U svečanom ozračju večeras je u Gradskoj knjižnici u Klanjcu obilježena 25. obljetnica djelovanja Ogranka Matice hrvatske u Klanjcu, događaj koji je okupio brojne uzvanike, kulturne djelatnike i ljubitelje baštine.
Tom je prigodom predstavljena i knjiga „Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu: 25 godina djelovanja“ autora Nikole Filka i Snježane Horvatin, koja donosi pregled bogate povijesti i značajnog doprinosa Ogranka kulturnom životu Klanjca i okolice.
Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Klanjcu Marina Krpan Smiljanec nije krila emocije povodom obilježavanja velike obljetnice, istaknuvši ponos i uzbuđenje zbog svega ostvarenog.
-Naravno da sam ponosna i strahovito uzbuđena. Iako 25 godina možda na prvi pogled ne zvuči puno, u genealogiji i rodoslovlju to predstavlja jednu cijelu generaciju. Ako zamislimo čovjeka od rođenja do 25. godine, jasno je koliko se toga može dogoditi, i upravo tako možemo gledati i na djelovanje Matice u Klanjcu-istaknula je Krpan Smiljanec, dodavši kako je iza Ogranka iznimno aktivno razdoblje obilježeno brojnim kulturnim sadržajima.
-U tih 25 godina ostvareno je zaista mnogo aktivnosti, od događanja, promocija i izložbi do predstavljanja knjiga. Dio te bogate građe danas je vidljiv i na izložbi, gdje su predstavljene naše povremene publikacije, poput zbornika i kataloga nastalih povodom različitih događanja-rekla je Krpan Smiljanec, te je izdvojila i važnu izdavačku ediciju Ogranka.
-Na posebnom mjestu nalazi se i naša edicija ‘Iz kulturne baštine Klanjca i okolice’, koja se, kao što i sam naziv govori, bavi poviješću i baštinom našega kraja. Kada kažemo ‘okolica’, pritom mislimo na područje koje Ogranak pokriva, a to su Tuhelj, Zagorska Sela, Kumrovec i Kraljevec na Sutli-pojasnila je predsjednica.
Dodala je kako je upravo povodom ove obljetnice predstavljeno i novo izdanje.
-Ovom prigodom objavili smo i novu publikaciju koja sažima 25 godina djelovanja Matice hrvatske u Klanjcu. To je osma knjiga u sklopu spomenute edicije, a ukupno gledano, vjerujem da smo u ovih 25 godina objavili više od 50 različitih izdanja-istaknula je Krpan Smiljanec.
Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek istaknuo je važnost Ogranka Matice hrvatske za kulturni identitet grada, naglasivši kako je riječ o instituciji koja već desetljećima oblikuje kulturni život ovoga kraja.
-Povijest Matice hrvatske u Klanjcu seže još u 1881. godinu, kada je ovdje započela s radom, iako je kroz vrijeme bilo i razdoblja mirovanja. Obnoviteljska skupština prije više od pola stoljeća bila je ključna za njezin ponovni uzlet, a posebno posljednjih 25 godina svjedočimo iznimno aktivnom i plodonosnom radu Ogranka-rekao je Brlek, naglasivši kako je Ogranak danas jedan od glavnih nositelja kulturnog života ne samo Klanjca, već i šireg područja nekadašnje općine.
-Organizacija predavanja, izdavanje knjiga i publikacija, izložbe i stručni skupovi samo su dio bogatog programa koji kontinuirano obogaćuje našu zajednicu. Bez Matice hrvatske kulturni život Klanjca zasigurno ne bi bio na ovoj razini-poručio je Brlek, posebno istaknuvši i značaj Klanjca kao grada bogate kulturne baštine i velikih imena.
-Možemo s ponosom reći da je Klanjec grad kulture, tradicije i plemenitih ljudi. Malo je sredina koje su dale toliko značajnih pojedinaca, ne samo za Hrvatsku, nego i šire. Upravo zato Matica hrvatska ima nezamjenjivu ulogu u očuvanju i promicanju te baštine-zaključio je gradonačelnik.
Županijska pročelnica te predsjednica Gradskog vijeća Klanjca Mirjana Smičić Slovenec uputila je čestitke povodom velike obljetnice, istaknuvši značaj dugogodišnjeg rada Ogranka.
-Ovih 25 godina nije samo broj, to je vrijeme predanog rada, entuzijazma i ljubavi prema našem jeziku, baštini, kulturi i identitetu koji nas određuju i čine onima što jesmo-kazala je Smičić-Slovenec, te zahvalila svima koji su sudjelovali u radu Ogranka kroz godine.
-Iskrene čestitke svima koji su do sada sudjelovali u radu, kao i budućim članicama i članovima. Hvala vam što ste utkali dio sebe, uložili svoje znanje, trud i entuzijazam kako bismo dodatno obogatili naš već bogat grad. Vjerujem da ćemo zajedničkim naporima nastaviti graditi i razvijati ovu vrijednu kulturnu priču-poručila je, dodavši kako je doprinos Ogranka vidljiv i dugoročan.
-Duboki trag koji ste ostavili na naš grad, ali i širu zajednicu, obvezuje nas da takav rad nastavimo i u budućnosti– rekla je Smičić Slovenec.
Na kraju je, u ime Krapinsko-zagorske županije, predsjednici Ogranka uručila zahvalnicu za dosadašnji rad i doprinos kulturnom životu zajednice.
Predsjednik Matice hrvatske dr. sc. Damir Zorić istaknuo je kako ova institucija i danas pokazuje iznimnu vitalnost, kako kroz rad središnjice, tako i kroz brojne ogranke diljem Hrvatske i izvan nje.
