U Gradskoj knjižnici Krapina je danas, 05. veljače 2026. godine održano predstavljanje rezultata istraživanja pod nazivom „Od planine do rijeke – Kukci kao indikatori staništa u ekološkoj mreži“, koje su proveli stručnjaci iz Udruge Hyla u suradnji s Javnom ustanovom Zagorje zeleno i Gradskom knjižnicom Krapina.
Stručni predavači Boris Lauš i Luka Petrokov podijelili su s publikom svoje nalaze i iskustva s terena prikupljena tijekom 2025. godine na područjima ekološke mreže Vršni dio Ivančice, Strahinjčica i Dolina Sutle kod Razvora.
Posebna pažnja bila je posvećena četiri ciljane vrste: alpinskoj strizibubi, velikoj četveropjegi cvilidreti, gorskom potočaru i kiseličinom vatrenom plavcu.
Rezultati su pokazali vrijedne uvide u stanje očuvanosti spomenutih vrsta kukaca te su naglasili važnost ekološke mreže Natura 2000 u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Luka Petrokov rekao je kako su prošle godine na istim područjima istraživali kornjaša i vrstu žabe.
-Imali smo podosta dobre rezultate što se tiče njihovih prisutnosti na ovim područjima. Ove vrste smo ove godine po prvi puta istraživali i pratili njihovo stanje, no i tu su se pokazali dosta dobri rezultati jer smo svim vrstama proširili poznatu rasprostranjenost na ovim područjima-rekao je Petrokov dodavši kako rezultati pokazuju da je priroda na istraženim područjima dobro očuvana, pogodna za spomenute vrste te da one mogu kroz dulje vrijeme ostati na tim lokacijama, iako se i dalje treba pridržavati mjera očuvanja.
Kako se Udruga bavi vodozemcima, gmazovima, kornjašima, leptirima i vretencima rekao je Boris Lauš, viši stručni suradnik.
-Danas smo predstavili rezultate istraživanja koje smo proveli 2025. godine. Radili smo nekoliko ciljnih vrsta-jednog leptira, dvije vrste kornjaša i jednog vretenca te možemo reći kako su rezultati zadovoljavajući te da su staništa sve četiri vrste u zadovoljavajućem stanju-rekao je naglasivši kako je kod nekih kvaliteta staništa dobra, a kod drugih srednja.
Spomenuo je kako je to najčešće zbog zarastanja staništa, ljudskih aktivnosti ili zbog prirode same.
-Što se tiče samih populacija, one su stabilne. Mi svake godine unaprjeđujemo naše znanje, pronalazimo nove dijelove na kojima su vrste prisutne, tako da možemo reći da smo zadovoljni, da je upravljanje staništima i vrstama zadovoljavajuće i da u usporedbi s ostatkom Europe možemo biti sretni što imamo ovako bogatu prirodu-kazao je Lauš spomenuvši kako se kod nas i dalje otkrivaju vrste koje su u drugim dijelovima Europe izumrle.
Dijana Hršak, ravnateljica JU Zagorje zeleno istaknula je kako je zadovoljna velikim interesom za temu.
-Radi se o rezultatima bioloških istraživanja na područjima kojima Ustanova upravlja i nad kojima ima i svoju nadležnost. Upravljati znači i istraživati, pratiti stanje ciljnih vrsta koje obitavaju na staništima-rekla je naglasivši kako su zainteresirani mogli vidjeti da je stanje zadovoljavajuće i da su vrste u povoljnom stanju.
Rezultat je dobar za nas, ali i za Hrvatsku zbog dužnosti izvještavanja prema Europskoj uniji.
-Samo istraživanje dio je našeg programa rada i zakonske obveze koje proizlaze iz planova upravljanja, a nadamo se i da će se nastaviti kroz budući projekt “Upravljaj zeleno” koji će se sufinancirati iz programa Konkurentnost i kohezija-navela je.
Na današnjem predavanju pokazao se i velik interes okupljenih koji su tijekom predavanja postavljali mnoga zanimljiva pitanja.
-Dokle god imamo pitanja, znači da postoji interes i da je samo predavanje imalo smisla. Pitanja su bila i stručna, što znači da su pojedini već upoznati sa temom. Ima tu lica koja redovito dolaze na naša predavanja i manifestacije i koji su zainteresirani za temu prirode, stanja okoliša i sličnog-navela je spomenuvši kako je predavanje završilo korisnom informacijom za posjetitelje.
Naime, svi zainteresirani mogu se i sami uključiti u praćenje ciljanih vrsta preko aplikacije Biologer koju mogu preuzeti na svoje pametne uređaje te preko nje bilježiti razne vrste na koje naiđu pri boravku u prirodi.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
