Središnje godišnje okupljanje dionika hrvatskog agrarnog sektora, konferencija 5. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, započelo je jučer, 15. prosinca u Tuhlju.
Riječ je o događanju koje već tradicionalno okuplja ključne predstavnike državnih institucija, struke i proizvođača, a svečano otvorenje okupilo je i najviše državne dužnosnike.
Među uzvanicima su bili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u svojstvu izaslanice predsjednika Hrvatskog sabora, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, kao i brojni predstavnici poljoprivrednog sektora.
Konferencija Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva već godinama ima važnu ulogu kao stručna platforma za razmjenu znanja, iskustava i inovacija. Ovogodišnje izdanje organizirano je od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, uz partnere Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu, a cilj mu je jačanje održivog razvoja poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u Hrvatskoj kroz povezivanje donositelja odluka, institucija, proizvođača i stručne javnosti.
U uvodnom obraćanju ministar David Vlajčić osvrnuo se na izazove koji su obilježili proteklu godinu, s posebnim naglaskom na stočarski sektor.
-Ova godina je bila posebno zahtjevna za stočarski sektor. Paralelno od početka moga mandata trajala je kontinuirana borba prije svega s afričkom svinjskom kugom, bedrenicom, bolesti plavog jezika uz konstantu prijetnju i još možda opasnijih zaraznih bolesti, slinavke i šapa, ptičje gripe te bolesti kvrgave kože do kuge malih preživača-rekao je dodavši kako je unatoč svemu sustav pokazao jednu odlučnost, spremnost i odgovornost, a prije svega učinkovitost.
Dodao je kako su brzom koordinacijom cijelog sustava i nadležnih institucija, strogo provedenim biosigurnosim mjerama i aktivnom suradnjom terena uspjeli očuvati proizvodnju i spriječiti veće poremećaje na tržištu.
-Pravovremenim donošenjem svih relevantnih naredbi, rješenja o zonama, omogućeno je održavanje tradicionalne svinjokolje za vlastite potrebe. Uz masovno cijepljenje protiv bedrenice spriječeno je širenje i te bolesti kao i daljnji poremećaji na tržištu koji su mogli imati puno veće posljedice. Veliki naglasak kontinuirano stavljamo na edukaciju, komunikaciju i transparentnost čime smo stekli povjerenje i kod poljoprivrednika, i kod proizvođača, a i cjelokupne javnosti. Od pojave afričke svinjske kuge 2023. godine u hrvatsko je svinjogojstvo uloženo preko 40 milijuna eura, a model repopulacije primijenjen je i kod izbijanja bedrenice za što je osigurano otprilike 1800 eura po svakoj uginuloj jedinki. Time smo dokazali da snažno čuvamo našu proizvodnju i stojimo uz stočare-rekao je Vlajčić.
Ministar je pritom naglasio važnost poljoprivrede kao temelja prehrambene sigurnosti i gospodarskog razvoja, istaknuvši i rastući interes mladih za aktivno bavljenje poljoprivredom.
Sudionicima se obratio i predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je službeno otvorio konferenciju, dok su se putem video poruka obratili povjerenik Europske komisije za ribarstvo i oceane Costas Kadis te povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen, kao i Marijana Petir kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora.
-Dakako da je poljoprivreda, zajedno s ribarstvom i šumarstvom, jedna od naših najvažnijih grana i djelatnost koja je strateški resurs stoga su ulaganja u poljoprivredu i hrvatsko selo ulaganja i u sigurnost, i u održivost i stabilnost cijele zemlje. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini iznosila je 3,1 milijardu eura, što je 41 % više nego u prvoj godini našeg mandata-rekao je dodavši kako to pokazuje snažan rast i otpornost sektora za kojeg, kako kaže, vjeruje da je i ove godine doživio novih zamah.
Kazao je kako je napredak, unatoč izazovima i okolnostima poput afričke svinjske kuge, ostvaren i u stočarstvu.
-Važno je u ovom kontekstu sagledati i širu sliku samodostatnosti hrvatske poljoprivrede. Danas imamo segmente u kojima smo visoko samodostatni, osobito žitarice i uljarice, no moramo biti svjesni da u drugim sektorima moramo dodatno ulagati kako bismo iskoristili potencijale koji su nam na raspolaganju. Ako želimo veću samodostatnosti moramo poticati razvoj proizvodnje s većom dodanom vrijednošću, snažniju preradu, modernizaciju i tržišnu orijentaciju. Stoga je cilj unaprijediti sustav potpora tako da one budu poluga i rasta i produktivnosti, a ne samo mehanizam održanja postojećeg stanja. Hrvatska poljoprivreda danas raste i jača. Rezultat je to sustavnog ulaganja, korištenja i kombinacije nacionalnih i europskih sredstava, u središtu čega je Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike-zaključio je.
U sklopu svečanog otvorenja uručena su i 44 ugovora za provedbu intervencija Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2027. godine, kao i ugovori iz Programa potpora za izradu ili izmjenu specifikacija zaštićenih oznaka poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Dodijeljeni ugovori omogućuju nova ulaganja, modernizaciju proizvodnih procesa te dodatno jačanje konkurentnosti i održivosti hrvatske poljoprivrede.
Vrijedi napomenuti kako je ovogodišnja konferencije okupila 37 panelista, a tijekom dvodnevnog trajanja skupa sudionici su imali priliku za razmjenu iskustava iz prakse, raspravu o provedbi Zajedničke poljoprivredne politike te uvid u međunarodne perspektive kroz sudjelovanje predstavnika Europske komisije i OECD-a.
