Krapinsko-zagorska županija i ove je godine 8. listopada obilježila Dan branitelja Krapinsko-zagorske županije, dan posvećen svim Zagorcima i Zagorkama koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, kao i onima koji su svoje živote utkali u slobodu Republike Hrvatske.
Vrijedi napomenuti kako je tijekom rata, u različitim postrojbama Hrvatske vojske i policije, sudjelovalo više od 11.000 zagorskih branitelja. Najveći dio njih bio je okupljen u domicilnoj 103. zagorskoj brigadi Hrvatske vojske.
Upravo se početkom listopada obilježava 35 godina od trenutka kada je prva veća skupina pripadnika 103. zagorske brigade zauzela položaje na karlovačkom bojištu. Taj je događaj jedan od ključnih razloga zbog kojih je 8. listopada određen kao Dan branitelja Krapinsko-zagorske županije.
Ovaj je dan prvi put službeno obilježen 2011. godine, a od tada se svake godine okupljanjem odaje počast hrvatskim braniteljima i podsjeća na njihovu ulogu u stvaranju slobodne i suverene Hrvatske.
O ratnom putu i ulozi 103. zagorske brigade govorio je jedan od njezinih ratnih zapovjednika, umirovljeni pukovnik Žarko Miholić podsjetivši kako se u listopadu obilježavaju važni datumi za hrvatsku državu, među kojima je i 8. listopada, kada je Hrvatska donijela odluku kojom su raskinute sve pravne veze s tadašnjom Jugoslavijom.
-Ovi dani simboliziraju nešto sasvim drugo. Između ostalog, 7. listopada izvršen je napad na Banske dvore, odnosno na tadašnje rukovodstvo državne vlasti. Nažalost, 35 godina nakon toga, šestorici bivših pripadnika JNA tek se sada sudi – rekao je Miholić.
Dodao je kako je 8. listopada također svečani dan za Hrvatsku, ali i za hrvatske branitelje, posebno za one koji su sudjelovali u stvaranju države.
-To je svečani dan za Hrvatsku, to je svečani dan za nas i jedan od datuma kojeg smo izabrali upravo zato što je vezan uz odluku koja je bila važna za stvaranje hrvatske države, kao i uz dolazak najveće grupe pripadnika, odnosno nas običnih malih ljudi iz Hrvatskog Zagorja, u Domovinski rat – kazao je te upozorio kako ih je iz godine u godinu sve manje te da se zbog toga sve više nameće pitanje prijenosa sjećanja na mlađe generacije.
Kako kaže, jednog dana bit će ih vrlo malo, stoga je važno jest da se to prenosi na mlađe.
Prema njegovim riječima, bez sustavnog prenošenja znanja i svjedočanstava o Domovinskom ratu postoji opasnost da se mlađe generacije prema spomenicima i mjestima stradanja odnose kao da se ništa nije dogodilo.
– Mi smo stvorili državu, hrvatski narod nam je zahvalan za to, ali treba sačuvati isto tako i sve ono na čemu je hrvatska država stvorena, a ona ničim nije darovana. Još uvijek ima onih za kojima se traga, među njima veliki broj pripadnika Hrvatske vojske i civila. Četiristo četvero djece je ubijeno tijekom Domovinskog rata. Evo, nedavno je iskopana jedna grobnica, pa prije tri mjeseca druga i tako dalje. Puno je toga što je vrlo teško zaboraviti – rekao je te istkanuo kako sama obilježavanja nisu dovoljna ako se njihov smisao ne prenese na nove generacije.
U tom kontekstu posebno je istaknuo ulogu braniteljskih udruga koje, kako je rekao, i s malim brojem članova mogu imati veliku vrijednost u lokalnim sredinama.
Miholić se osvrnuo i na razdoblje nakon Domovinskog rata te na činjenicu da su brojni ljudi koji su sudjelovali u stvaranju hrvatske države relativno brzo nakon njezina oslobođenja preminuli. Govoreći o današnjem odnosu prema Hrvatskoj vojsci i obrambenom sustavu, Miholić je istaknuo kako smatra važnim što se posljednjih godina ponovno ulaže u obranu, opremanje vojske i status pripadnika sustava obrane.
-Mi se ne naoružavamo i opremamo Hrvatsku vojsku da bismo se s nekim takmičili, već da bismo imali bolju sigurnost, da pokažemo da smo moćni, da smo jaki, da nikome više nikada ne padne na pamet da radi ono što je radio – rekao je.
