Kako hrvatskim poduzetnicima olakšati prilagodbu zelenoj tranziciji i koje mogućnosti donosi povezivanje održivih rješenja, energetike i digitalizacije, neka su od pitanja kojima se bavi 2. konferencija Green Transition 2025. – 2030., koja se danas, 14. listopada, održava u Poduzetničkom centru Krapinsko-zagorske županije u Krapini.
Konferencija okuplja stručnjake iz različitih područja s ciljem predstavljanja aktualnih trendova, konkretnih rješenja i primjera iz prakse koji mogu pomoći hrvatskim poduzetnicima u razvoju održivog poslovanja i prilagodbi zahtjevima zelene tranzicije.
Svečanom otvorenju prisustvuju Denis Ranogajec, zamjenik direktorice Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, Anđelko Švaljek, predsjednik HGK – Županijske komore Krapina, Ivica Hršak, zamjenik gradonačelnika Grada Krapine, te Sanja Mihovilić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Krapinsko-zagorske županije.
O važnosti prilagodbe novim gospodarskim okolnostima govorio je Denis Ranogajec, zamjenik direktorice Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije.
-Izuzetno mi je drago što danas možemo pričati o zelenoj tranziciji. Možda nikada nije bilo bolje vrijeme za razmišljati o održivosti i otpornosti. Zagorje je uvijek bilo izuzetno otporno, što se pokazalo u svim situacijama kroz koje smo prošli u zadnjih nekoliko godina. Od COVID-a, od rata u Ukrajini, ajmo reći da su sve te situacije pokazale da su zagorski poduzetnici izuzetno otporni – poručio je Ranogajec.
Osvrnuo se i na nadolazeće razdoblje planiranja novog višegodišnjeg financijskog okvira.
-Sada smo pred krajem višegodišnjeg financijskog okvira koji traje još sljedeću godinu i pred nama je planiranje novog višegodišnjeg financijskog okvira. Moramo biti pametni i dobro razmisliti u što ćemo ulagati i na koji način – istaknuo je.
Govoreći o zelenoj tranziciji iz perspektive poduzetništva, Ranogajec je naglasio njezinu povezanost s industrijskom tranzicijom te važnost jačanja regionalnih lanaca vrijednosti. Brojni poduzetnici iz Krapinsko-zagorske županije i cijele Hrvatske već su uključeni u regionalne lance vrijednosti, a sada je potrebno pronaći načine za njihovo dodatno osnaživanje.
Dodao je kako je za uspješnu provedbu tih procesa važno poticati industrijsku tranziciju na administrativnoj i operativnoj razini, čime se ujedno podupire i zelena tranzicija.
-Svijet i situacija nas uče da što veću otpornost imamo i što smo više neovisni, to će nam biti lakše raditi u svim uvjetima. Nadam se da ćemo danas čuti još više o tim stvarima, problemima koji vas možda muče i, naravno, nadam se otvorenoj konferenciji i svim pitanjima – zaključio je Ranogajec, poželjevši sudionicima dobrodošlicu u Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije.
Anđelko Švaljek, predsjednik HGK – Županijske komore Krapina zahvalio je organizatorima na prilici da okupljene pozdravi u ime gospodarstva te im čestitao na organizaciji konferencije.
-Vrlo često željena tranzicija stvara prilike, ali vidimo da stvara i neprilike. U ovom vremenu moramo razgovarati o realnim, praktičnim i životnim situacijama. Sve ovo što se događa oko nas, po meni je posljedica sustava koji smo sami kreirali i koji je poput čudnovatog kljunaša – istaknuo je Švaljek.
Osvrćući se na dosadašnji pristup gospodarenju otpadom, upozorio je na potrebu uspostave cjelovitog sustava koji će obuhvatiti sve načine njegova zbrinjavanja, uključujući odlaganje i energetsku oporabu.
-Na konferencijama ovakvog tipa posljednjih sam 20 godina mnogo puta spomenuo da sustav mora biti realan i zatvoren. Kada je riječ o gospodarenju otpadom, određene smo stvari ignorirali. Ignorirali smo odlaganje otpada, ali i spaljivanje, odnosno energetsku oporabu. Kada bih to spomenuo, nailazio sam na osudu, a danas o tome razgovaramo kao o realnosti – podsjetio je.
Kao važan dio funkcionalnog sustava izdvojio je energetsku oporabu, ali i pravilno odlaganje onih vrsta otpada koje nije moguće zbrinuti na druge načine.
-Nama su potrebna postrojenja za energetsku oporabu otpada koja nas dovode u situaciju u kojoj svi dobivaju. Dio materijala nećemo moći zbrinuti ni na jedan drugi način, nego ćemo ga morati odložiti. To se mora činiti na tehnički i tehnološki kvalitetan način, uz zaštitu okoliša od oborinskih i otpadnih voda te primjenu sustava drenaže i otplinjavanja takvih postrojenja. To su teme o kojima trebamo razgovarati – naglasio je Švaljek, istaknuvši kako je za razvoj cirkularne ekonomije nužno dati važniju ulogu industriji.
