Zagorska industrija nalazi se pred velikim promjenama. Dok domaće tvrtke bilježe dobre rezultate i stižu nove investicije, istodobno se suočavaju s manjkom kvalificirane radne snage, rastom troškova i sve bržim tehnološkim promjenama.
Upravo o tome trenutačno se razgovara u Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Krapini, gdje se uoči svečanog otvorenja 34. Zagorskog gospodarskog zbora održava okrugli stol „Industrija 2030. – Što čeka zagorske tvrtke?“
Predstavnici vodećih hrvatskih i zagorskih kompanija govore o tome kako će izgledati industrija budućnosti, gdje vide najveće prilike za rast i što će biti najveći izazovi za proizvodne tvrtke. U raspravi sudjeluju Gordan Kolak iz KONČARA, Darko Ranogajec iz OMCO-a, Zvonimir Čuljak iz Valovitog papira Dunapack i Mario Popić iz Tvornice tekstila Trgovišće, a panel moderira glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović.
Poseban naglasak stavlja se na ulaganja, izvoz, nove tehnologije, umjetnu inteligenciju, automatizaciju, energetsku učinkovitost i pitanje radne snage, teme koje će u velikoj mjeri određivati konkurentnost zagorskih tvrtki u godinama koje dolaze.
Potpredsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, Marko Jelenić istaknuo je kako gospodarstvo više nema vremena čekati promjene, već se njima mora aktivno prilagođavati.
-Tema je itekako aktualna jer promjene koje donose nove tehnologije, digitalizacija, umjetna inteligencija, energetska učinkovitost i nedostatak kvalitetne radne snage već danas snažno utječu na poslovanje naših gospodarstvenika, obrtnika i poduzetnika-rekao je Jelenić.
Naglasio je kako ključno pitanje više nije hoće li se gospodarstvo mijenjati, nego koliko će se brzo poduzetnici uspjeti prilagoditi novim okolnostima.
-Pitanje više nije hoće li se gospodarstvo mijenjati, nego koliko ćemo se brzo i uspješno prilagoditi tim promjenama. Vjerujem da ćemo kroz ovakve rasprave otvoriti kvalitetna pitanja o tome gdje su prilike, a gdje izazovi za naše zagorske obrtnike i poduzetnike-istaknuo je Jelenić.
Industrija u Krapinsko-zagorskoj županiji i dalje je jedan od ključnih nositelja gospodarstva, a njezina važnost, ističe predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek, često se nedovoljno prepoznaje.
-Danas ćemo često čuti podatke o tome da je ovo najuspješnija godina zagorskog gospodarstva, da smo ostvarili najveće prihode i najbolje rezultate, da raste broj poduzetnika i zaposlenih. Međutim, moramo govoriti i o nekim drugim stvarima-rekao je Švaljek.
Posebno je istaknuo ulogu industrije, koja u strukturi gospodarstva Krapinsko-zagorske županije zauzima vrlo značajno mjesto.
-Mi smo tradicionalno industrijski, proizvodno i izvozno orijentirani. Industrija čini oko 40 posto ukupnih prihoda i zapošljava velik broj ljudi. Koliko je to važno, najbolje pokazuje činjenica da je naša prerađivačka industrija snažnija od građevinarstva i trgovine zajedno-naglasio je Švaljek.
Upravo se industrija, dodaje, danas nalazi pred najvećim izazovima, ali istodobno ima i najveći prostor za daljnji razvoj. Zato je, kaže, tema industrije do 2030. godine iznimno važna za cijeli sjever Hrvatske.
-Za nas su otpornost, izdržljivost i održivost nešto što živimo već desetljećima. Na panelu imamo i tvrtke koje su starije od 100 godina. One su svoju otpornost, izdržljivost i održivost dokazale u praksi i dokazuju je svakodnevno-istaknuo je.
