U vremenu kada su klimatske promjene iz znanstvenih izvještaja prešle u našu svakodnevicu kroz toplinske valove, poplave, suše i sve češće ekstremne vremenske pojave, razumjeti što se događa s našim nebom i klimom postaje važnije nego ikad.
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) pritom ima ključnu ulogu: prikuplja podatke, izrađuje prognoze i upozorenja te pomaže društvu da se pravovremeno pripremi i prilagodi promjenama koje nas već pogađaju.
O tome kako se Hrvatska nosi s izazovima sve promjenjivije klime, što DHMZ poduzima u modernizaciji sustava praćenja vremena, te zašto su precizna upozorenja najvažniji alat u zaštiti života i imovine, razgovarali smo s glavnim ravnateljem DHMZ-a, dr. sc. Ivanom Güttlerom.
ZIP portal: Što Vas je prvotno privuklo meteorologiji?
IG: Možda smo svi privučeni meteorologiji i događajima na nebu, a to se sigurno događa u trenucima kada se neka intenzivna ili ekstremna vremenska pojava odvija u našoj neposrednoj blizini. Sve nas tada zanima što se događa, a neke od nas zašto se to događa. Mislim da je to korektan opis kako osoba postane zainteresirana u istraživanje i razumijevanje barem dijela čitavog spektra događaja u zraku koji nas okružuje. Istovremeno, na studiju geofizike na zagrebačkom PMF-u sam bio izložen i temama iz oceanografije i seizmologije. Naš planet je zaista neiscrpan izvor novih tema za istraživanja. A ta istraživanja ne postoje kao sama sebi svrha, nego često imaju mogućnost smanjiti ljudsku patnju i stradanje ili pomoći u planiranju svakodnevice građanima, poljoprivrednicima i raznim granama gospodarstva.
ZIP portal: Dobitnik ste brojnih nagrada i priznanja. Koja Vam od njih ima posebno značenje i zašto?
IG: Bez lažne skromnosti, mogu reći da je riječ o nekoliko nagrada i priznanja. Najveće značenje za mene ima Godišnja nagrada za znanstvene novake, koju mi je 2014. dodijelio Hrvatski sabor. Nagrada se temeljila na seriji istraživanja koja sam objavio u suradnji s kolegama iz Hrvatske, Europe i SAD-a. Nakon toga se, mogu reći, ugasila ona ljudska potreba za vanjskim potvrđivanjem. Ta mi je nagrada bila dovoljna potvrda da rad ima kvalitetu. Od tada sam se više usmjerio na pitanje kako rezultati meteorologije i klimatologije mogu pomoći u svakodnevnoj prilagodbi i ublažavanju posljedica klimatskih promjena.
ZIP portal: Kad govorimo o klimatskim promjenama u Hrvatskoj što Vas najviše zabrinjava?
IG: Kao i ostatak svijeta, i Hrvatska se suočava s klimom koja je sve promjenjivija i nepredvidivija. To znači da je naš način života, gospodarstvo i infrastruktura pod sve većim pritiskom. Pitanje više nije hoćemo li se prilagoditi, nego koliko brzo to možemo učiniti. Hrvatska se suočava sa sve većim brojem toplinskih valova. Oni postaju češći, intenzivniji, traju duže i ozbiljan su društveni i gospodarski izazov. Ljudi teže podnose vrućinu, raste potrošnja energije, a sustavi poput željeznice, cesta i elektroenergetske mreže rade pod sve većim opterećenjem. S druge strane, ljetne suše postaju ozbiljan izazov, pogotovo za poljoprivredu. Prinosi poljoprivrednih kultura su pod pritiskom, a potreba za vodom i navodnjavanjem sve je veća. A kad kiša napokon dođe, ne dolazi postepeno, nego naglo. Imamo sve češće pojave jakih pljuskova, bujica i poplava koje u par sati mogu napraviti veliku štetu. Južni dijelovi Hrvatske su pod sve većim pritiskom šumskih požara, dok u gradovima toplinski otoci dodatno pojačavaju osjećaj vrućine i toplinski stres. Sve ove pojave govore jedno, a to je da se klima mijenja. A mi se, kao društvo, moramo naučiti na to prilagoditi mnogo brže nego što smo navikli. Uz dobru pripremu, znanost i suradnju svih sektora, to možemo postići. Imamo stručnjake, tehnologiju i sve više razumijevanja o tome što nas čeka. Ako djelujemo na vrijeme, možemo ublažiti posljedice i izgraditi otpornije društvo.