-Cirkularna ekonomija u krizi je zato što u njezin fokus nismo stavili industriju. S ovog mjesta, iz Zagorja i Krapine, s punim pravom možemo reći da za dobar dio kategorija otpada imamo rješenja. Primjerice, onoga koga zanima rješavanje pitanja stakla, u Vetropacku čeka konkretno znanje o tome kako se taj problem može riješiti – tehnički, tehnološki i ekonomski. Pritom je najvažnije da rješenja budu održiva i na korist svima – poručio je, dodavši kako se mogućnosti za takva rješenja otvaraju i u tvrtkama koje se bave plastikom i tekstilom.
Švaljek je pritom naglasio da očuvana industrijska baza Zagorja predstavlja važan potencijal ne samo za lokalno gospodarstvo nego i za širu zajednicu, osobito u pronalaženju odgovora na izazove povezane s gospodarenjem otpadom.
Osvrnuvši se na očekivanja od konferencije, izrazio je uvjerenje da će rasprave pridonijeti pronalaženju konkretnih odgovora te omogućiti konstruktivan pristup problemima koji zahtijevaju suradnju stručnjaka i gospodarstvenika.
-Stvari mogu biti vrlo jednostavne i sva dobra rješenja jednostavna su. Naravno, to ne znači da je sve što je jednostavno ujedno i dobro jer se stvari mogu i banalizirati, ali ovdje razgovaramo o ozbiljnim temama i postoje ljudi i tvrtke koji mogu pridonijeti rješavanju problema – zaključio je Švaljek.
Važnost zelene tranzicije za daljnji razvoj grada, ali i očuvanje gospodarskih aktivnosti u središtu Krapine, istaknuo je Ivica Hršak, zamjenik gradonačelnika Krapine i saborskog zastupnika Zorana Gregurovića, pozdravljajući sudionike konferencije GREEN TRANSITION.
– Krapina je grad duge povijesti i bogate kulturne baštine, što je s jedne strane velika prednost. Međutim, u gradu primjećujemo da se navike naših ljudi mijenjaju. Nekada je bio privilegij imati poslovni prostor u centru grada, a danas se, s pojavom trgovačkih centara, sve većim formatima trgovina i problemom parkirnih mjesta, susrećemo s time da gospodarstvo iz centra grada seli u južni dio grada – upozorio je Hršak dodavši kako smatra da upravo zelena tranzicija može ponuditi dio odgovora na pitanje kako osigurati daljnji razvoj Krapine, a pritom sačuvati vitalnost gradskog središta.
Jednu od prilika vidi u korištenju sredstava iz fondova Europske unije i nacionalnih fondova za stavljanje postojećih prostora u novu funkciju te razvoj infrastrukture koja bi bolje povezala različite dijelove grada.
-Vjerujem da te zajedničkim nastojanjima grada i stavljanjem prostora u novu funkciju izgraditi nove šetnice i biciklističke staze, kako bismo rubne dijelove grada što više povezali s centrom. U tome vidim našu priliku i jedan od načina da uspijemo – poručio je Hršak.
Naglasio je i kako je za ostvarenje takvih ideja nužna suradnja gradske uprave, građana i gospodarstvenika.
– Grad je taj koji mora moderirati, razgovarati s građanima i gospodarstvenicima te stvoriti preduvjete da se takve dobre ideje i realiziraju. Smatram da svi zajedno u tome možemo uspjeti – zaključio je Hršak, zahvalivši sudionicima na dolasku i poželjevši im ugodan nastavak konferencije.
Sanja Mihovilić, županijska pročelnica u ime Krapinsko-zagorske županije poželjela je dobrodošlicu okupljenima te zahvalila organizatorima što su prepoznali važnost održavanja konferencije posvećene zelenoj tranziciji upravo na području županije.
-Danas to više nije nešto što će se tek desiti, nego je postalo naša svakodnevica. U ovoj eri potrebno je brinuti o tome da budemo što učinkovitiji, odgovorno se ponašamo prema prirodnim resursima i vodimo računa o energiji, osobito s obzirom na sve što se događa na globalnoj razini. Sve je skuplje i teže dostupno, zbog čega moramo biti učinkovitiji – poručila je Mihovilić dodavši kako je važno povezati zelenu tranziciju s digitalizacijom te pronaći rješenja koja će istodobno biti održiva i financijski prihvatljiva, a građanima omogućiti kvalitetan život u ugodnom okruženju.
Govoreći o razvojnim prednostima Krapinsko-zagorske županije, istaknula je sklad prirodnih ljepota i razvijene industrije, na koju je županija posebno ponosna.