Švaljek smatra da se budućnost zagorskog gospodarstva mora graditi na dugoročnoj konkurentnosti, a izvoz je, prema njegovim riječima, najbolji pokazatelj kvalitete i sposobnosti domaćih kompanija.
-Moramo biti još snažnije i hrabrije orijentirani na stvaranje dugoročne konkurentnosti, jer je izvoz najbolji ocjenjivač naših sposobnosti i kompetencija-rekao je Švaljek.
Govoreći o sudionicima panela, posebno je istaknuo dolazak velikih i iskusnih kompanija, ali i činjenicu da se među njima našao KONČAR, koji sve snažnije širi svoje poslovanje na području Zagorja.
-Jako mi je drago da pod naslovom zagorskih tvrtki imamo i KONČAR. Jednim dijelom KONČAR postaje zagorska tvrtka i siguran sam da će svojim ulaganjima i znanjem doprinijeti našim budućim gospodarskim rezultatima-zaključio je Švaljek.
U vremenu u kojem je teško predvidjeti što gospodarstvo čeka već sutra, a kamoli za nekoliko godina, razmjena iskustava i znanja postaje posebno važna. Upravo zato predsjednik Gradskog vijeća Grada Krapine Ivan Bajcer smatra da ovakvi susreti mogu pomoći gospodarstvenicima i institucijama u suočavanju s izazovima koji dolaze.
-Siguran sam da ćemo, s obzirom na broj stručnjaka i gospodarstvenika koji su danas s nama, puno toga naučiti i dobiti vrijedne informacije koje će nam pomoći u budućim izazovima-rekao je Bajcer.
Istaknuo je kako su vremena u kojima živimo nepredvidiva te je teško procijeniti u kojem će se smjeru gospodarstvo razvijati u idućim godinama.
-Vremena su nepredvidiva i teško je znati što će biti sutra, a kamoli za dvije ili tri godine. Upravo zato važno je učiti jedni od drugih, razmjenjivati iskustva i zajedno tražiti odgovore na izazove koji su pred nama-naglasio je Bajcer.
Pozdravljajući sudionike okruglog stola, Bajcer je ujedno pozvao gospodarstvenike i građane da se pridruže programu Zagorskog gospodarskog zbora, istaknuvši njegovu važnost za predstavljanje lokalnog gospodarstva i povezivanje ljudi iz poslovnog, javnog i institucionalnog sektora.
Zagorsko gospodarstvo, čini se, nema razloga za usporavanje. Nakon rekordne 2025. godine, u Krapinsko-zagorskoj županiji očekuju da će i 2026. biti još uspješnija, a snažan investicijski ciklus trebao bi se nastaviti i u godinama koje slijede.
Župan Željko Kolar ističe kako Županija stanje u gospodarstvu prati gotovo iz mjeseca u mjesec, u suradnji s Obrtničkom i Hrvatskom gospodarskom komorom te najvećim gospodarstvenicima.
–Mi točno znamo kakve su njihove narudžbe i kakav je interes za njihove proizvode na inozemnim tržištima. Bez obzira na krizu u pojedinim dijelovima Europe, već sada možemo reći da će 2026. godina, ako se nešto dramatično ne dogodi na globalnom tržištu, biti bolja od 2025., koja je ponovno bila rekordna po ukupnom prihodu, dobiti i investicijama-rekao je Kolar.
Posebno ga, kaže, veseli što investicijski ciklus u Zagorju više ne nose samo tradicionalno najveće kompanije. U posljednje vrijeme u regiju su stigle i nove investicije, a pojedine kompanije već najavljuju njihovo daljnje širenje.
-Do sada su najveće postojeće tvrtke bile te koje su vukle investicijske cikluse. Sada su tu KONČAR i TT KABELI, koji do tada nisu radili na našem području i nisu investirali. Ono što je još važnije jest da su i jedni i drugi već krenuli u nove investicije-istaknuo je Kolar, te dodao kako se upravo zbog toga očekuje nastavak snažnog ulaganja i u 2027. i 2028. godini.
