U Poduzetničkom centru Krapinsko-zagorske županije danas, 10. listopada, održava se konferencija Green Transition 2025 – 2030.
Riječ je o značajnom događaju posvećenom zelenoj tranziciji i održivom razvoju hrvatskog gospodarstva, s posebnim naglaskom na inovacije i održive prakse u poduzetničkom sektoru.
Na otvorenju konferencije, između ostalih, prisustvovali su župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, gradonačelnik Grada Krapine i saborski zastupnik, Zoran Gregurović, predsjednik HGK Županijske komore Krapina, Anđelko Švaljek, te direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, Helena Matuša.
Konferencija okuplja ključne dionike poduzetničkog sektora, stručnjake i predstavnike vlasti, kako bi predstavili najnovije trendove, inovacije i smjernice koje hrvatskim poduzetnicima olakšavaju prijelaz na održivo poslovanje. Sudionici imaju priliku sudjelovati u panelima, radionicama i raspravama koje oblikuju budućnost gospodarstva u skladu s ciljevima održivosti.
Uvodno izlaganje održava Ivan Güttler, ravnatelj DHMZa.
-DHMZ u klimatskoj akciji sudjeluje na dva načina: u ublažavanju klimatskih promjena, odnosno adresiranju uzroka i u prilagodbi. U zadnjih nekoliko godina osuvremenili smo sustave motrenja, tako da svi naši građani i poduzetnici mogu dobiti točnu informaciju o stanju vremena, vode i kvalitete zraka-rekao je Güttler spomenuvši kako su najvidljiviji prilikom takozvanih ranih upozorenja.
Dodao je kako su građanima zanimljivi i klimatski atlasi, preko čega se mogu prepoznati režimi oborina i temperatura na nekom području.
-Klimatska informacija je više strateška te usmjerava razvoj nekog prostora, županije ili države. Tu su i kraće informacije o vremenu koje utječu na planiranje svakodnevnih aktivnosti-naveo je Güttler.
Dotaknuo se i teme zaštite od tuče.
-Trenutno je zakonodavstvo takvo da postoji sustav obrane od tuče koje vodi Ministarstvo poljoprivrede, a DHMZ je tijelo koje organizira same aktivnosti na prostoru. Možemo reći da se ta metoda u Hrvatskoj koristi preko 40 godina, no prije su uz generatore bile tu i rakete. Ta metoda funkcionira samo u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, no na terenu nije dokazana njena učinkovitost-izjavio je Güttler te dodao kako je želja da građani dobivaju što ranija upozorenja o tuči koja izaziva ogromne štete.
Spomenuo je kako se one mogu prognozirati jedan dan unaprijed, no ističe kako zahtjevniji posao kretanje putanje oblaka nakon što on nastane.
Goran Romac, direktor Sektora proizvoda za ESG izvještavanje kazao je kako je HrOUG u suradnji s vodećim hrvatskim bankama razvio upitnik na ESG platformi gdje se prikupljaju podaci tvrtki i kompanija.
-Upitnik je potpuno digitaliziran, ujednačen za banke i na taj način omogućuje klijentima besplatnu komunikaciju svojih ESG podataka prema bankama. One na taj način jednostavno i lako prikupljaju podatke, uzimaju ocjene rizika te procjenjuju komercijalne uvjete za pojedinog klijenta-rekao je Romac napomenuvši kako je to veliko poboljšanje u odnosu na prošli način rada.
Kako je najvažnija stvar kod “zelenog” u investicijama upravo održivost, rekao je Jakov Kolega, direktor Greengreen Advisory.
-Održivost je filozofski temelj svega, ali i praktični temelj svega. Zelena investicija mora biti održiva financijski, a mora biti održiva i za društvo i okoliš-pojasnio je Kolega napomenuvši kako se tu pojavljuje mnogo problema.
Istaknuo je kako je najčešći dekarbonizacija.
-Mi kada izmjerimo CO2 otisak, moramo napraviti tranzicijski plan kako ga smanjiti. Tu dolazimo do problema jer zelene tranzicije nisu jeftine i onda je pitanje kako smanjiti taj CO2 otisak ako firma raste jer je realno da će se kod rasta firme on povećavati-naveo je Kolega kazavši kako oni svojim tehnologijama pokušavaju balansirati tu vrijednost.
Dino Novosel, direktor Greenway na konferenciji će govoriti o problematici zaostajanja Hrvatske u razvoju elektromobilnosti kao ključne tehnologije u dekarbonizaciji prometa.
-Osvrnut ću se na regulativni okvir, trenutnu tržišnu situaciju te tehnologije i na ono što planiramo učiniti-rekao je Novosel.
Istaknuo je kako su u Hrvatskoj tri osnovna problema na koja nailaze.
-Tu je nejasan zakonodavni okvir. Naime, u planu je donošenje Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva će biti donesen početkom iduće godine. Tim zakonom će se definirati obveza granje infrastrukture za električna vozila na javnim površinama što je ključni korak da bi korisnici mogli steći povjerenje u tu tehnologiju-istaknuo je Novosel.
Trenutno je u javnom savjetovanju Zakon o uspostavi energetske učinkovitosti u zgradama koji propisuje obvezu investitora za opremanje poslovnih objekata i punionica električnih vozila.
-Druga problematika je relativno visoka nekonkurentnost elektroenergetskog priključka u Hrvatskoj u odnosu na ostale članice Europske unije. To na neki način sramežljivo privlači ozbiljne investitore-kazao je Novosel.
