Rak debelog crijeva jedan je od značajnijih javnozdravstvenih problema u zapadnim zemljama. Treći je najčešći uzrok smrti od malignih bolesti kod muškaraca i žena, a najčešće se dijagnosticira kod osoba starijih od 50 godina.
Ipak, zabrinjava podatak da se posljednjih godina sve češće pojavljuje i kod mlađe populacije. O uzrocima takvog trenda, važnosti pravodobnog prepoznavanja simptoma i mogućnostima prevencije govorilo se u četvrtoj emisiji ovogodišnje sezone radijskog serijala „Rak nije mrak“. Gošća emisije bila je dr. Iva Kirac, specijalistica kirurške onkologije i abdominalne kirurgije zaposlena u Klinici za tumore KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Raste broj oboljelih, a zabrinjava i smrtnost
Iako još uvijek nema jednoznačnog odgovora na pitanje zašto su zloćudne bolesti probavnog sustava sve češće, osobito među mlađima, na njihov razvoj utječe niz čimbenika. Među njima su dulji životni vijek, sjedilački način rada i prehrambene navike koje često nisu prilagođene potrebama organizma.
Dr. Kirac istaknula je kako se u Hrvatskoj godišnje bilježi više od 4000 novih slučajeva raka debelog crijeva, pri čemu je oko 20 posto oboljelih mlađe od 50 godina. Jedan od razloga kasnog otkrivanja bolesti kod mlađih osoba može biti zanemarivanje simptoma, poput krvi u stolici, zbog čega se odlazak liječniku odgađa.
Svako odgađanje dijagnostike može dovesti do otkrivanja bolesti u uznapredovalijem stadiju, što ujedno otežava i liječenje. Iako rak debelog crijeva sam po sebi ne mora biti izrazito agresivan, najveći je problem što se često otkriva prekasno. Zbog toga, uz rast broja novooboljelih, zabrinjava i porast smrtnosti.
Na razvoj bolesti utječu nasljeđe i životne navike
Rizik od razvoja tumora probavnog sustava povezan je s genetskom predispozicijom, vanjskim čimbenicima i načinom života. Prema riječima dr. Kirac, životne navike pritom imaju veći utjecaj od nasljednih čimbenika.
Za očuvanje zdravlja probavnog sustava preporučuju se redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena, raznovrsna prehrana. Među namirnicama čiju bi konzumaciju trebalo ograničiti nalaze se crveno meso i suhomesnati proizvodi, no to ne znači da ih se treba u potpunosti odreći, već ih konzumirati umjereno.
Najveći broj slučajeva raka debelog crijeva povezuje se sa životnim navikama i drugim vanjskim čimbenicima. Bolest se može pojaviti i kod osoba s obiteljskom poviješću raka debelog crijeva ili osobnom poviješću kolorektalnih polipa. Povećan rizik imaju i osobe s određenim genetskim predispozicijama te oboljele od upalnih bolesti crijeva, poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti.
Veća učestalost bilježi se i kod osoba koje su ranije oboljele od nekih drugih malignih bolesti, uključujući rak želuca, dojke, pluća, vrata maternice, prostate, jajnika, bubrega i mokraćnog mjehura.
Kada je vrijeme za kolonoskopiju?
Umor, gubitak apetita i bolovi u trbuhu mogu biti razlozi za liječnički pregled, a posebnu pozornost trebaju obratiti osobe koje u obitelji imaju povijest raka debelog crijeva. Dr. Iva Kirac savjetuje da se u takvim okolnostima razmotri kolonoskopija i prije 40. godine života.
Riječ je o pretrazi koja omogućuje otkrivanje promjena na crijevu u ranoj fazi, ali i uklanjanje polipa prije nego što se razviju u zloćudne tvorbe. Dr. Kirac naglašava kako je važno ukloniti strah i stigmu povezane s kolonoskopijom. Danas je, naime, moguće obaviti pretragu uz anesteziju, što može olakšati postupak mlađim osobama i pacijentima koji su ranije bili podvrgnuti operacijama.
Osobe u dobi od 50 do 74 godine uključene su u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, u okviru kojeg se svake dvije do tri godine pozivaju na besplatno testiranje. Koristi se FIT test kojim se otkriva skrivena krv u stolici. Testiranje može biti jedan od načina provjere i za osobe koje sumnjaju na bolest, ali još nisu spremne odmah pristupiti kolonoskopiji.
Podrška oboljelima i edukacija o prehrani tijekom liječenja
Tijekom emisije predstavljen je i rad Instituta za gastroenterološke tumore (IGET), udruge koja pruža podršku osobama oboljelima od gastrointestinalnih karcinoma, educira javnost te promiče probir i rano otkrivanje bolesti.
Udruga djeluje već pet godina, a okuplja pacijente, osobe koje su se brinule o oboljelima i stručnjake. Kako je pojasnila dr. Kirac, jedan od razloga njezina osnivanja bila je želja za osiguravanjem dodatnih mogućnosti financiranja usluga koje nadilaze standardnu zdravstvenu skrb.
Kroz programe udruge pacijentima su dostupni različiti oblici individualne pomoći, uključujući psihološko savjetovanje, seksualnu terapiju, nutricionističko savjetovanje i radionice.
Posebno je zanimljiv europski projekt Erasmus+ NourishWell, čiji je koordinator upravo IGET. U sklopu projekta nastala je kuharica „Hranom kroz nuspojave – Studentski recepti za prehranu tijekom onkološkog liječenja“, koja povezuje znanja iz onkologije, nutricionizma i gastronomije s konkretnim potrebama pacijenata.
Kuharica je rezultat suradnje učenika Prehrambeno-tehnološke škole u Zagrebu i Srednje ugostiteljsko-turističke škole „Vancho Pitosheski“ iz Ohrida. Kroz trodnevne jelovnike i recepte učenici su istraživali kako prilagoditi prehranu čestim poteškoćama koje prate onkološko liječenje, poput umora i iscrpljenosti, gubitka apetita, promjena okusa, proljeva, mučnine i povraćanja.
Ovaj projekt pokazuje kako se stručna znanja mogu pretočiti u praktična i kreativna rješenja koja pacijentima olakšavaju svakodnevni život. Kuharica je dostupna u PDF obliku na mrežnoj stranici udruge: https://iget.hr/wp-content/uploads/2026/10/NOURISHWELL_Hranom_kroz_nuspojave.pdf.
Tri savjeta za smanjenje rizika
Govoreći o tome kako smanjiti rizik od razvoja malignih bolesti, dr. Kirac izdvojila je tri važne preporuke:
- Hraniti se raznovrsno, uz više manjih obroka tijekom dana.
- Biti tjelesno aktivniji i više se kretati.
- Smanjiti stres i posvetiti više pozornosti vlastitom zdravlju.
Nova emisija iz serijala „Rak nije mrak“ na rasporedu je 7. studenoga, na RHZK-u u 10:05 i Radiju Stubica u 11:15, te 8. studenoga, na Radiju Zlatar u 10:00 i Radiju Marija Bistrica u 16:20.