-Možemo već sada reći da će 2027. i 2028., što se tiče Zagorja i investicija gospodarskih subjekata, biti na izuzetno visokoj razini-naglasio je.
Krapinsko-zagorska županija pritom ima izrazito snažnu izvoznu poziciju. Pokrivenost uvoza izvozom, prema Kolarovim riječima, iznosi oko 180 posto.
-To znači da na svaki uvezeni euro izvezemo robe i usluga u vrijednosti od 1,80 eura. To je rezultat tradicije, ali i kvalitete. Ne možete prodati proizvod na zahtjevnom europskom, a danas i svjetskom tržištu, ako nemate izuzetno kvalitetan proizvod. Naše tvrtke ga, na sreću, imaju-rekao je.
Sve veća ulaganja pritom, smatra Kolar, mijenjaju i strukturu gospodarstva. Više se ne govori samo o broju zaposlenih, nego o tehnologiji i stvaranju novih vrijednosti.
-Mi ovdje više ne govorimo samo o broju zaposlenih. Govorimo o tehnologiji i novim vrijednostima. To je ono što sada treba zagorskom gospodarstvu-istaknuo je.
Problem radne snage pritom ostaje jedan od najvećih izazova. Na Zavodu za zapošljavanje u županiji je manje od tisuću ljudi, no Kolar smatra da velik dio njih objektivno nije raspoloživ za tržište rada.
-Mi smo na jednoj razini nezaposlenosti koja zapravo za gospodarstvo nije dobra. Izbor radne snage manji je od onoga što je gospodarstvu potrebno, ali je zato tehnologija sve viša-kazao je Kolar, izdvojivši ulaganja KONČAR-a, TT KABELA i Vetropack Straže u nove tehnološke kapacitete.
Rast gospodarstva prati i rast plaća. Kolar ističe da je Krapinsko-zagorska županija trenutačno među vodećima u Hrvatskoj po prosječnoj plaći, koja iznosi oko 1.545 eura bruto.
-To je ogroman iskorak. Naravno, kada gledate da vrhunski menadžeri u vrhunskim tvrtkama koje se bave najnovijim tehnologijama imaju i po 3.000 eura neto plaće, jasno je da morate imati takve uvjete ako želite zadržati stručne ljude. U svakom slučaju, biti među vodećima po plaćama znak je razvoja i ulaganja-naglasio je.
Jedan od ključnih odgovora na nedostatak radne snage, smatra Kolar, jest obrazovanje usklađeno s potrebama gospodarstva. Krapinsko-zagorska županija posljednjih godina mijenja upisne programe u srednjim školama upravo prema potrebama poslodavaca.
-Nitko nije dovoljno bogat da školuje djecu za Zavod za zapošljavanje. Zato pratimo potrebe gospodarstva i prema njima uvodimo nove programe, povećavamo ili smanjujemo postojeće. To je dalo rezultate jer naši poduzetnici i obrtnici dobivaju kvalitetniju radnu snagu-rekao je Kolar.
Posebno ističe promjenu odnosa učenika prema strukovnim zanimanjima. U pojedinim strukovnim školama, kaže, prosjek ocjena upisanih učenika danas je viši nego u gimnazijama, što je prije nekoliko godina bilo teško zamisliti.
-Sve više djece upisuje strukovna zanimanja zato što je to njihov izbor, a ne zato što se nisu mogli upisati negdje drugdje. To je ogromna razlika. Mislim da to vrlo, vrlo dobro radimo zajedno s Obrtničkom i Gospodarskom komorom te našim školama-zaključio je Kolar.
Što o budućnosti kažu oni koji stvaraju industriju?
Darko Ranogajec, direktor tvrtke Omco Croatia iz Huma na Sutli, ocjenjuje da je protekla godina u gospodarstvu još uvijek bila dobra, no upozorava da su izgledi za budućnost nešto neizvjesniji. Na poslovanje sve više utječu cijene energije, pad kupovne moći i smanjenje kapitalnih ulaganja.