Kao posebno važnim smatra i uključivanje mladih ljudi u sustav obrane. To je, kako kaže, budućnost, nešto bez čega nema obrane.
Miholić je istaknuo i kako su branitelji tijekom Domovinskog rata znanja i iskustva morali stjecati u okolnostima u kojima Hrvatska nije imala suvremeni obrambeni sustav kakav danas postoji.
-Mi smo stekli znanja negdje drugdje, iskoristili smo ih. Ne znam gdje bismo ih stekli i kako bismo upravljali određenim sustavima koji su tada za nas bili sofisticirani, a s današnjeg stanovišta to su stvari koje su zaostale. Vrlo je važno što su prepoznate i djelatne vojne osobe, posebno dragovoljci Domovinskog rata kojima treba skinuti kapu, koji su krenuli prije nego što su mnogi od nas krenuli. Iako je sve bilo nepoznanica, niti je Hrvatska država bila priznata kao Hrvatska država, išli su u neizvjesnost koja nije pokazivala nikakvu budućnost. Takvih ljudi ima i ovdje puno među nama, takvih ljudi ima puno u Zagorju. To su te vrijednosti – kazao je Miholić.
Posebno se osvrnuo na brigu za hrvatske branitelje u njihovim poznijim godinama. Kao važnima je istaknuo zdravstvene preglede, brigu o zdravlju te projekte usmjerene na braniteljsku populaciju.
-Ono što Ministarstvo radi za nas jesu zdravstveni pregledi, briga o zdravlju i svemu ostalome. Bitno je to da, bez razlike na doprinos koji je nemjerljiv, veteranski centar i ostali projekti koji će se graditi u Krapini za nas, za nas koji ćemo sljedeće dvije-tri godine to, nadam se, dočekati, budu ozbiljno realizirani – rekao je naglasivši kako su upravo preventivni zdravstveni pregledi iznimno važni za branitelje.
Dodaje kako su brojni branitelji na taj način spasili život preventivnim pregledima.
Zahvalnost je uputio i Krapinsko-zagorskoj županiji, gradovima i općinama te Ministarstvu hrvatskih branitelja na potpori radu braniteljskih udruga i njihovim projektima. Dodao je kako gotovo nema projekta koji se prijavi, a da ne dobije određenu podršku.
-Ti projekti daju, ja bih rekao, tim našim godinama određenu socijalizaciju, a mislim da smo mi to svi zajedno zaslužili. Zato trebate biti ponosni na svoj ratni put. Naime, i onaj koji je bio jedan dan negdje zaslužuje priznanje. Nismo svi isti. Neki ljudi su, rekao bih, mentalno, psihološki, stoički izdržali svoj ratni put, neki su krahirali nakon sedam dana, neki su krahirali nakon tri dana. Prema tome, doprinos svakoga, i jedan dan u nečemu, vrijedan je pažnje – dodao je.
Osvrnuo se i na doprinos Hrvatskog zagorja u Domovinskom ratu, naglasivši kako činjenica da područje županije nije bilo neposredno na bojišnici ne umanjuje njegovu važnost.
-Krapinsko-zagorska županija, ono, kažemo, nije bila neposredno ugrožena, ali da se i mi nismo uključili, tih 11 tisuća ljudi, možda bi i bila. Prema tome, doprinos Krapinsko-zagorske županije u Domovinskom ratu stvarno je dobar. Završetak, kruna akcije Oluja, operacija, gotovo 2.500 ljudi, ja sam bio zapovjednik te brigade. Nakon toga ploču smo svoju dobili u Kninu, na centralnom trgu. Nakon toga nijedna mrlja iza 103. brigade nije ostala – rekao je.
Prisjetio se i ratnih operacija na području Sunje, Zrinske gore, Kostajnice i Dubice, naglasivši da su pripadnici brigade ondje bili izloženi jednako velikim opasnostima kao i hrvatski branitelji na drugim bojištima.
Miholić je istaknuo i važnost obilježavanja obljetnica na različitim mjestima u Hrvatskoj, a ne samo na nekoliko najpoznatijih lokacija.
-Nema značajnih i manje značajnih. Svi smo dali određeni doprinos toj cjelokupnoj našoj priči – zaključio je pukovnik Žarko Miholić.
