Jedan mjesec nakon početka sukoba u Iranu, svijet se suočava s rastućim problemima opskrbe: od goriva do svakodnevnih proizvoda.
Poremećaji u isporuci nafte i prirodnog plina kroz Hormuški tjesnac smanjili su globalnu opskrbu za oko petinu, što je izazvalo snažan rast cijena i nestašicu petrokemikalija potrebnih za proizvodnju plastike, gume, poliestera i drugih ključnih materijala-piše CNN
Azija kao epicentar krize
Najveći utjecaj osjeća Azija, koja proizvodi više od polovice svjetske robe i uvelike ovisi o uvozu sirovina s Bliskog istoka. U Južnoj Koreji građani panično kupuju vrećice za smeće, a vlada potiče smanjenje korištenja jednokratnih proizvoda. Tajvan je pokrenuo hitnu liniju za proizvođače koji su ostali bez plastike, dok poljoprivrednici prijete povećanjem cijena riže zbog nestašice vakuumski zatvorenih vrećica.
U Japanu strahuje se da pacijenti s kroničnim zatajenjem bubrega možda neće moći dobiti liječenje zbog nedostatka plastičnih medicinskih cijevi. Malezijski proizvođači rukavica upozoravaju da nestašica lateksa prijeti globalnoj opskrbi medicinskih rukavica.
Širi utjecaj na potrošačke proizvode
Cijene plastike i proizvoda koji je sadrže rapidno rastu. Od plastičnih čepova za boce, vrećica i ambalaže do ljepila, industrijskih maziva i otapala – sve je pod pritiskom. Dan Martin iz Dezan Shira & Associates objašnjava: „Prijenos poremećaja iz nafte i transporta do petrokemikalija i potrošačkih proizvoda vrlo je brz.“
Prema ICIS-u, cijene plastičnih smola u Aziji porasle su i do 59% od kraja veljače. U Tajlandu su prozirne celofanske vrećice za restorane i dostavu poskupjele za 10%, a čepovi za boce u Indiji poskupjeli su četiri puta.
Kriza se širi na hranu i gnojivo
Bliski istok proizvodi 17% svjetske nafte, 30% plastične smole, 45% sumpora za gnojiva i 33% helija za poluvodiče i zdravstvo. Posljedice se već osjećaju: američki poljoprivrednici plaćaju više za ureu, a u Indiji proizvođači kondoma suočavaju se s nestašicom ambalaže i sirovina poput amonijaka i silikonskog ulja.
„Kao tijekom COVID-a, šok se odvija sekvencijalno – valovita nestašica koja se širi prema zapadu,“ navode analitičari J.P. Morgana.
Proizvođači pokušavaju preživjeti
Tvornice poliestera u Kini i proizvođači hrane u Indoneziji smanjuju proizvodnju, odgađaju narudžbe i smanjuju količinu plastike u pakiranju. Neki razmatraju prelazak na papir, staklo ili aluminij, ali to zahtijeva vrijeme i dodatne troškove. Reciklirana plastika mogla bi biti rješenje, ali je već sada pet do sedam puta skuplja od plastike proizvedene iz fosilnih goriva.
„Ako se sutra situacija u Hormuškom tjesnacu vrati u normalu, ipak će proći nekoliko mjeseci prije nego što sektor plastike u Aziji postane stabilan,“ kaže Stephen Moore iz MLT Analyticsa.
Rat u Iranu pokazuje kako prekid opskrbe energijom može brzo utjecati na globalno tržište, povećavajući cijene goriva, plastike i svakodnevnih proizvoda. Europa, SAD i ostatak svijeta uskoro bi mogli osjetiti isti pritisak ako se nestašica sirovina i dalje širi.