ZIP portal: Što Državni hidrometeorološki zavod radi po pitanju klimatskih promjena?
IG: Sve zapravo počinje podacima. Naš posao je pratiti što se događa s vremenom i klimom u Hrvatskoj, i to kroz cijeli niz parametara: temperaturu, oborine, vjetar, stanje mora, rijeka i zraka. Ti podaci su temelj svega i bez njih nema ni točne prognoze, ni razumijevanja klimatskih promjena. Zato smo kroz projekte METMONIC, VEPAR i AIRQ modernizirali naše motriteljske mreže: meteorološku, hidrološku i mrežu za praćenje kvalitete zraka. Po prvi put imamo radarsku mrežu koja pokriva cijelu Hrvatsku, mrežu meteorološko-oceanografskih plutača na otvorenom moru i gotovo 400 automatiziranih prizemnih postaja diljem zemlje. Sve to znači točnije podatke i bolji sustav prognoze i upozorenja. Na temelju tih podataka izrađujemo klimatske modele i projekcije kako bismo znali što nas čeka u idućim desetljećima. Te informacije koriste gradovi, županije i ministarstva kad planiraju održivi razvoj, zaštitu poljoprivrede, upravljanje vodnim resursima ili prilagodbu klimatskim promjenama. Budući da klima ne poznaje granice, surađujemo s europskim i svjetskim institucijama, razmjenjujemo podatke i zajednički razvijamo računalne modele koji pomažu da prognoze budu preciznije, a projekcije klime pouzdanije. Naš je cilj da građani i žurne službe dobiju pouzdane informacije na vrijeme, jer svaka pravovremena obavijest može spasiti živote i smanjiti štete. A upravo su pravovremena upozorenja na opasne vremenske pojave jedna od naših najvažnijih zadaća. Vjerujemo i u važnost otvorenih podataka. Zato smo pokrenuli Centralnu integracijsku platformu, dostupnu na meteopodaci.dhz.hr, koja omogućava slobodan pristup aktualnim i arhivskim meteorološkim te drugim ključnim podacima. To znači bolje analize, bolje odluke i, na kraju, sigurnije i otpornije društvo.
ZIP portal: Pratite vremenske uvjete-kako te informacije dolaze do građana i kako ih oni mogu najbolje iskoristiti?
IG: Danas vremenske prognoze i upozorenja do građana dolaze brže i pouzdanije nego ikad prije. Prvi i najvažniji izvor službenih informacija je naša mrežna stranica meteo.hr, gdje svakodnevno objavljujemo prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave. Sustav je vrlo jednostavan, poput semafora, žuto, narančasto i crveno upozorenje, ovisno o razini opasnosti. Ta upozorenja nisu samo informacija, nego poziv na oprez, i svaki se stupanj upozorenja treba shvatiti ozbiljno. Uz to, naši se prognoze svakodnevno prenose u medijima, na televiziji, radiju, društvenim mrežama i portalima, kako bi informacije što brže stigle do što većeg broja ljudi. Sama kvaliteta prognoza danas je znatno bolja nego prije desetak godina zahvaljujući modernim sustavima i preciznijim podacima. To znači da ljudi na vrijeme mogu reagirati, bilo da se radi o oluji, toplinskom valu ili obilnim kišama. Na kraju, najvažnije je da građani redovito prate upozorenja i znaju kako reagirati. Na taj način mogu spriječiti štetu i zaštititi sebe i svoje bližnje. Vrijeme ne možemo kontrolirati, ali se na njega možemo na vrijeme pripremiti.