Ovim se obilježavanjem podsjetilo i na veliku ulogu hrvatske policije u prvim danima Domovinskog rata. Hrvatska se tada suočila s agresijom praktički nenaoružana i bez ustrojene vojne sile, zbog čega je uloga policijskih postrojbi bila od iznimne važnosti.
Na važnost hrvatskih policajaca u prvim danima Domovinskog rata, ali i na današnji položaj hrvatskih branitelja, potrebu za njihovim uključivanjem u društveni život te nužnost snažnije zdravstvene skrbi, u svom se obraćanju osvrnuo i glavni policijski savjetnik i ratni zapovjednik zasebnih policijskih postrojbi Policijske uprave krapinsko-zagorske Josip Horvatin.
-Neću ići u povijesnu dimenziju, ali sjetit ću se 1989., 1990. i nadalje, kada je jedina organizirana obrambena formacija u Republici Hrvatskoj bila policija. I mnogi od vas u kasnijem slijedu vašeg ratnog i životnog puta prošli ste kroz policijske redove – rekao je Horvatin.
Podsjetio je kako su neki nakon toga ostali u policiji, dok su drugi nastavili svoj ratni put u Hrvatskoj vojsci i gardijskim brigadama, čime su postali sudionici događaja koji su obilježili stvaranje hrvatske države.
-Tada još nismo imali određenu hrvatsku vojsku, policiju dobro naoružanu i osposobljenu. U tim prvim danima Domovinskog rata naši policajci iz Hrvatskog zagorja, stotine policijskih službenika, išli su kao potpora u mnoge županije da brane domove. Išli smo u pomoć našim suborcima koji su branili svoj dom. Mi smo išli prije svega braniti domovinu, posebno i svoj dom – rekao je prisjetivši se brojnih životnih okolnosti u kojima su se nalazili oni koji su odlazili na bojišta.
Kako kaže, mnogi su branitelji iza sebe ostavljali obitelji, djecu i svakodnevni život kako bi se uključili u obranu Hrvatske.
– Imali smo i pobjede i poraze. Sreća nas, naravno, nikada nije pomazila, ali tamo gdje god smo bili, časno i pošteno, dostojanstveno odradili smo svoju zadaću koju je pred nas domovina i vrhovništvo Republike Hrvatske postavilo. Danas imamo modernu hrvatsku državu, modernu hrvatsku vojsku, jaku hrvatsku policiju, ponos svih nas – rekao je.
No, prisjetio se i vremena kada su hrvatski policajci i vojnici na ratišta odlazili s opremom koja je bila daleko od one kakvu danas imaju hrvatske oružane snage.
-Udruge civilnog društva su bogatstvo. I svi mi ovdje koji sjedimo moramo pogledati jedan drugom u oči i reći: malo nas je, dečki. Puno nas je nakon Domovinskog rata preminulo, puno. Nestalo s ovog zemaljskog života. Svi zajedno se moramo potruditi da čim više naših branitelja animiramo da se uključe, da budu dio svega onoga što mi radimo – poručio je.
Istaknuo je pritom kako su brojne inicijative branitelja tijekom godina naišle na potporu Krapinsko-zagorske županije, Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade Republike Hrvatske. Kao primjer naveo je inicijativu vezanu uz povrat dijela prava braniteljima.
Međutim, naglasio je kako se ne smije zanemariti činjenica da su mnogi branitelji danas stariji, narušenog zdravlja i s potrebama koje zahtijevaju konkretnu pomoć.
-Krhki smo. Bolesni. Imamo druge potrebe. I očekujemo od zajednice da se jednako tako angažira. Da nam pomogne, da ti naši koordinatori u veteranskim bolnicama imaju svoje ja, da nam budu podrška, da kada se tamo pojavimo, da nam doista pomognu – rekao je.
Posebno je kritizirao način na koji se, prema njegovu mišljenju, ponekad provode sistematski zdravstveni pregledi branitelja. Smatra kako zdravstvena skrb za branitelje mora biti sveobuhvatnija i prilagođena njihovoj dobi i zdravstvenim potrebama.
Jedna od tema kojoj je posebno posvetio pažnju bila je izgradnja veteranskom centra u Krapinsko-zagorskoj županiji.
