Djelatnici hitne medicinske pomoći jučer, 16. listopada okupili su se ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje su izrazili nezadovoljstvo svojim statusom i ponovili zahtjev za priznavanjem beneficiranog radnog staža.
Smatraju kako su jedina hitna služba u zemlji bez prava na prijevremenu mirovinu, unatoč izuzetno zahtjevnom i stresnom poslu koji obavljaju svakodnevno.
Prosvjed su organizirali Hrvatski sindikat hitne medicine, Sindikat Zajedno, Sindikat zaposlenika u zdravstvu Hrvatske i udruga Hitna uživo 194, piše tportal.
Simbolično su ga održali u vrijeme sjednice Vlade, želeći još jednom ukazati na potrebu da se njihovi zahtjevi ozbiljno razmotre. Uz beneficirani radni staž, zatražili su donošenje Zakona o hitnoj medicinskoj službi te smjenu ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Maje Grba Bujević.
U hrvatskoj hitnoj medicini zaposleno je oko 4500 ljudi – vozača, tehničara, medicinskih sestara i liječnika. Njihove udruge već godinama upozoravaju kako bi im priznavanje beneficiranog staža omogućilo ranije umirovljenje, kao što to imaju policajci i vatrogasci, te ističu da bez takvog priznanja sustav dugoročno postaje neodrživ.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić poručila je da je Ministarstvo spremno na razgovor i traženje kompromisa, ali da prema stručnim analizama trenutačno ne postoje uvjeti za uvođenje beneficiranog staža u toj djelatnosti. Ipak, naglasila je kako se moraju pronaći načini za poboljšanje radnih uvjeta i smanjenje opterećenja zaposlenika.
Hrvatski zavod za hitnu medicinu reagirao je nakon prosvjeda, navodeći kako se rješenja mogu postići isključivo kroz zakonske procedure i suradnju svih uključenih institucija. Podsjećaju da su beneficije za pojedine profesije definirane zakonom te da proces uključuje stručne elaboracije, mišljenja nadležnih tijela i usklađivanje s propisima.
Zavod također naglašava kako se posljednjih godina intenzivno radi na unaprjeđenju sustava – od stalne edukacije i specijaliziranih treninga zaposlenika do modernizacije vozila, opreme i informatičkih sustava. Posebna se pažnja posvećuje standardizaciji rada, jednakoj dostupnosti usluga u svim dijelovima zemlje te psihološkoj podršci djelatnicima koji su svakodnevno izloženi velikom stresu.
Foto: Hitna uživo 194