ZIP portal: Tuča je u zadnjih nekoliko godina stvarala podosta problema, posebice i na području Krapinsko-zagorske županije. Na koji način radite na zaštiti od tuče i koliko su te metode učinkovite?
IG: Kao nacionalna hidrometeorološka služba, naša je osnovna zadaća pratiti vrijeme i pravovremeno upozoriti na opasne pojave. To je ujedno i najbolji način na koji možemo pomoći zajednicama da se zaštite od ekstremnih događaja, poput tuče, oluja ili obilnih oborina. Sustav obrane od tuče, barem u obliku kakav se provodi u Hrvatskoj, nije praksa u zemljama Europske unije, niti je u nadležnosti nacionalnih meteoroloških službi. Desetljeća njegove operativne provedbe u Hrvatskoj, kao i višegodišnji eksperimenti koji su se provodili u Švicarskoj i SAD-u, pokazali su da ova metoda ne smanjuje broj zrna tuče niti njihovu kinetičku energiju. Štoviše, neki od eksperimenata upućuju na to da može imati i suprotan učinak. Zato je znanstvena zajednica jedinstvena u stavu da ovakav sustav obrane od tuče ne pruža stvarnu zaštitu, nego daje lažan osjećaj sigurnosti. Iako nas zakon trenutačno obvezuje na provedbu ove metode, smatramo važnim istaknuti da bi se sredstva i napori trebali usmjeriti u provjerene i učinkovite mjere. Prije svega u poboljšanje prognostičkih modela te jačanje sustava ranog upozorenja i procjene rizika. Pravovremena upozorenja na tuču i druge opasne vremenske pojave najpouzdaniji su način zaštite života, imovine i poljoprivrede, a upravo je to osnovna odgovornost DHMZ-a. Bez obzira na to kakva će biti buduća odluka o sustavu obrane od tuče, DHMZ će i dalje biti stručna potpora donositeljima odluka, pružajući im znanstvene podatke i najnovije spoznaje. Postojeća mreža generatorskih postaja, njih 331, te ljudi koji s njima rade, također su vrijedni jer nam pomažu prikupljati podatke o intenzitetu i prostornoj raspodjeli tuče. Ti podaci pomažu da bolje razumijemo klimatske rizike u Hrvatskoj i razvijemo učinkovitije mjere prilagodbe i zaštite. S našeg stručnog stajališta, iako je nastanak tuče i dalje znanstveni izazov, najbolji alati koje danas imamo su pouzdani prognostički sustavi, rana upozorenja i precizne karte područja najviše izloženih riziku. To su metode koje trenutno daju najveći učinak u smanjenju šteta i prilagodbi na rastući rizik od tuče.
ZIP portal: Može li se tuča ili oluja predvidjeti unaprijed, i koliko je točno takvo predviđanje?
IG: Tuča nastaje u vrlo snažnim olujnim oblacima, unutar kojih se odvija niz složenih procesa. Ti su oblaci izrazito promjenjivi i teško predvidljivi. Oni se mogu razviti naglo, ojačati u samo nekoliko minuta i dosegnuti ekstreman intenzitet. Upravo zato su grmljavinske oluje i tuča među najizazovnijim pojavama za prognoziranje. Meteorološki modeli mogu pokazati i nekoliko dana ranije da postoje uvjeti pogodni za razvoj oluja, ali zbog njihove lokalne prirode teško je unaprijed precizno reći gdje će i kada točno nastati najjače nevrijeme. Zato tijekom razdoblja kad je atmosfera nestabilna uvijek preporučujemo građanima da redovito prate vremenske prognoze i službena upozorenja, osobito putem stranice meteo.hr i Meteoalarma. Također, uz pomoć radarskih slika moguće je nekoliko sati unaprijed vidjeti približava li se području gdje boravimo ili radimo opasan oblačni sustav i poduzeti potrebne mjere zaštite.