Kazao je kako je treći izazov nepostojanje subvencija i programa koji bi pomogli razvoju takvih industrija.
-Dok se te tri stvari ne promjene, teško je očekivati bolji iskorak u razvoju infrastrukture-rekao je spomenuvši kako su četvrti izazov električna vozila koja su još uvijek, kako kaže, relativno skupa.
Mario Špadina direktor SeaCras ističe kako što više se implementiraju nove tehnologije, situacija u Hrvatskoj što se tiče onečišćenja izgleda sve gore.
-To je posljedica toga da sada imamo nove alate koje mogu uočiti promjene. Hrvatska je iznimno ranjiva zbog bogatstva vodnih sustava i iznimno ranjiva na klimatske promjene, a time i na ljudske učinke-rekao je dodavši kako Hrvatska ima dobru situaciju.
-To znači da sada trebamo djelovati kako bi ona ostala dobra jer jako lako nam se može dogoditi da dođemo u situaciju Italije ili Španjolske gdje su zagađene plaže te gdje su vodni resursi, odnosno rijeke i jezera zagađeni-pojasnio je.
Kako zelena tranzicija nije samo pitanje okoliša, rekao je predsjednik HGK Županijske komore Krapina, Anđelko Švaljek.
-Ona je pitanje inovativnosti, pitanje jačanja konkurentnosti, društveno odgovornog poslovanja i odnosa prema budućnosti naše djece i generacija koje dolaze-rekao je Švaljek istaknuvši kako su poduzeća suočena s tim izazovima.
Dodao je kako se mnoge firme s naših područja niz godina bavi poslom vezanim uz recikliranje, što se može nazvati i kružnim ekonomijama te daju doprinos, kako kaže, ne samo lokalno, već i šire.
-Vjerujem da će i današnja konferencija pridonijeti time da razmijenimo znanja i iskustva, da pokažemo primjere dobre prakse i da se svi zajedno ohrabrimo na tom putu jer on nema alternative-poručio je Švaljek.
Direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, Helena Matuša, istaknula je kako Poduzetnički centar smatra da zelena tranzicija i zelena ekonomija nisu teme rezervirane samo za stručnu javnost i kreatore javnih politika.
– Zelena tranzicija je nešto što se tiče svih nas – od energije koja grije naše domove i pokreće naše tvornice, do načina na koji se krećemo i materijala koje koristimo u gradnji. Konferencije poput ove, koje okupljaju predstavnike privatnog i javnog sektora, stvaraju prostor za dijalog o budućnosti hrane, gradnje i života cijelih zajednica. Statistike pokazuju da bi sama obnova zgrada na području Europske unije mogla otvoriti i do 160 tisuća novih radnih mjesta u građevinskom sektoru. Stoga s pravom možemo reći da je zelena tranzicija ne samo ekonomska, već i društvena prilika – naglasila je Matuša.
Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, podsjetio je da je upravo ta županija prva u Hrvatskoj postavila sunčane elektrane na krovove zdravstvenih ustanova.
– Već desetak godina provodimo program vezan uz obnovljive izvore energije, kroz koji smo sufinancirali građanima ugradnju toplinskih pumpi. Taj je naš program kasnije preuzela i Vlada Zorana Milanovića te se provodio i na nacionalnoj razini. Ponosni smo što smo bili pioniri u mnogim projektima, a priznanje za to stiglo je još 2016. godine, kada smo osvojili svjetsku nagradu Energy Globe, kao županija koja je najnaprednija u kreiranju zelenih politika. Naš projekt Newlight, koji smo pokrenuli zajedno sa Zagrebačkom županijom radi modernizacije javne rasvjete, predstavljen je i Odboru regija kao najbolji primjer lokalne i regionalne samouprave u Europi – istaknuo je Kolar.
Program konferencije uključuje:
- Uvodna izlaganja o klimatskim trendovima i istraživanjima u Hrvatskoj, koje održavaju Ivan Guttler, ravnatelj DHMZ-a, i Sandra Vlašić, izvršna direktorica Terra Hub Croatia.
- Panel pod nazivom “ESG – ključ održivog poslovanja”, s predavačima iz Hrvatske udruge banaka i savjetodavnih tvrtki, koji predstavljaju najnovije standarde i prakse u održivom izvještavanju.
- Sekcije o održivom poslovanju, u kojima sudjeluju predstavnici HGK, Greenway-a, SeaCras-a i Global AI Ethics instituta.
- Izlaganje o projektima zelene tranzicije u mobilnosti, koje predstavlja Petra Grgasović iz ERKON-a.
- Panel o kružnoj ekonomiji, s tvrtkama poput AquafilCRO, RGNC Grupa, Valoviti papir – Dunapack i Vetropack Straža, te stručnjacima iz lokalne uprave.
- Predstavljanje modela gospodarenja tekstilnim otpadom i radne integracije ranjivih skupina, koje vodi Karolina Kraljić iz Humananova.
- Panel “Od temelja do krova”, posvećen održivoj gradnji, uz stručnjake iz MDK Građevinar, Talo Solutions, NETeko i REGEA.
Događaj se organizira pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije i više jedinica lokalne samouprave, dok su organizatori Metropolitan HRVATSKA i agencija Sky Media, koji nastoje povezati poslovni i akademski sektor s politikama zelene tranzicije u Hrvatskoj.
Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
