Građani već od prvog radnog dana nove godine mogu zatražiti aktivaciju računa za redovna primanja s besplatnim paketom usluga, no prema informacijama iz najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj, za to je u pravilu potrebno osobno doći u poslovnicu.
Razlog je stupanje na snagu novog Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu od 1. siječnja 2026., kojim se svim građanima osigurava pravo na besplatan račun za primitke poput plaća, mirovina, stipendija ili naknada za nezaposlene.
Zakonom je jasno definiran i opseg besplatnih usluga koje banke ne smiju naplaćivati. One uključuju otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, polaganje i podizanje gotovine na šalteru ili bankomatu, priljev domaćih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, izdavanje debitne kartice te plaćanje karticom na fizičkim prodajnim mjestima.
U sklopu paketa omogućeno je i korištenje jedne elektroničke usluge, odnosno internetskog ili mobilnog bankarstva, o čemu odluku donosi sama banka, ističu iz Hrvatske udruge banaka (HUB).
Internet bankarstvo dio besplatnog paketa
Prema informacijama HUB-a, banke samostalno odlučuju hoće li u besplatni paket uključiti internetsko ili mobilno bankarstvo, pri čemu zakon dopušta da se te digitalne usluge nude u ograničenom opsegu u odnosu na komercijalne pakete.
-Razlog tome je što razvoj i održavanje suvremenih digitalnih rješenja – poput mobilnih aplikacija, naprednih funkcionalnosti internetskog bankarstva, sustava za automatsku obradu plaćanja zahtijevaju značajna ulaganja – navode iz HUB-a.
Kako proizlazi iz odgovora najvećih banaka, sve su se odlučile da u okviru besplatnog računa ponude internetsko bankarstvo. Istodobno, brojne usluge ostaju izvan besplatnog paketa, poput kreditnih kartica, plaćanja na rate, trajnih naloga i drugih dodatnih opcija. Te se usluge mogu ugovoriti zasebno, u skladu s poslovnom politikom svake banke.
Budući da se besplatan račun aktivira isključivo na zahtjev klijenta, građani sami odlučuju odgovara li im takav model ili će se radije odlučiti za komercijalne pakete s proširenim mogućnostima.
-Banke će nastaviti nuditi komercijalne pakete i proizvode koji uključuju širi opseg usluga i pogodnosti. Račun za redovna primanja s besplatnim paketom usluga je zakonski definiran i dostupan svima koji ga zatraže, dok komercijalni paketi ostaju opcija za klijente koji žele dodatne digitalne funkcionalnosti ili širi raspon usluga – poručuju iz HUB-a.
Zahtjev na inicijativu klijenta
Prema zakonu, postupak ugovaranja besplatnog paketa pokreće se isključivo na inicijativu klijenta, a način podnošenja zahtjeva razlikuje se od banke do banke. Iako zakon dopušta i digitalne kanale, šest najvećih banaka u Hrvatskoj – Zagrebačka banka (Zaba), PBZ, OTP banka, HPB, RBA i Erste banka – navode da je za sada potrebno osobno doći u poslovnicu.
Iz Zabe pojašnjavaju – potrebno je doći u bilo koju poslovnicu i osobno podnijeti zahtjev te, sukladno zakonu, donijeti dokaz o redovnom primanju ako se već ne ostvaruje redovno primanje na račun u Zabi. Račun, odnosno paket besplatnih usluga potom se u pravilu otvara odmah na licu mjesta, bez naplate ikakvih naknada i bez promjene IBAN-a ako je riječ o prijelazu s nekog drugog paketa na besplatni paket.
Klijenti pritom ne moraju mijenjati IBAN, a hoće li se izdavati nova kartica ovisi o pravilima pojedine banke. Ugovara se novi okvirni ugovor ili aneks postojećeg, bez ikakvih naknada. Banka je obvezna omogućiti korištenje besplatnog paketa u roku od deset radnih dana ili u istom roku odbiti zahtjev.
Iz Erste banke dodatno ističu da besplatan račun ne isključuje druge proizvode.
-Ako klijent ispunjava uvjete u skladu sa zakonom kojim je uređeno potrošačko kreditiranje, Erste banka će na zahtjev klijenta ugovoriti prekoračenje po računu za plaćanje koji sadrži paket besplatnih usluga.
Podizanje gotovine i prava osjetljivih skupina
Kod podizanja gotovine, banke same biraju hoće li u besplatni paket uključiti bankomat ili šalter. Tako su RBA, Zaba i OTP banka odabrale bankomat, dok će u PBZ-u, Erste banci i HPB-u biti moguće besplatno podizanje novca i na bankomatu i u poslovnici.
Za umirovljenike i potrošače iz osjetljivih skupina zakon predviđa povoljniji režim – oni imaju pravo na besplatno podizanje gotovine i na šalteru i na bankomatu, bez izbora između te dvije opcije.
Novi zakon također jamči neograničen broj besplatnih podizanja gotovine na bankomatima vlastite banke, uz dodatna dva besplatna podizanja mjesečno na bankomatima drugih banaka.
Nacionalna mreža bankomata još u analizi
Za tu odredbu predviđen je prijelazni rok do 1. siječnja 2027., tijekom kojeg banke mogu uspostaviti nacionalnu bankomatsku mrežu. Ako se to ne dogodi, banke će tada morati omogućiti svakom potrošaču dva besplatna podizanja mjesečno na bankomatima drugih banaka.
Mogućnost uspostave zajedničke mreže ranije je najavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, no krajem svibnja izjavio je da dogovor s bankama još nije postignut. Iz HUB-a sada navode da su analize mogućih modela još u tijeku.
-Riječ je o izrazito kompleksnom i višeslojnom projektu koji zahtijeva tehničku, operativnu i pravnu usklađenost više dionika. Iako zajednička mreža ima značajan potencijal, njezina provedba mora biti održiva i jasno pravno utemeljena, uz posebnu pažnju posvećenu zaštiti interesa i potreba klijenata – poručuju iz HUB-a.
Utjecaj na prihode banaka
U prvih devet mjeseci 2025. banke su ostvarile 502,3 milijuna eura neto prihoda od provizija i naknada. Iz HUB-a upozoravaju da će novi zakonski okvir imati značajan i dugoročan financijski učinak.
-U ovom trenutku nije moguće precizno iznositi financijske procjene, no može se reći da se radi o značajnom i dugoročnom trošku za bankarski sektor, koji će se osjećati kroz smanjenje prihoda od naknada i provizija – navode, dodajući da su bankarske naknade u Hrvatskoj među najnižima u EU-u.
Uz to, banke su u 2025. ostvarile i manje prihode od kamata na prekonoćne depozite kod HNB-a. U prvih 11 mjeseci 2025. HNB im je po toj osnovi isplatio 270,3 milijuna eura, znatno manje nego u 2024. i 2023. godini. Koliki će iznos biti isplaćen u 2026. ovisit će o kretanju kamatnih stopa i razini depozita, poručuju iz Hrvatske narodne banke.