-Protekla godina još uvijek ide dobro. Držimo se, čvrsti smo, no budućnost u takvom odnosu cijena i energije postaje sve neizvjesnija. Polako pada kupovna moć i padaju kapitalna ulaganja. Prema kraju godine situacija možda postaje mračnija nego što je bila na početku, odnosno donosi nešto tamnije oblake nego što smo očekivali-rekao je Ranogajec.
Situacija se pritom značajno razlikuje od sektora do sektora. U okolnostima globalne nestabilnosti pojedini sektori čak i profitiraju, dok je posebno osjetljiva prerađivačka industrija koja je više usmjerena na proizvodnju trajnih i kapitalnih dobara te robu široke potrošnje. Zbog toga smatra da bi u sljedeću godinu trebalo ući opreznije, s naglaskom na stabilizaciju poslovanja, a ne na velike projekcije rasta.
-U sljedeću godinu trebalo bi ući s dozom opreza, više razmišljati o stabiliziranju poslovanja nego o nekakvom velikom rastu ili projekcijama rasta kroz 2021. godinu-poručio je Ranogajec.
Kada je riječ o dosadašnjem poslovanju, godina je, prema njegovoj ocjeni, bila otprilike na razini prethodne. Većih razlika nije bilo, ali se prilagodba nastavila, dok su cijene energije ostale izrazito nestabilne i nepovoljne, osobito za sektore koji su veliki potrošači energije. Istodobno je osjetan i rast cijena sirovina.
–Godina je otprilike ista kao i prošla. Nema tu bitnih razlika, prilagodba se svakako događala. Cijena energije izrazito je nestabilna, odnosno nepovoljna, pogotovo za one sektore koji su veliki konzumenti energije. Isto tako, osjetno je prisutan i rast sirovina-kazao je direktor.
Na cijene sirovina sve snažnije utječu i geostrateška događanja, zbog čega pojedine sirovine postaju strateška roba, a njihova se cijena više ne određuje samo prema potražnji.
-Slijedom geostrateških događanja i zbivanja, pojedine sirovine postaju strateška roba, a ne roba čija se cijena temelji na tome koliko je tražena. To je definitivno prisutno u ovom trenutku-zaključio je Ranogajec.
Predsjednik Uprave KONČAR-a, Gordan Kolak istaknuo je kako se najveće prilike otvaraju kroz ulaganja u elektroenergetiku, zelenu tranziciju i digitalizaciju, ali i kroz razvoj umjetne inteligencije, podatkovnih centara i tehnologija dvostruke namjene.
–Knjiga narudžbi nam je najveća ikad, što pokazuje da je pred nama stabilna perspektiva. I dalje moramo širiti prisutnost na tržištu i razvijati naš portfelj proizvoda, usluga i rješenja. Snažno koračamo u prostor umjetne inteligencije i podatkovnih centara, ali i u segmente tehnologija dvostruke namjene. Kao što smo napravili značajne iskorake u elektroenergetici, očekujemo da ćemo ih napraviti i u tim segmentima-naglasio je.
Govoreći o ulaganjima u domaće kapacitete, Kolak je izdvojio novi laboratorij za ispitivanje strojeva velikih snaga, koji je nedavno otvoren u Bedekovčini. Istaknuo je kako takvi projekti pokazuju da Hrvatska ima velik potencijal u znanju i stručnosti.
-Pokazujemo da i na ovom prostoru postoji velik potencijal u znanju i iskustvu ljudi koji ovdje žive. Možemo dalje širiti tehnološke kapacitete koji su nam potrebni kako bismo odgovorili na sve veće potrebe tržišta-rekao je Kolak.
KONČAR je, dodao je, već donio odluku o daljnjem širenju laboratorijskih kapaciteta, a u pripremi je i izgradnja novog laboratorijskog centra.