ZIP portal: Koje su najveće teškoće u praćenju i prognoziranju vremenskih neprilika?
IG: Najveći izazov su lokalne i kratkotrajne pojave, poput tuče ili jakih oluja, koje se razviju naglo i traju kratko, pa ih je teško točno predvidjeti i prostorno odrediti. Drugi izazov su ograničenja modela i motriteljskih mreža. Iako imamo sve više radara i automatskih postaja, još uvijek ne možemo u svakom trenutku “vidjeti” sve što se događa u atmosferi. Modeli prognoze koriste ogroman broj podataka, ali ako ih nedostaje ili su pregrubi, to može utjecati na točnost predviđanja. Treći problem su granice same znanosti. Atmosfera je vrlo složen sustav, i postoje procesi koje još uvijek ne razumijemo u potpunosti, poput mikrofizikalnih procesa u oblacima ili naglih promjena vjetra. Uz to, klima se stalno mijenja, pa se i modeli moraju redovito prilagođavati novim obrascima i trendovima. I na kraju, važno je spomenuti i ljudski faktor. Ponekad ljudi ne shvaćaju upozorenja dovoljno ozbiljno, osobito ona žuta. A svako upozorenje ima svoju svrhu i znači da postoji određeni rizik. U DHMZ-u smo svjesni svih tih izazova i zato stalno ulažemo u modernizaciju mreža, poboljšanje metodologije i razvoj preciznijih modela. Cilj nam je da upozorenja budu što preciznija i da pravovremeno dođu do građana, jer to je najbolja zaštita od vremenskih neprilika.
ZIP portal: Surađujete li s drugim institucijama kad se radi o vremenskim rizicima?
IG: Da, suradnja nam je iznimno važna, jer vremenski rizici ne poznaju granice. Na nacionalnoj razini svakodnevno surađujemo s Hrvatskim vodama, civilnom zaštitom i županijskim službama. Naša je uloga da na vrijeme upozorimo i da te službe imaju točne informacije kako bi mogle brzo reagirati i zaštititi ljude i imovinu. Na međunarodnoj razini povezani smo s europskim i svjetskim institucijama poput Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena, Europske mreže nacionalnih meteoroloških službi Svjetske meteorološke organizacije i Europske organizacije za korištenje meteorološke satelite. Zahvaljujući toj razmjeni znanja i podataka, sustavi prognoze i upozorenja stalno se unaprjeđuju i postaju pouzdaniji. Sudjelujemo i u međunarodnim projektima, poput Clim4Cast i Destination Earth, kroz koje s partnerima razvijamo alate i planove prilagodbe klimatskim promjenama. U konačnici, cilj nam je svima isti, a to je prepoznati rizike na vrijeme, reagirati brzo i učinkovito te zajednički smanjiti štete i povećati sigurnost ljudi.
ZIP portal: Koje promjene u vremenskim uvjetima i klimatskim pojavama DHMZ bilježi u posljednjih nekoliko godina?
IG: U posljednjih nekoliko godina jasno se vidi da se klima u Hrvatskoj mijenja. Bilježimo stalni porast srednje temperature zraka, zime su blaže, a ljeta toplija. Sve je više toplih dana i noći, dok hladni postaju sve rjeđi. Istodobno se mijenja i oborinski režim. Iako su ukupne godišnje količine oborine relativno stabilne iz godinu u godinu, u nekim područjima ljeta su sve sušnija, dok se zimi i u jesen češće javljaju obilne kiše u kratkom vremenu. To povećava rizik od bujičnih poplava i ekstremnih vremenskih epizoda. Promjene se vide i u učestalosti i intenzitetu ekstremnih događaja. Sve su češće snažne grmljavinske oluje i nevremena s jakim vjetrom, dok se kod tuče bilježi manji broj dana, ali veća razorna snaga kad se dogodi. Na temelju dugoročnih analiza možemo reći da se obrasci koje su modeli predviđali, toplija ljeta, češće tople noći i manjak oborina u toplijem dijelu godine, više ne odnose samo na budućnost. To su promjene koje već sada živimo.
