U idiličnom okruženju Vile Zelenjak-Ventek u Kumrovcu, u utorak 21. listopada, svečano je obilježena 20. obljetnica osnivanja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije – Zagorje zeleno.
Ova ustanova, osnovana 11. studenoga 2005. godine, već puna dva desetljeća predano radi na očuvanju onoga najvrjednijeg što Zagorje ima – prirode, krajolika, tišine šuma, žubora rijeka i raznolikosti života.
Ustanova je svoj put započela u Krapini, a 2015. godine preselila sjedište u Radoboj – bliže prirodi, ljudima i Centru za prirodu Zagorje, prvom takvom centru u županiji. Tijekom godina, uz snažnu podršku Krapinsko-zagorske županije te kroz suradnju s općinama, školama, udrugama i institucijama, stvoren je sustav koji čuva i promiče prirodnu baštinu Zagorja – za sadašnje i buduće generacije.
„Priroda je u tisuću nijansi, ali nikad rutinska“
Predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove prof. dr. sc. Ivan Martinić naglasio je kako je priroda neiscrpno bogatstvo koje zaslužuje svakodnevno divljenje i poštovanje.
– Priroda je u tisuću nijansi, uvijek drugačija, svakodnevna, ali nije rutinska. Ideja osnivanja i formiranja sustava javnih ustanova na županijskoj razini jedna je od najboljih stvari u povijesti – ne dugoj povijesti, govorimo o 60-70 godina zaštite prirode u Hrvatskoj. Nevjerojatno su županijske ustanove dragocjene u sustavu zaštite prirode. Kroz njih je zaštita prirode došla u svako dvorište, do svakog pedlja, otkrila je nepoznate prirodne vrijednosti, novo blago, konkretizirala je zaštitu prirode – ono što nije moguće napraviti s nacionalne razine – rekao je Martinić.
Dodao je i citat francuskog evolucijskog biologa i člana Europske komisije za istraživanja, koji je, boreći se za veći proračun za istraživanja, rekao:
– Čini se da znamo više o zvijezdama u Mliječnoj stazi nego o živom svijetu kojim smo okruženi.
– U toj matrici prirodnog blaga trebala je županijska razina. Dragocjena je bila pomoć i Ministarstva, i Fonda za zaštitu okoliša, Uprave za zaštitu prirode, Državnog zavoda. U toj sinergiji uspjelo se napraviti da danas govorimo o tome da su one stup zaštite prirode u Hrvatskoj. Kroz ovih 20 godina postali smo ozbiljan, pouzdan i relevantan partner svima, osobito onima koji su na nacionalnoj razini zaduženi za kreiranje politika očuvanja biološke raznolikosti – poručio je Martinić, dodavši kako živimo u svijetu globalnog društvenog paradoksa.
– Apsurd je da danas imamo toliko argumenata o vrijednosti prirode, toliko podataka i mogućnosti analiza, a da je toliko teško nešto konkretno zaštititi. Vrlo često zbog drugih interesa snižavamo pragove očuvanja. Zbog toga našoj ustanovi želimo dobro kormilarenje kroz sve izazove i još više različitih boja, manje invazivnih vrsta i više cvrkuta u našoj zavičajnoj prirodi. Hvala svima koji su nas pratili ovih 20 godina – njihov uspjeh je i naš uspjeh – zaključio je Martinić.
„Moramo biti ponosni na svoje brege“
Načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt poželio je okupljenima dobrodošlicu i čestitao velik jubilej.
– Dvadeset uspješnih godina je iza nas, brzo su prošle, ali s puno uspjeha. Mi Zagorci moramo biti ponosni na sve naše brege i sve ono lijepo što nas okružuje. A da bi to bilo tako lijepo, zaslužna je i Javna ustanova koja se brine da sve funkcionira. Zato im veliko hvala na tome – rekao je Šplajt, uručivši ravnateljici prigodan poklon povodom jubileja.
„Najmanje što možemo učiniti je govoriti u ime prirode“
Ravnateljica ustanove Dijana Hršak istaknula je kako su cijelu ovu godinu odlučili posvetiti glasnijem govoru o prirodi.
– Krenuli smo u proljeće s promocijom brošure u Muzeju hrvatskih neandertalaca pod nazivom „20 savjeta kako pridonijeti očuvanju prirode“. Na osnovi stečenih iskustava napravili smo sažetak korisnih savjeta primjenjivih na svakodnevnu razinu. Istodobno smo postavili izložbu koju je velik broj ljudi mogao pogledati. Malim koracima možemo stići i na najvišu planinu, a malim promjenama u navikama možemo učiniti mnogo – poručila je Hršak.