-Pokrenuli smo veliki investicijski ciklus. Investirat ćemo više od 800 milijuna eura, sami i zajedno s partnerima, u razvoj novih kapaciteta, prvenstveno u Hrvatskoj, a dijelom i u drugim zemljama-istaknuo je predsjednik Uprave KONČAR-a.
Kolak je pritom pojasnio da laboratoriji sami po sebi nisu radno intenzivni, već zahtijevaju visokoobrazovane stručnjake i specijalizirana tehnološka znanja. S druge strane, razvoj novih proizvodnih kapaciteta otvorit će prostor za zapošljavanje većeg broja ljudi i potražnju za novim profilima kompetencija.
Nekada je tekstil bio jedan od temelja gospodarstva Hrvatskog zagorja, no danas je takvih proizvođača ostalo znatno manje. Među onima koji su uspjeli opstati je Tvornica tekstila Trgovišće, koja se, unatoč turbulentnim tržišnim uvjetima, i dalje oslanja na vlastiti proizvod i izvoz.
-Tvrtke koje imaju svoj proizvod i koje su izvozno orijentirane, odnosno ne ovise o partnerima koji im pronalaze posao, preživjele su. I bit će ih uvijek. Zagorje je poznato po zemlji, radnoj snazi, tradiciji i blizini tržišta. To su konkurentske prednosti koje još uvijek postoje-rekao je Mario Popić iz Tvornice tekstila Trgovišće.
Govoreći o poslovanju, Popić kaže kako je aktualna godina bolja od prethodne, iako se tržišni ciklusi danas izmjenjuju puno brže nego prije.
–Ova godina nam je bolja nego prethodna. Bilo je i dobrih i loših razdoblja, ali ciklusi se jako brzo izmjenjuju. Više nije kao prije, da se može nešto planirati, odraditi u miru i onda gledati dalje. Danas svaki dan dolaze nove vijesti koje mijenjaju svijet naglavačke i mi se tome moramo prilagođavati-istaknuo je.
Upravo je fleksibilnost, smatra, jedna od prednosti manjih proizvođača. Iako se teško mogu natjecati s velikim sustavima, prostor za opstanak pronalaze u specijaliziranim nišama.
-Mi smo mali i možemo se prilagođavati brže nego veliki. Uspjeli smo pronaći neke niše u kojima još uvijek uspijevamo i nastavljamo dalje-rekao je Popić.
Na poslovanje, kao i cijelu tekstilnu industriju, utječu i cijene energenata te neizvjesnost na globalnom tržištu. No u Trgovišću su dio tog problema riješili ulaganjem u vlastitu proizvodnju energije.
–Imali smo veliku investiciju u solarnu elektranu, tako da smo cijenu struje manje-više riješili. Ostale sirovine i materijale kupujemo na svjetskom tržištu, od pamuka i kemikalija do drugih materijala-pojasnio je Popić.
Dodatni izazov predstavljaju poremećaji u lancima opskrbe. Rokovi isporuke danas su znatno manje predvidivi, pa se proizvođači moraju snalaziti u hodu.
-Kontejneri i sirovine koje su trebale doći prvog petog stigle su prvog osmog. Ali u međuvremenu smo se nekako snašli i idemo dalje-rekao je Popić.
Manjak radne snage i sve veći troškovi sirovina među glavnim su izazovima s kojima se suočavaju zagorske tvrtke. Iz tvrtke Valoviti papir-Dunapack ističu kako prostora za napredak ima, ali će za konkurentnost biti ključna ulaganja u automatizaciju, digitalizaciju i proizvode veće dodane vrijednosti.
-Jedan od najvećih izazova koji nas prati i ove godine jest mogućnost pronalaska ljudi koji su vezani uz društvo, ali i dostupnost sirovina. To su izazovi s kojima se trenutačno borimo. Što se tiče perspektive, naravno, uvijek ima prostora za napredak-rekao je direktor tvrtke Zvonimir Čuljak.