-Naša udruga je 8. ožujka 2023. godine pokrenula inicijativu za izgradnju veteranskog centra u Krapinsko-zagorskoj županiji. Danas je 8. listopada 2026. godine. Ni lopatu nismo zakopali. Ja molim sve one koji na bilo koji način mogu pomoći da se s tim krene. A zašto? Svakim danom nas je sve manje. Mene vjerojatno, kao i vas, neće zanimati da taj centar bude za pet godina napravljen, jer tko zna tko će od nas biti živ – upozorio je.
Horvatin je upozorio i na problem palijativne skrbi, s kojim bi se dio branitelja, s obzirom na dob i zdravstveno stanje, mogao suočiti u godinama koje dolaze. Smatra kako je upravo zbog svega što su hrvatski branitelji prošli potrebno osigurati da njihova starost bude dostojanstvena, uz kvalitetnu zdravstvenu i društvenu skrb.
Ivica Hršak, zamjenik gradonačelnika Grada Krapine rekao je kako je ovo prigoda za prisjetit se svih branitelja koji su u najtežim trenutcima hrvatske povijesti pokazali zajedništvo i ljubav prema domovini.
-Zagorski branitelji u tome su dali nemjerljiv doprinos, a upravo ta njihova žrtva obvezuje sve nas da čuvamo uspomenu na Domovinski rat i da čuvamo vrijednosti za koje ste se borili – rekao je Hršak dodavši kako mu je drago da u Krapini postoji spomen obilježje hrvatskim braniteljima.
Kako kaže, to je mjesto koje je simbol, mjesto na kojem se može upaliti svijeća i na kojem se može odvojiti trenutak u sjećanje na Domovinski rat.
-Što se tiče veteranskog centra, gotovi su glavni projekti i sada slijedi natječajna dokumentacija za izvođenje radova. Veselim se idućoj godini kada bi trebala biti zakopana prva lopata – rekao je zamjenik gradonačelnika.
Dan branitelja Krapinsko-zagorske županije poseban je dan za cijelo Hrvatsko zagorje, poručio je krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, koji je u svom obraćanju posebno istaknuo doprinos Zagoraca u Domovinskom ratu, važnost čuvanja sjećanja na poginule i nestale hrvatske branitelje te ulogu braniteljskih udruga u prenošenju istine o stvaranju hrvatske države mlađim generacijama.
-Ovo je poseban dan za sve ljude iz Zagorja, to je jedan ponosni moment, jer taj entuzijazam, to domoljublje, ta hrabrost ljudi, ta odlučnost da se brani domovina u Domovinskom ratu, da bez obzira što mi neposredno kao županija nismo ugroženi u Domovinskom ratu, da se tako masovno krene u obranu Hrvatske, nas jednostavno i vas, koji ste sudjelovali u tome, sve ostale mora činiti ponosno – poručio je župan.
Podsjetio je kako gotovo nema postrojbe Hrvatske vojske ni ratišta na kojem Zagorci nisu sudjelovali. U obranu Hrvatske uključivali su se kroz profesionalne i domicilne brigade, Ministarstvo unutarnjih poslova, ali i kao pripadnici vatrogasnih postrojbi.
-I možda nekada mi sami nedovoljno pričamo o tome. Možda i mi sami nedovoljno nekada ne govorimo o nekim ljudima koji su bili nešto veći od nas. Moramo reći da je tada vrhom oružanih snaga bio Zagorac Franjo Tuđman. I uvijek treba reći da je naš Rudolf Perešin preletio sa svojim avionom u Klagenfurt i da je rekao tu svoju povijesnu rečenicu da neće pucati na svoj hrvatski narod – podsjetio je Kolar.
Takve događaje, smatra, treba stalno ponavljati i prenositi, ne zato da bi se živjelo u prošlosti, nego kako bi se sačuvalo sjećanje na ljude i okolnosti u kojima je Hrvatska stvarana.
-Svatko od vas nosi u sebi sjećanje na svoje suborce, na položaje koje je zauzimao, na kuće koje je branio, na domicilno stanovništvo s kojim je dijelio dobro i zlo, pa još više na one koji su bili s njima pa ostavili svoj život. To ima posebnu težinu, zbog toga moramo uvijek brinuti o obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Oni su dali najveću žrtvu i njima treba uvijek posebno dati jedan poseban značaj u čitavoj ovoj velikoj braniteljskoj obitelji – istaknuo je.
