Napetosti na Bliskom istoku dosegnule su novu, iznimno opasnu razinu nakon zajedničke vojne operacije Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u Iranu krajem veljače. Odgovor Teherana, zatvaranje Hormuškog tjesnaca, izazvao je snažan potres na globalnim energetskim tržištima i doveo do naglog rasta cijena nafte, plina i plemenitih metala.
Cijena referentne sjevernomorske nafte Brent početkom ožujka skočila je na 81,5 dolara po barelu, što je najviša razina od siječnja prošle godine. Iako je naknadno došlo do blage korekcije na oko 77,5 dolara, cijene su i dalje znatno više nego prije početka sukoba.
Neposredni okidač tržišnih poremećaja bila je eskalacija sukoba i dramatični razvoj događaja u Iranu, nakon čega je Teheran blokirao Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte. Kroz taj uski pomorski koridor prolazi gotovo trećina globalne trgovine naftom, što ga čini ključnom točkom svjetske energetske sigurnosti.
Stručnjaci upozoravaju da trenutačne cijene možda nisu konačne. U slučaju daljnje eskalacije i širenja sukoba na ostatak regije, cijena sirove nafte mogla bi u dogledno vrijeme premašiti psihološku granicu od 100 dolara po barelu.
Prema pesimističnim scenarijima, cijene bi mogle dosegnuti i 150 dolara, a pojedine procjene spominju čak mogućnost rasta na 200 do 300 dolara po barelu ako bi došlo do dugotrajnog regionalnog rata.
Paralelno s rastom cijena nafte, snažno su porasle i cijene plemenitih metala. Zlato je na američkom tržištu u jednom trenutku skočilo za više od tri posto, dosegnuvši rekordne razine, dok je i srebro zabilježilo značajan rast.
Analitičari ističu kako u kriznim i ratnim okolnostima investitori kapital preusmjeravaju u sigurnije oblike imovine poput zlata i srebra. Ograničena ponuda i pojačana potražnja dodatno guraju cijene prema gore, a pojedine procjene sugeriraju da bi zlato moglo nastaviti rasti ako se sukob produbi.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca ne pogađa samo naftu, već i ukapljeni prirodni plin (LNG). Kroz taj koridor prolazi približno petina svjetske trgovine LNG-om, a ključni izvoznici poput Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata snažno ovise o toj ruti.
Cijene plina na europskim burzama već su reagirale naglim rastom, a stručnjaci upozoravaju da američki izvozni kapaciteti možda neće biti dovoljni da nadoknade eventualni pad isporuka iz Perzijskog zaljeva. To bi moglo dovesti do oštre konkurencije između europskih i azijskih kupaca za ograničene količine plina.
Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku već su ranije uzrokovale poremećaje u pomorskom prometu, no zatvaranje Hormuškog tjesnaca predstavlja daleko ozbiljniju prijetnju. Već prije aktualne eskalacije cijene najma supertankera na relaciji Bliski istok – Azija značajno su porasle, a novi sigurnosni rizici mogli bi dodatno poskupjeti prijevoz i smanjiti dostupnost brodova.
Produljenje sukoba na tjedne ili mjesece moglo bi imati ozbiljne posljedice za svjetsko gospodarstvo. Stručnjaci upozoravaju na rizik ubrzanja inflacije, poremećaja u opskrbi robom široke potrošnje te usporavanje gospodarskog rasta.
U najtežem scenariju, dugotrajan regionalni rat mogao bi svjetsko gospodarstvo gurnuti u novu recesiju, u trenutku kada se mnoge zemlje još uvijek oporavljaju od posljedica pandemije i ranijih trgovinskih napetosti.