– Naši gospodarstvenici nositelji su razvoja županije, posebno prerađivačka industrija, čiji proizvodi odlaze i izvan granica Republike Hrvatske. Oni svojim poslovanjem pridonose razvoju svih nas koji radimo u javnoj upravi jer imamo veće prihode kojima možemo kvalitetnije upravljati i ulagati ih kako bi naši građani i stanovnici županije imali što bolje uvjete života – istaknula je Mihovilić.
Zaključno je naglasila kako konferencije poput GREEN TRANSITION pružaju priliku za razmjenu iskustava, prepoznavanje prostora za napredak i pronalaženje načina za što učinkovitije korištenje dostupnih financijskih sredstava. Sudionicima je poželjela uspješan rad, poticajne razgovore i ugodnu atmosferu tijekom konferencije.
O važnosti zaštite okoliša, klimatske neutralnosti i sve većoj potrebi za prepoznavanjem štete koja se nanosi prirodi govorila je Marija Pujo Tadić, specijalna savjetnica Vlade Republike Hrvatske za klimatsku akciju, klimatska liderica i predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA), na konferenciji GREEN TRANSITION.
-Sama činjenica da se sada govori o ekocidu meni pokazuje veliku osviještenost našeg društva u pitanjima zaštite okoliša. Vjerujte, nije bilo lako na početku, prije dvadesetak godina, kada sam počinjala karijeru u zaštiti okoliša, jer svijest ljudi nije išla u tom smjeru da je okoliš jedna od najvažnijih vrijednosti koje imamo kao Hrvatska – istaknula je Pujo Tadić.
Prisjetila se i svojih profesionalnih početaka, kada je kao mlada savjetnica radila u Ministarstvu zaštite okoliša te kao pravnica sudjelovala u izradi prvog Zakona o zaštiti okoliša Republike Hrvatske.
– Hrvatska je tada bila opterećena otpadom. Nije to bio samo otpad koji smo imali kao posljedicu uobičajenog načina života, nego i otpad koji je ostao nakon ratnih razaranja. O svemu tome morali smo se brinuti, a to nije bilo jednostavno – prisjetila se.
Govoreći o daljnjim koracima u zaštiti okoliša, izrazila je nadu da će zajedničkim djelovanjem institucija, stručnjaka i građana biti moguće ostvariti značajan napredak te dodatno osnažiti položaj Hrvatske u području klimatske politike i zaštite prirode.
Naglasila je i važnost nastavka rada na zelenoj tranziciji kako bi Hrvatska što prije ostvarila klimatsku neutralnost, uz očuvanje okoliša kao jedne od svojih najvažnijih vrijednosti.
Konferencija se fokusira na održivo gospodarenje otpadom, razvoj energetskih zajednica, digitalizacija energetskog sustava te primjena suvremene informatičke infrastrukture i pametnih sustava u održivoj transformaciji gospodarstva.
Stručni program započinje izlaganjem Marije Pujo Tadić, specijalne savjetnice za klimatsku akciju i predsjednice IICA-e, koja govori o ekocidu kao teškom kaznenom djelu. Nakon toga slijedi panel-rasprava „Otpad kao izazov i prilika“, na kojoj sudjeluju Josip Pavlović iz Udruge Ekologija grada, stručnjak za održivo gospodarenje biootpadom Marko List, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom Lana Krišto, odvjetnica Ajna Mujević, konzultantica za EU projekte iz IPS konzaltinga Ana-Marija Špicnagel te načelnik Općine Bedekovčina Željko Odak.
O mogućnostima razvoja energetskih zajednica i njihovoj primjeni u praksi govori Ivan Zoković Cole, stručnjak za projekte energetskih zajednica. Ana Lovrinović, operativna direktorica Centra Zlata, osvrće se na rast cijena plemenitih metala i moguće posljedice za energetsku tranziciju.
Važan dio programa posvećen je i digitalizaciji poslovanja. Andrej Čep, projektant DMS i BI sustava, predstavlja mogućnosti učinkovitijeg upravljanja dokumentima na primjeru NEXE Grupe, dok dr. sc. Dinko Đurđević, direktor tvrtke Green Sustainable Solutions, govori o pametnoj decentralizaciji energetskog sustava i tome kako digitalizacija može pridonijeti rasterećenju mreže i ubrzavanju zelene tranzicije.
U završnom dijelu stručnog programa održava se panel-rasprava o ulozi suvremene IT infrastrukture i pametnih sustava u održivoj transformaciji. U njoj sudjeluju Petra Novosel, direktorica tvrtke Inpro, dr. sc. Dinko Đurđević iz tvrtke Green Sustainable Solutions, Ratko Tuđa iz tvrtke NETeko te Sanja Mihovilić iz Krapinsko-zagorske županije.
Konferencijom Green Transition 2025. – 2030. se nastoji potaknuti razmjenu znanja i predstaviti rješenja koja mogu pridonijeti održivijem poslovanju, učinkovitijem korištenju resursa i digitalnoj transformaciji gospodarstva.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