Jednom od najvažnijih zadaća braniteljskih udruga smatra širenje istine o Domovinskom ratu, osobito među djecom i mladima.
-Nitko umjesto vas ne može prenijeti mlađoj generaciji niti tu odlučnost, niti tu hrabrost, niti taj razlog, niti taj moment koji se dogodi kad doneseš odluku da sa svojeg posla obučeš uniformu, nisi ratnik, a kreneš s puškom u ruci. Kreneš za Vukovar, kreneš za Slavonski Brod, kreneš za Karlovac, Dugu Resu, Zadarsko zaleđe, Dubrovnik i braniš svoju domovinu – rekao je.
No, nije zaboravio ni obitelji koje su ostajale kod kuće i ispraćale svoje najbliže na ratišta.
-Širenje istine o Domovinskom ratu s ovim projektima koje ide prema osnovnim školama, prema srednjim školama, to je najveći zadatak koji imamo mi kao branitelji – rekao je.
Upravo zbog toga branitelji, smatra, mogu prvi prepoznati kada njihov suborac ima problem i kada mu je potrebna pomoć.
Kao župan, rekao je, ima priliku obići skupštine braniteljskih udruga na području Krapinsko-zagorske županije i iz prve ruke vidjeti s kakvim se problemima branitelji suočavaju te koliko međusobno pomažu jedni drugima.
-Izuzetno je bitno da se okupljamo, da se međusobno družimo, zbog toga je izuzetno bitno i da kažemo jedni drugima ako nešto nije u redu. Jer tko si može sve reći ako si mi ne možemo reći međusobno – rekao je.
Kolar se osvrnuo i na današnje generacije mladih, za koje vjeruje da bi, u okolnostima sličnim onima iz 1990-ih, također bile spremne braniti svoju zemlju.
-Razgovarajući sa srednjoškolcima, razgovarajući sa studentima, razgovarajući s mladim ljudima, siguran sam da bi to napravili isto, ali u drugim pozicijama. Danas imamo svoju državu, imamo svoju vojsku, sjajno opremljenu, moderniziranu, dobro obučenu, imamo specijalne policijske snage, imamo ustroje posložene i stalno nadopunjavamo samodostatnost. Njihova startna pozicija bila bi ipak puno lakša nego što je to bilo – dodao je.
Na kraju obraćanja Kolar se još jednom vratio na pitanje doprinosa svakog pojedinog branitelja. Bez obzira na to koliko je dugo netko proveo na ratištu, smatra, sama odluka da se uzme puška i ode braniti domovinu bila je čin spremnosti na najveću žrtvu. Posebno priznanje, dodao je, zaslužuju oni koji su na ratištima proveli godine.
-Ima onih koji su na ratištu proveli praktički čitav rat. Tim ljudima kapa do poda. Ali i svakome onome koji je u tom trenutku odazvao i poslao poruku da ćemo braniti svoju domovinu, isto tako zajednica i današnji mladi ljudi i svi oni koji su na bilo kojoj poziciji moraju se odnositi s poštovanjem – poručio je.
Dragutin Čajko, veteran 103. zagorske brigade među prvima je krenuo na karlovačko bojište.
-Bila je nedjelja poslijepodne kada je došao poziv. Ja sam se na određen način spremao na to, imao sam dio opreme, garderobe i prihvatio sam to – rekao je Čajko naglasivši kako je bilo pitanje dana kada će pozivi početi pristizati.
On je, kako govori, pripremio obitelj za to. Žena i djeca su ga otpratili na mobilizacijsko dvorište što je bilo teško i njima, ali i samom Dragutinu.
-Ne bih rekao da me bilo strah, ali vladala je neka neizvjesnost. Prelomilo je to što smo svi zajedno išli u obranu Hrvatske i stvaranje samostalne države u kojoj smo željeli živjeti mi, a željeli smo to i za našu djecu – rekao je dodavši kako je iz cijele satnije odustao samo jedan čovjek.
Kada ih je postrojio, objasnio im je da se ide braniti Hrvatsku, stvarati državu, a kako kaže, tko se nije osjećao spremno mogao je odstupiti.
-Krenulo nas je 151, od njih čak je 31 osoba bila bez ikakvog naoružanja – prisjeća se.
Iako bez naoružanja, ističe, sve ih je nosila volja za samostalnom i neovisnom Hrvatskom.
