U Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini danas, 23. siječnja se održava stručno predavanje namijenjeno pčelarima, u organizaciji Udruge pčelara Krapina.
Predavanje vodi predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet, a okupilo je brojne pčelare i zainteresirane sudionike iz Krapine i okolice.
Tijekom predavanja obrađuju se važne i aktualne teme iz sektora pčelarstva, s posebnim naglaskom na sektorske intervencije te korištenje sustava AGRONET, koji je ključan za ostvarivanje potpora. Predavač sudionicima pojašnjava postupke prijave, obveze pčelara te najčešće poteškoće s kojima se susreću u praksi.
Predsjednik Udruge pčelara Krapina Siniša Jurinjak rekao je na ovakvim predavanjima pčelari imaju priliku saznati sve što ih zanima o potporama u pčelarstvu.
-Ima tu nekih novosti vezano uz pčelarstvo, vođenje papira, ali i prijave za fondove-naveo je Jurinjak napomenuvši kako sredstva iznimno pomažu, pogotovo u nabavi pčelarskog pribora.
Naglašava kako je riječ o iznimno vrijednoj opremi od koje se poneka niti ne koristi svakodnevno, stoga je ponekim pčelarima izazovno odvojiti sredstva.
Vrijedi napomenuti kako Udruga djeluje više od 40 godina i trenutno okuplja više od 100 članova.
-Protekla pčelarska godina je bila dobra, rekao bih da možemo biti zadovoljni. Ukoliko će i ova biti takva, nitko sretniji od nas-kazao je predsjednik Udruge naglasivši važnost pčele.
Pčela koja se koristi za pčelarenje na području Hrvatske je Siva kranjska pčela s kojom je jedino dozvoljeno i pčelariti na području Lijepe naše. Riječ je o pčeli koja nije sklona rojenju, ima bujan proljetni razvoj te kroz zimu ne troši velike količine hrane.
-Na području djelovanja udruge proizvodimo cvjetni med, bagrem, kesten, medun, dok pčelari koji sele u ponudi imaju i suncokren, uljanu repicu i slično-rekao je Jurinjak spomenuvši problem lažnih medova.
Kako je pčelarskom sektoru na raspolaganju niz potpora kazao je predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.
-Većina pčelara zna za te potpore, ali ima i onih koji nisu toliko upoznati, stoga je ovo prilika da im približimo sve mogućnosti koje oni mogu iskoristiti u toj paleti pomoći pčelarskom sektoru. S obzirom da smo ušli u EU i da je tamo propis drugačiji, nego li je bio prije, pooštravaju se pravila kod predaje potpisa i praćenja rokova-pojasnio je dodavši kako je danas prilika da se pčelari upoznaju s time.
Dotaknuo se situacije s pčelarstvom u Hrvatskoj.
–Hrvatska je teritorijalno zanimljiva zemlja. Na nekim područjima imamo obilne paše i samim time dobre i kvalitetne medove, no imamo i područja gdje nam nisu svi tereni dobro pokriveni. Turistički dio Lijepe naše je riješen problem po pitanju prodaje meda, imamo Slavonski dio gdje su paše dobre, ali je kupovna moć loša i meda ima viška. Sve ovisi od terena do terena-pojasnio je Kocet spomenuvši kako dolazi novo vrijeme prijava Sektorskih intervencija što je, kako kaže, glavna potpora za pčelarski sektor putem AGRONET sustava.
Damir Krog, dopredsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza i član Upravnog odbora HPS-a rekao je kako se prvenstveno ovakvim predavanjima može pomoći pčelarima.
-Putujući po cijeloj Hrvatskoj, a pogotovo po Krapinsko-zagorskoj županiji, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Varaždinskoj županiji iznimno je bitno da se svi odazovu na ovakva predavanja. Nažalost, po udrugama je odaziv članova 25 do 40 posto-naveo je dodavši kako na predavanje dolaze oni koji najmanje trebaju.
Dodao je kako su potpore posebno aktualne u zadnje vrijeme.
-Ja također održavam predavanje na temu proizvodnje i prerade pčelinjeg voska. Kako dobrom pčelarskom praksom pčelariti da dobijete više voska i kako kvalitetno pripremiti vosak za zamjenu kako biste kasnije imali kvalitetne osnove koje su temelj pčelarstva-rekao je Krog te spomenuo kako ovo područje u posljednje vrijeme stagnira što se tiče proizvodnje.
Spomenuo je kako se u 2025. godine broj košnica i pčelara smanjio na području Hrvatske.
Jedan dio izlaganja posvećen je i izdavanju računa na pčelarskim gospodarstvima, fiskalizaciji 2.0 te drugim administrativnim i zakonodavnim novostima koje utječu na rad pčelara.
Na predavanju se ističe i šira važnost pčelarstva u Republici Hrvatskoj, koje osim proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda ima ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti i krajobraza. Medonosna pčela (Apis mellifera) jedan je od najvažnijih oprašivača u agro-ekosustavu, a njezin doprinos poljoprivrednoj proizvodnji višestruko nadmašuje vrijednost same pčelarske proizvodnje.
Vrijedi spomenuti kako pčelarska proizvodnja obuhvaća med, pelud, pčelinji kruh, propolis, vosak, pčelinji otrov, matičnu mliječ te uzgoj pčelinjih zajednica i matica. U predavanju se naglašava kako dobro organizirane udruge, tržišne potrebe i sektorske potpore imaju ključnu ulogu u daljnjem razvoju i modernizaciji pčelarstva.
