Hrvati već sada četvrtinu svojih primanja troše na hranu, a kada se tome pribroje troškovi stanovanja, energije i prijevoza, više od pola prosječne plaće odlazi na osnovne potrebe. Situacija bi u idućim godinama mogla postati još teža.
Cijene hrane rastu brže nego u eurozoni
Dok su u zemljama eurozone poskupljenja hrane već zaustavljena, Hrvatska i dalje bilježi snažan rast. U kolovozu je inflacija hrane iznosila 6,6 posto, što je znatno više od prosječne inflacije i dvostruko brže od eurozone.
Prema procjenama Europske središnje banke, rast cijena hrane u eurozoni će se idućih godina smanjiti na nešto iznad dva posto, dok će u Hrvatskoj u 2026. hrana poskupjeti dodatnih 4,1 posto.
Domaća poljoprivreda u krizi
Domaća poljoprivreda i stočarstvo prolaze kroz krizu, dok se istovremeno povećava ovisnost o uvozu hrane. Takva situacija čini Hrvatsku posebno osjetljivom na globalne i geopolitičke šokove.
Posebno zabrinjavaju problemi u peradarstvu i stočarstvu, gdje domaći šokovi dodatno podižu cijene mesa i drugih osnovnih proizvoda.
Energetski troškovi rastu, stiže i ETS2
Osim hrane, hrvatska kućanstva sve više pogađa i rast cijena energije. U kolovozu su cijene energenata porasle 2,7 posto, unatoč padu cijene sirove nafte na svjetskom tržištu.
Na rast cijena energije u budućnosti utjecat će i nova “zelena agenda” Europske unije. Sustav trgovanja emisijama ETS2 od 2027. uključit će sektore zgradarstva, cestovnog prijevoza i male industrije, što će se preliti i na krajnje potrošače.
Plaće usporavaju, razlike ostaju velike
Kretanje plaća neće pratiti poskupljenja. HNB procjenjuje da će rast bruto plaća u Hrvatskoj ove godine iznositi 5,9 posto, a iduće pasti na svega tri posto.
Sličan trend bilježi i eurozona, gdje se rast plaća usporava na 2,7 posto. Ipak, razlike u primanjima ostaju velike – prosječna bruto plaća u Hrvatskoj je oko 2000 eura, dok je u eurozoni približno 2600 eura.
Kupovna moć pod sve većim pritiskom
Kombinacija rasta cijena hrane, energije i stanovanja te usporavanja plaća stvara sve snažniji pritisak na standard građana. Kako će se kućanstva nositi s tim izazovima ovisit će o gospodarskim kretanjima, ali i mjerama države u zaštiti najugroženijih skupina.
