Prašume su jedno od najvećih prirodnih bogatstava našeg planeta, a njihov značaj nadilazi granice kontinenata i država. Dan prašuma, koji se obilježava 14. rujna, prilika je za podsjetnik na važnost očuvanja tih jedinstvenih ekosustava i brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje u njima pronalaze svoje stanište.
Tropske prašume zauzimaju relativno malen dio Zemljine kopnene površine, ali u njima živi više od polovice svjetskih biljnih i životinjskih vrsta. Osim što predstavljaju utočište golemoj bioraznolikosti, šume imaju važnu ulogu u kruženju vode, skladištenju ugljika i reguliranju klimatskih prilika.
Jedan od najvećih izazova predstavlja krčenje šuma, koje se provodi zbog širenja poljoprivrednih površina, stočarstva, eksploatacije drva i izgradnje infrastrukture. Gubitak šumskih područja ne znači samo nestanak stabala, već i uništavanje prirodnih staništa te ugrožavanje brojnih vrsta.
Posebnu pozornost privlači Amazonska prašuma, najveća tropska prašuma na svijetu. Prostire se kroz više južnoameričkih država i predstavlja jedan od najvažnijih svjetskih ekosustava. Promjene u Amazoniji mogu imati posljedice na klimu, vodne cikluse i život brojnih zajednica koje ovise o šumi.
Iako se prašume često doživljavaju kao nešto daleko i nedostižno, poruka njihova očuvanja odnosi se i na svakodnevni život. Očuvanje šuma počinje odgovornim odnosom prema prirodi, racionalnim korištenjem resursa i zaštitom područja koja predstavljaju važna staništa za biljni i životinjski svijet.
Dijana Hršak, ravnateljica JU Zagorje zeleno istaknula je važnost šuma, ali i dodala kako su klimatske promjene velik problem jer, kako kaže, priroda reagira na promjene.
-Na 35 stupnjeva se fotosinteza usporava, na 40 stupnjeva prestaje. Više takvih uzastopnih dana, jednostavno biljka umire. Nema proizvodnje hrane, nema osnovnih životnih procesa, ni disanja, ni fotosinteze. I zato se desi sušenje lišća, otpadanje lišća na višegodišnjim nasadima, na jabukama, kruškama, otpada voće – rekla je.
Govoreći o životinjama, izrazila je nadu da se i one prilagođavaju te podsjetila na načine na koje im ljudi mogu pomoći, primjerice ostavljanjem vode ili nastavkom hranjenja ptica i malih životinja.
-Šume, a tako i prašuma je dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Nije to samo skupina stabala koja možemo pretvoriti u neke kubike i neka gospodarska svrha. Iako gospodarena šuma je uvijek jako dobra šuma i što se tiče šumarstva taj dio treba poštivati – rekla je.
Kako kaže, šuma nije mjesto, nije ekosustav koji je namijenjen za kratko vrijeme. To je za stoljeće, za više generacija. Ono što jedna generacija uspostavi, tek onda ono drugo, treće koljeno koristi.
–Čovjek i šuma su uvijek bili povezani i to ne smijemo zaboraviti. Šume su itekako važne, vrijedne i na taj način se trebamo prema njima odnositi – istaknula je Hršak.