ZIP portal: Što bi svatko trebao znati o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na vrijeme u Hrvatskoj?
IG: Najvažnije je razumjeti da klimatske promjene više nisu nešto što se događa negdje daleko, one su već sada dio naše svakodnevice. Osjećamo ih kroz toplinske valove, suše, poplave i sve nepredvidivije vremenske pojave. Iako klimatske promjene ne možemo zaustaviti sami, svi možemo dati svoj doprinos smanjenjem emisija stakleničkih plinova i odgovornijim odnosom prema okolišu. No, kao mala zemlja, naš je glavni zadatak prilagodba onome što se već događa. To prije svega znači daljnji razvoj i jačanje sustava prognoziranja i upozorenja na opasne vremenske pojave, jer upravo ti sustavi omogućuju da na vrijeme reagiramo, zaštitimo živote, imovinu i gospodarstvo te smanjimo štete. Uz to, važno je da svatko prati prognoze i upozorenja, razumije rizike i zna kako reagirati, od štednje vode u sušnim razdobljima do izbjegavanja rizičnih situacija u vrijeme nevremena. Na kraju, suradnja i informiranost ključ su uspješne prilagodbe. Kad znanstvenici, institucije, lokalne zajednice i građani djeluju zajedno, lakše se nosimo s izazovima koje donosi nova klima i gradimo otpornije društvo. U rješavanju klimatskih promjena male zemlje kao Hrvatska su itekako bitne. Kad bismo zbrojili pojedinačne doprinose emisija ugljičnog dioksida svih malih zemalja koje svaka emitira manje od 2 % globalnih emisija, dolazimo do ogromne količine od 36 % ukupnih emisija.
ZIP portal: Kako mislite da će klimatske promjene oblikovati svakodnevni život u Hrvatskoj u idućih nekoliko desetljeća i kako ih potencijalno spriječiti?
IG: Klimatske promjene sve snažnije utječu na to kako živimo, radimo i planiramo budućnost. Očekuju nas dulja i toplija ljeta, veća opasnost od suša te češći ekstremni vremenski događaji poput poplava i jakih nevremena. To znači da će se mijenjati i način na koji koristimo energiju, vodu i prostor. U poljoprivredi će trebati ulagati u otpornije kulture i sustave navodnjavanja, a u gradovima stvarati više zelenila, sjene i prostora koji ublažavaju toplinu. Promjene će osjetiti i turizam. Sezona bi se mogla pomaknuti prema proljeću i jeseni, dok će središnji ljetni mjeseci postajati sve zahtjevniji. Na globalne procese ne možemo utjecati sami, ali možemo odgovorno djelovati na svom prostoru, jačati sustave upozorenja, modernizirati infrastrukturu, razvijati planove prilagodbe i učiti živjeti u skladu s novim klimatskim uvjetima. Klimatske promjene ne možemo spriječiti, ali možemo se prilagoditi i iz njih izvući pouku. To je prilika da zajedno, kao društvo, gradimo otpornije zajednice i gospodarstvo te da postanemo pametniji i odgovorniji prema prostoru u kojem živimo i prirodi s kojom živimo.
Razgovor s dr. Ivanom Güttlerom jasno pokazuje da se vrijeme i klima više ne mogu promatrati samo kroz prizmu prognoze za vikend ili pitanje „hoće li padati kiša“. Klimatske promjene postale su stvarnost koja oblikuje našu svakodnevicu, gospodarstvo i budućnost.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
