jedne nagrade kojom je potvrđena izvrsnost Krapinsko-zagorske županije u povlačenju sredstava iz europskih fondova.
-Izuzetno sam zadovoljan što mogu danas ovdje predstaviti još jednu nagradu-rekao bih, još jedno priznanje za izvrsnost Krapinsko-zagorske županije u povlačenju sredstava iz europskih fondova. Zašto danas prikazujemo ovu paletu priznanja, šest godina zaredom otkad se u Hrvatskoj organizira nagrađivanje europskih projekata? Upravo zbog kontinuiteta. U svih šest godina Županija je imala europski projekt koji je bio jedan od najboljih u Republici Hrvatskoj u određenim kategorijama-rekao je Kolar.
Dodao je kako je takav kontinuitet rezultat jasne strategije i fokusiranog planiranja.
-Točno znamo što želimo, kuda idemo i na koji način ciljeve koje smo si zadali možemo ostvariti. Druga stvar je pravovremena priprema projekata, praćenje i provođenje, a treća su ljudi. Usudio bih se reći da smo stvorili zavidnu grupu stručnjaka koji pokrivaju različita područja, rade u različitim institucijama i svojom profesionalnošću postigli apsolutno najviše visine. Stvorili smo sustav koji funkcionira, pokriven sjajnim ljudima i timovima koji su osposobljeni odgovoriti na svaki izazov. Tu su naš Upravni odjel za javnu nabavu i EU fondove, ZARA, REGEA, Poduzetnički centar, ustanove u zdravstvu, školstvu i zaštiti prirode… Neki od najboljih projekata u Hrvatskoj kreirani su upravo ovdje-poručio je župan.
Naglasio je kako Županija mora uvijek biti spremna i ispred vremena.
-Izuzetno je bitno biti korak ispred, pratiti što se događa u europskoj perspektivi, u odboru REGEA, u Europskoj komisiji, pratiti pripremu nove financijske omotnice i pripremati naše strateške projekte unaprijed. Tako, kad dođe poziv, samo s malim korekcijama ulazimo spremni i ponovno budemo među najuspješnijima. Mi ćemo do petog mjeseca sljedeće godine imati 30 aktivnih gradilišta, a ukupna vrijednost investicija prelazit će 220 milijuna eura. To je strašno. Ova ekipa ljudi koja to nosi na svojim ramenima je iznimno opterećena, a teško je na tržištu rada pronaći dodatne stručne kapacitete koji mogu odgovoriti na toj razini-kazao je.
Istaknuo je kako unatoč tome ostvareni rezultati postaju motivacija novim stručnjacima.
-Upravo ti rezultati su pozivnica ljudima koji se žele dokazati da nam se pridruže. Uz infrastrukturne projekte, tu je i niz soft projekata, suradnje s fakultetima i institutima. Županija širi svoj spektar interesa i povećava izglede za realizaciju projekata šireg značaja. Imamo jednu obavezu sami prema sebi, nastaviti ovaj kontinuitet izvrsnosti. Izvrsnost je naš odabir. To smo si zadali kao plan i prioritet, bez obzira na izazove koji slijede- rekao je Kolar, naglasivši i važnost partnerskog odnosa s državom.
-Bez dobre suradnje s Vladom RH i resornim ministarstvima ne bi bilo moguće odraditi sve to na tako visokoj razini. Proglašenje KZŽ Europskom poduzetničkom regijom i prezentacija u Bruxellesu otvorili su nova vrata direktne suradnje koja nas stavlja u još povoljniju poziciju. Pomaknuli smo se na četvrto mjesto u Hrvatskoj po visini prosječne plaće. To je najbolja pozivnica mladim ljudima da ostanu živjeti u Zagorju, ovdje ima kvalitetnih radnih mjesta, mogućnosti za formiranje obitelji i kupnju prve nekretnine. Tržište je aktivno i atraktivno-zaključio je Kolar.
Rekao je kako teško može reći kako će izgledati iduća financijska omotnica jer će ona, kako kaže, ovisiti prvenstveno o tome da li će u Europi vladati mir ili će izbiti rat.
-To je ključno jer ova financijska omotnica je bila pripremljena da će jedan dio trebati izdvajati za migracijsku politiku i mobilnost. To je preko noći nestalo i prebacilo se na pomoć Ukrajini. Nakon toga imate dogovor NATO saveza gdje je minimalno tri posto izdvajanje Državnog proračuna za obranu, a sada ima naznaka da će to rasti na pet posto-naveo je spomenuvši kako odluka o kupnji naoružanja govori u prilog tome.
-Nama kao članici EU koja je zadnja ušla, uvijek će faliti jedna financijska omotnica koja je rezervirana za razvoj infrastrukture, no kada se završi druga, mi ćemo jedan veći dio infrastrukture, pogotovo što se tiče zdravstva i obrazovanja, imati riješeno-kazao je napomenuvši kako će se više pažnje posvetiti povezivanju znanosti, instituta, fakulteta sa gospodarstvom te nacionalnom i regionalnom politikom.
Odgovorio je i na pitanje novinara o mogućnosti korištenja vode za proizvodnju električne energije.
-Ovim projektom definirali smo da toplina vode nije dovoljna za proizvodnju električne energije i da ovu vodu možemo koristite za grijanje. Sada znamo i kapacitet izvora, a prema iskustvu koje imamo iz Krapinskih Toplica, kada rezerviramo za Centar zdravlja, srca i mozga za taj objekt, mi točno znamo koliko je kapaciteta ostalo u izvorištu i kada maknemo bazene koji imaju svoju koncesiju, možemo računato koliko metara vode imamo u sekundi i koliko toga možemo grijati u Krapinskim Toplicama-naveo je spomenuvši kako će se time zaokružiti zonu koja će se grijati na ovaj način.
Dodao je kako će se sličan projekt raditi i u Stubičkim Toplicama gdje je temperatura vode veća, nego u Krapinskim Toplicama.
-Da li će biti dovoljna za proizvodnju električne energije? Prema prvim istraživanjima neće, ali ćemo to točno znati nakon dodatnog istraživanja-rekao je napomenuvši kako to nisu jedina izvorišta na području županije.
Krapinsko-zagorska županija i dalje će nastaviti ulagati u obnovljive izvore energije, prekograničnu suradnju i projekte koji doprinose održivom razvoju te podizanju kvalitete života stanovnika.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
