Najnoviji Indeks ravnopravnosti spolova za 2025. godinu, koji je objavio Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), donosi slojevitu sliku stanja ravnopravnosti u Europskoj uniji i Hrvatskoj.
Iako je zabilježen napredak u odnosu na prethodne godine, podaci istodobno pokazuju koliko je Europa još uvijek udaljena od pune ravnopravnosti žena i muškaraca.
Na razini Europske unije, ukupni rezultat Indeksa iznosi 63,4 boda od mogućih 100, što predstavlja povećanje od 10,5 bodova u odnosu na 2010. godinu. Međutim, tempo promjena i dalje je spor, a postojeće razlike i dalje snažno utječu na ekonomske, političke i društvene prilike žena. Jedan od najsnažnijih pokazatelja tih razlika jest podatak da žene u EU u prosjeku ostvaruju tek 77 % godišnje zarade muškaraca, što znači da moraju raditi dodatnih 15 mjeseci i 18 dana kako bi dosegle mušku godišnju plaću.
Najveći napredak na razini Unije vidljiv je u području ekonomskog odlučivanja, dok su pojedine države u području zdravlja i obrazovanja zabilježile nazadovanje. Iako područje zdravlja bilježi najviši ukupni rezultat (86,2 boda), njegov napredak stagnira. S druge strane, područje moći i dalje je najslabije ocijenjeno, s rezultatom od 40,5 bodova, unatoč određenim poboljšanjima posljednjih godina. Posebno zabrinjava podatak da je čak 31 % žena u EU tijekom života doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje.
U takvom europskom okviru, Hrvatska prema ovogodišnjem Indeksu nastavlja dugoročni trend napretka. Ostvarenih 57,1 bod svrstava Hrvatsku na 21. mjesto među državama članicama EU, što predstavlja pomak u odnosu na prošlu godinu, kada se nalazila na 24. mjestu. Iako je riječ o umjerenom rezultatu, on potvrđuje da su određeni pozitivni pomaci vidljivi i mjerljivi.
Najbolji rezultat Hrvatska ostvaruje u području vremena, s ukupno 69,6 bodova. Posebno se ističu segmenti skrbi (61,1 bod) i društvenih aktivnosti (79,3 boda), u kojima Hrvatska zauzima visoko 9. mjesto u Europskoj uniji. Podaci pokazuju da je razlika između žena i muškaraca u skrbi za djecu u Hrvatskoj jedna od najmanjih u EU. Čak 38 % žena s djecom u dobi od 0 do 11 godina provodi više od pet sati dnevno u skrbi za djecu, dok je taj udio kod muškaraca 33 %, što je ujedno i najviši udio u EU za muškarce te pokazuje najmanji jaz među spolovima u ovom području.
Istodobno, neravnoteža u kućanskim poslovima i dalje je izražena-svakodnevno ih obavlja 65 % žena, u usporedbi s 27 % muškaraca.
Najveći izazovi za Hrvatsku i dalje su prisutni u području moći. S rezultatom od 21,8 bodova Hrvatska se nalazi na 23. mjestu u EU, a osobito slab rezultat bilježi u području društvene moći, gdje ostvaruje tek 8,9 bodova. Žene čine 16 % ministara i ministrica, 34 % zastupnika i zastupnica u Hrvatskom saboru te 27 % članova uprava najvećih kotirajućih društava. U sportskim organizacijama udio žena u upravama iznosi svega 9 %, što dodatno potvrđuje duboku neravnotežu u procesima odlučivanja.
Pozitivni pomaci zabilježeni su u području novca, koje je od 2020. godine poraslo za 5,3 boda, ponajviše zahvaljujući rastu financijskih resursa od 9,7 bodova. Ipak, razlike u zaradama ostaju izražene. Naime, žene u Hrvatskoj zarađuju 84 % zarade svojih partnera, dok muškarci u prosjeku zarađuju 32 % više od partnerica.
U području rada, stopa zaposlenosti izražena u ekvivalentu punog radnog vremena porasla je i za žene i za muškarce, no razlika i dalje postoji: 45 % žena u odnosu na 55 % muškaraca. Žene i dalje rjeđe dolaze do upravljačkih pozicija, ali ohrabruje podatak da se horizontalna segregacija smanjuje. Udio žena u ICT sektoru porastao je na 22 %, što predstavlja poboljšanje od 6 bodova u odnosu na 2015. godinu.
Obrazovanje ostaje jedno od područja u kojem žene ostvaruju snažnu prednost. Udio žena s tercijarnim obrazovanjem iznosi 52 %, u usporedbi s 30 % muškaraca. Od 2015. godine udio žena u tercijarnom obrazovanju porastao je za 13 postotnih bodova, dok je kod muškaraca zabilježen rast od 6 postotnih bodova. Žene čine čak 78 % diplomiranih u područjima obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, humanističkih znanosti i umjetnosti. Nasuprot tome, u STEM područjima žene čine 39 % diplomiranih, dok muškarci čine 61 %. Ipak, udio žena u STEM-u od 2015. godine porastao je za 4 postotna boda, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s najvišim udjelom žena u STEM području u EU.
U području zdravlja Hrvatska bilježi nazadovanje. Rezultat od 83,1 bod predstavlja pad od 2,5 boda u odnosu na 2020. godinu. Žene rjeđe nego muškarci svoje zdravlje ocjenjuju kao „dobro“ ili „vrlo dobro“ – 64 % žena u odnosu na 70 % muškaraca – a razlika u očekivanom zdravom životnom vijeku dodatno se povećala.
Podaci o nasilju nad ženama dodatno naglašavaju složenost slike. Prema Indeksu, 25 % žena u Hrvatskoj doživjelo je fizičko i/ili seksualno nasilje od 15. godine života, što je ispod prosjeka EU od 31 %. Međutim, posljedice nasilja su duboke i dugotrajne: oko 48 % žena navodi zdravstvene posljedice nasilja, dok 36 % žena koje su u posljednjih godinu dana doživjele nasilje o tome nije govorilo nikome.
Svi ovi pokazatelji potvrđuju da Hrvatska ostvaruje vidljive pomake i postupan napredak u ravnopravnosti spolova, no istodobno jasno ukazuju na područja u kojima su potrebni snažniji i dosljedniji napori. Ravnomjernija raspodjela skrbi, veća zastupljenost žena u odlučivanju, smanjenje ekonomskih razlika i učinkovitija prevencija nasilja ostaju ključni izazovi.
Indeks ravnopravnosti spolova, koji od 2013. godine predstavlja temeljni alat za praćenje stanja ravnopravnosti u Europskoj uniji, u 2025. godini prošao je sveobuhvatnu metodološku reviziju.
Ažurirani Indeks mjeri razlike između žena i muškaraca u šest ključnih područja: radu, novcu, znanju, vremenu, moći i zdravlju kroz ukupno 27 pokazatelja. Novi pristup osigurava veću usporedivost podataka kroz vrijeme te pruža čvrstu osnovu za izradu politika utemeljenih na dokazima.
Podaci za ovogodišnji Indeks uglavnom potječu iz 2024. godine, a svi prethodni vremenski nizovi prilagođeni su novoj metodologiji kako bi se osigurala dosljedna analiza trendova. Time Indeks ne bilježi samo napredak ili nazadovanje, već i jasno pokazuje koliko je ravnopravnost spolova proces koji zahtijeva trajnu pažnju, političku volju i društvenu odgovornost.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