-Matica hrvatska doista se može pohvaliti velikim brojem publikacija, izdavačkih projekata i raznovrsnih aktivnosti, ali i snažnom mrežom ogranaka. Trenutačno imamo 136 ogranaka, a u tijeku su i četiri do pet inicijativa za osnivanje novih, tamo gdje ih dosad nije bilo. To pred središnjicu stavlja brojne izazove, jer je potrebno stalno komunicirati s ljudima, biti prisutan na terenu i pružati podršku-rekao je Zorić, naglasivši kako je klanječki ogranak primjer predanog i kvalitetnog rada.
-Ovo je ogranak kojemu se doista mora iskazati poštovanje. Ono što su napravili u ovih 25 godina vrijedno je svakog priznanja. Riječ je o ogranku koji je u potpunosti primjeren sredini iz koje dolazi i temama kojima se bavi. Uvjeren sam da će i u budućnosti davati još mnogo vrijednih rezultata, a na nama je da ih u tome podržavamo-poručio je Zorić.
Govoreći o izdavačkoj djelatnosti Matice hrvatske, istaknuo je impresivne brojke.
-Središnjica u Zagrebu svake godine objavi između 25 i 35 knjiga, što kroz godine čini zaista veliku biblioteku. Naši ogranci dodatno godišnje objave između 120 i 150 knjiga i periodičnih publikacija, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Bosni i Hercegovini, Bačkoj i Boki kotorskoj“, kazao je.
Posebno je izdvojio i dugogodišnje publikacije Matice hrvatske.
-Objavljujemo dvotjednik za kulturu ‘Vijenac’, koji je danas jedini takav list u Hrvatskoj. Tu je i ‘Hrvatska revija’, časopis koji izlazi još od 1928. godine, s bogatom i složenom poviješću, te znanstveni časopis ‘Kolo’, koji je najstariji živući časopis u Europi i izlazi još od 1841. godine-naglasio je Zorić, dodavši kako upravo ta snažna mreža ogranaka potvrđuje važnost Matice hrvatske u društvu.
-Sve to pokazuje koliko je Matica hrvatska važna i potrebna našem narodu. Aktivnosti poput ove u Klanjcu, ali i u drugim sredinama, od Zagorja do Slavonije i šire, potvrđuju da ono što radimo ima smisla. Posebno mogu reći da ono što se radi ovdje u Klanjcu ima značaj ne samo za ovaj grad, nego i za cijelo Hrvatsko zagorje i njegovu ulogu u ukupnoj kulturnoj slici Hrvatske-kazao je Zorić.
Na kraju je predsjednik uputio i poruku Zagorcima, naglasivši važnost očuvanja kajkavskog narječja.
-Želim potaknuti sve u Hrvatskom zagorju da svim svojim snagamačuvaju svoju kajkavštinu, koliko god je to moguće. Ne kritiziram nikoga, ali ponekad slušam zagorske radiostanice, i dobro je da ih imamo, po tome ste poznati još od 60-ih godina. No, događa se da na kajkavskim radiostanicama slušamo dalmatinski govor, što naravno nije problem, ljudi su mi dragi, ali na primjerice Radio Braču nikada nećete čuti ‘Došel bum doma sel si bum pod brajde’. To je ipak dio našega identiteta-poručio je Zorić.
Autorica knjige Snježana Horvatin naglasila je kako Matica hrvatska nije samo najstarija hrvatska kulturna institucija, nego i trajno pamćenje naroda koje čuva jezik, identitet i kulturnu baštinu te povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost.
-Posebnu vrijednost imaju njezini ogranci, osobito u manjim sredinama gdje Matica doista živi kroz ljude i zajednicu. Ogranak u Klanjcu već četvrt stoljeća kontinuirano radi na istraživanju, očuvanju i promicanju zavičajne baštine kroz projekte, knjige i kulturna događanja-kazala je Horvatin.
Autor knjige Nikola Filko objasnio je kako je do obnove rada ogranka došlo nakon višegodišnjeg zastoja koji je uslijedio nakon osnutka 2000. godine, kada je prva predsjednica bila Marina Krpan Smiljanec.
-Nakon početnih aktivnosti nastupio je višegodišnji zastoj i postojala je realna opasnost da se ogranak ugasi. Na poticaj tadašnjeg potpredsjednika Stjepana Sučića ponovno sam se uključio u rad, a po povratku u Klanjec formirali smo inicijativni odbor i 2009. godine održali obnoviteljsku skupštinu, koja je bila svojevrsni novi početak djelovanja ogranka-kazao je Filko.
Dodao je kako je u razdoblju nakon obnove, kroz dva mandata, realizirano više značajnih projekata.
-Posebno bih izdvojio 2011. godinu, kada smo obilježili 215. obljetnicu rođenja i 150. obljetnicu smrti Antuna Mihanovića. Tada smo pokrenuli obnovu zapuštenog Starog groblja, koje je na inicijativu ogranka preimenovano u Spomen-park znamenitih Klanjčana, uz podršku Grada, Županije i pokroviteljstvo tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića-istaknuo je.
-Uz to smo organizirali i stručno-znanstveni skup na kojem su sudjelovali brojni ugledni stručnjaci, a radovi su objavljeni u zborniku. Iz tog je skupa proizašla i ideja o projektu Muzeja europskih himni, koji je bio razrađen, ali nažalost nije realiziran zbog nedostatka sredstava i drugih okolnosti-zaključio je Filko.