Dodala je da je osnivanje ustanove 2005. godine za županiju značilo uvođenje nove djelatnosti, novih obveza i profesionalno upravljanje prirodnim vrijednostima.
– Te 2005. godine mnoge su međunarodne organizacije počele upozoravati na klimatske promjene i ugroženost prirodnih staništa. Od tada do danas povećali smo broj i površinu zaštićenih područja, sudjelovali u proglašenju novog Parka prirode Zagorske gore i radimo na zaštiti područja Kunagore i Vinagore. Uspješno provodimo brojne nacionalne i EU projekte, izgradili smo Centar za prirodu Zagorje, uredili i opremili pet poučnih staza, izradili vrijedne tiskane materijale i stvorili široku mrežu suradnika – rekla je Hršak, te zaključila snažnom porukom:
– Živimo u vremenu velikih pritisaka na prirodu. Najmanje što možemo učiniti je govoriti u ime onih koji to ne mogu. Možda nećemo promijeniti svijet, ali pozitivnim i hrabrim djelovanjem u našoj sredini – možemo napraviti razliku – zaključila je Hršak.
„Kapaciteti javnih ustanova moraju rasti“
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Kritmayer istaknuo je važnost kontinuiranog jačanja ustanova poput Zagorja zelenog.
– Mislim da smo u ovih dvadeset godina puno postigli, a mogu reći da je ova ustanova po svim kriterijima među prvih pet u Hrvatskoj. U sljedećem razdoblju nas čeka obnova prirode, i veseli me što mogu najaviti da smo ušli u prvo čitanje osnivanja Parka prirode Zagorske gore. Hvala na naporu koji ste uložili da nam predate ta najvažnija područja kojima upravljate – rekao je Kritmayer.
„Moramo biti ponosni na ono što je učinjeno“
Prvi ravnatelj ustanove Ivan Ištok zahvalio je u ime svih dobitnika priznanja i prisjetio se početaka.
– Uspoređujući prve dane osnivanja naše ustanove s današnjim stanjem, moramo biti ponosni i zahvalni na svemu što je učinjeno – osobito u očuvanju zaštićenih područja, edukaciji i promociji. Ono što mene posebno veseli je niz kvalitetnih projekata, poput monitoringa posebno ugroženih vrsta i njihovih staništa. Čestitam ovoj maloj grupi mladih ljudi koji su postigli ovakve rezultate i vjerujem da u vama postoji još puno strasti i entuzijazma da nastavite s novim projektima – rekao je Ištok.
„Zagorje mora ostati zeleno“
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar poručio je kako svatko od nas može mijenjati svijet, počevši od sebe.
– Ako svatko da svoj jasan doprinos, bez uvjeta, rezultati će se vidjeti. Rezultat možda neće uvijek biti onakav kakav bismo htjeli, ali ćete se osjećati dobro. Ljudi na pozicijama, pa tako i ja, moraju imati hrabrosti donositi odluke u korist prirode – rekao je Kolar, dodavši da će, bez obzira na sve izazove, županija čuvati svoje zelene vrijednosti.
– Napravit ćemo sve da naše Zagorje ostane zeleno – onako kako smo ga naslijedili od roditelja i kako ga moramo ostaviti našoj djeci i unucima. Kad dijete naučite osnovama ponašanja u prirodi, možete biti sigurni da će te vrijednosti poštovati i kad odraste – zaključio je Kolar.
Na kraju je ravnateljici ustanove uručio zahvalnicu Krapinsko-zagorske županije za izniman doprinos očuvanju prirodnih vrijednosti i promicanju zaštite okoliša.
Zagorje zeleno – simbol održivosti i zajedništva
Na svečanosti su dodijeljena priznanja za doprinos i unapređenje rada Javne ustanove „Zagorje zeleno“. Među dobitnicima su bile brojne institucije – Muzej krapinskih neandertalaca, Zavod za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije, Zagorska razvojna agencija, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Priznanja su primili i Općina Kumrovec, Općina Radoboj, Grad Klanjec, Grad Krapina te Krapinsko-zagorska županija – osnivač ustanove. Među pojedincima su istaknuti župan Željko Kolar, prof. dr. sc. Ivan Martinić, prvi ravnatelj Ivan Ištok, prof. dr. sc. Marijan Kovačić, prof. dr. sc. Željko Španjol i prof. dr. sc. Boris Hrašovec.
Danas je „Zagorje zeleno“ simbol održivosti i zajedništva – 17 zaštićenih područja, 6 područja ekološke mreže Natura 2000, više od 40 vrsta orhideja, monitoring šišmiša, roda i rijetkih biljaka te brojni mladi koji su naučili da priroda nije izvan nas, nego dio nas.