Kada je riječ o budućnosti gospodarstva u Zagorju, Čuljak smatra da bi se tvrtke trebale još snažnije usmjeriti prema proizvodima veće dodane vrijednosti.
–Zagorje se mora usredotočiti na proizvode s većom dodanom vrijednošću. Fokus treba biti na automatizaciji, digitalizaciji, ali i na ljudskim resursima-naglasio je.
A upravo su ljudi jedan od najvećih problema s kojima se poslodavci danas susreću. Iako radnika ima, kvalificirane radne snage nedostaje.
–Radnika nikad dovoljno. Imamo dobre radnike, ali ljudski resursi su svima problem. Ako gledamo nezaposlenost u Hrvatskoj, ona je oko tri posto, što znači da praktički nema nezaposlenosti, a s druge strane trebaju nam kvalificirani radnici-istaknuo je Čuljak.
Smatra da u rješavanje tog problema treba snažnije uključiti i državu te lokalnu i regionalnu samoupravu, posebno kada je riječ o obrazovanju.
-Tu se mora uključiti i država, odnosno Županija. Obrazovanje se mora prilagoditi potrebama industrije, kako bismo dobili ljude s kvalifikacijama koje su gospodarstvu stvarno potrebne-rekao je.
Uz nedostatak radne snage, proizvođačima probleme stvaraju i oscilacije cijena sirovina. U slučaju Valovitog papira-Dunapack, ključna sirovina je papir, čija je cijena ove godine porasla za približno 35 posto.
-Ako gledamo papir, ove godine nam je cijena porasla otprilike 35 posto. To nam je osnovna sirovina i čini otprilike 50 do 55 posto cijene proizvoda-kazao je Čuljak.
Takvi skokovi, dodaje, nisu novost, ali problem je što se danas događaju u puno kraćim vremenskim razmacima, zbog čega ih je teško prenijeti na krajnju cijenu.
-Trebate imati dovoljno vremena da taj porast pretočite u cijenu, odnosno da ga iskomunicirate s kupcima. Ako sirovina ide gore pa dolje, i to se događa cijelo vrijeme, onda je tu jako malo prostora za bilo kakvo prilagođavanje-zaključio je Čuljak.
U fokusu rasprave su pitanja koja će uvelike odrediti razvoj zagorskog gospodarstva u godinama koje dolaze – kako će se industrija mijenjati do 2030. godine, s kojim se izazovima domaće kompanije već suočavaju te koliko su zagorske tvrtke spremne odgovoriti na nove zahtjeve tržišta.
Posebna se pozornost posvećuje konkurentnosti domaće industrije, ulaganjima, tehnološkom razvoju i digitalizaciji, dostupnosti radne snage, ali i novim poslovnim prilikama koje se otvaraju pred gospodarstvom. Zagorske tvrtke već su niz godina prepoznate po snažnoj izvoznoj orijentaciji, inovativnosti i uspješnom poslovanju na međunarodnom tržištu, a okrugli stol donosi pogled upravo na ono što ih očekuje u nadolazećem razdoblju.
Riječ je o temi koja je posebno važna u trenutku kada industrija prolazi kroz velike promjene, a od poslovnog sektora traže se sve veća prilagodljivost, ulaganja u znanje i tehnologiju te spremnost na nove globalne gospodarske okolnosti.
Okrugli stol tako otvara jedno od ključnih pitanja ovogodišnjeg Zagorskog gospodarskog zbora – kako dodatno osnažiti zagorsko gospodarstvo i osigurati njegov uspješan razvoj u desetljeću koje je pred nama.
Nakon okruglog stola slijedi svečano otvorenje 34. Zagorskog gospodarskog zbora, najveće gospodarske manifestacije u Krapinsko-zagorskoj županiji, koje će se održati na izložbenom prostoru Zbora u sportskoj dvorani Srednje škole Krapina.
