Prosječan radni vijek u Hrvatskoj jedan je od najkraćih u Europskoj uniji, a zemlja se i dalje suočava s izazovima starenja stanovništva i nedostatka radne snage.
Dok su u velikom dijelu Europe granice za odlazak u mirovinu već podignute na 67 godina, Hrvatska je plan slične reforme napustila 2019. godine nakon prikupljenih potpisa za referendum.
Kako prenosi Danica, razlozi za povećanje mirovinske dobi u EU uglavnom su isti: stanovništvo postaje sve starije, ljudi su zdraviji i žive dulje, a mirovinski sustavi predstavljaju sve veće financijsko opterećenje za državne proračune. Istodobno se smanjuje omjer između zaposlenih i umirovljenika, što dodatno opterećuje tržište rada.
Situacija u Hrvatskoj dodatno je komplicirana negativnim demografskim trendovima. Poslodavci sve teže pronalaze potrebnu radnu snagu, a problem se neće moći riješiti preko noći.
Podaci Bloomberg Adrije pokazuju da prosječan radni vijek u Hrvatskoj iznosi tek 34,8 godina. Najdulje rade Nizozemci – gotovo 44 godine, dok Šveđani imaju 43 godine radnog iskustva. Nijemci prosječno rade 40 godina, a Austrijanci 38,7 godina. Prosjek u eurozoni iznosi 37,4, a u cijeloj Europskoj uniji 37,2 godine.
U usporedbi sa susjednim zemljama, Mađari rade 37,4, a Slovenci 37,1 godinu. Na samom dnu ljestvice, uz Hrvatsku, nalaze se Italija s 32,8 i Rumunjska s 32,7 godina prosječnog radnog vijeka.
