Na ovogodišnjoj Svetkovini Majke Božje Bistričke, tijekom misnih slavlja u 11 i 18 sati, vjernicima je predstavljen grb Bazilike Majke Božje Bistričke, novi simbol koji će ubuduće krasiti nekoliko mjesta unutar svetišta te se koristiti u posebnim i svečanim prigodama.
Riječ je o značajnom trenutku za marijansko svetište u Mariji Bistrici, budući da bazilika svoj službeni grb dobiva čak 103 godine nakon što joj je dodijeljen naslov manje bazilike. Autor grba je vlč. mr. Tomislav Hačko, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.
U središtu plavoga štita nalazi se prikaz čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke. Marija je prikazana frontalno, držeći dijete Isusa na desnoj ruci, u svom prepoznatljivom i tradicionalnom prikazu. Tamna boja lica Isusa i Bogorodice vjerno prati izgled drvenog kasnogotičkog kipa iz 15. stoljeća, koji je kroz povijest bio skrivan i ponovno pronalažen, a danas se nalazi u središtu zavjetnog oltara podignutog 1715. godine od strane Hrvatskog sabora.
Na glavama Isusa i Marije nalaze se krune iz 1935. godine, kada je tijekom jubilejske proslave i hodočašća vjernika Zagrebačke nadbiskupije svečano okrunjen kip Majke Božje Bistričke.
Posebnu simboliku nose i elementi na Isusovoj odjeći. Uz prikaz hrvatske šahovnice, koja simbolizira snažnu povezanost hrvatskog naroda s Isusom i Majkom Božjom, nalazi se i stilizirani motiv licitarskog srca, jednog od najprepoznatljivijih simbola Marije Bistrice i hrvatske tradicije.
Iza štita nalaze se oznake koje označavaju čast manje bazilike – umbraculum te ukršteni zlatni i srebrni ključ, simboli povezanosti svetišta s papom i Svetom Stolicom. Upravo je papa Pio IX. 4. prosinca 1923. godine dodijelio marijanskom svetištu naslov manje bazilike.
Ispod štita nalazi se latinsko geslo „Ave Maria“, natpis koji se nalazi i na samom oltaru, ispod kipa Majke Božje, ali i iznad ulaza u baziliku. Cjelokupna simbolika grba naglašava Marijinu ulogu kao Isusove i naše Majke te Kraljice Hrvata, kojoj se vjernici utječu u molitvi.
Jedna od 12 manjih bazilika u Hrvatskoj
Naslov basilica minor dodjeljuje se crkvama iznimne povijesne, arhitektonske i pastoralne važnosti, a ne predstavlja samo priznanje, već i posebnu odgovornost u životu Crkve.
U Hrvatskoj danas postoji 12 manjih bazilika. Najnovija među njima je bazilika u Hrvatskom nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu, koja je taj naslov dobila ove godine. Najstarija je Katedrala svete Stošije u Zadru, koja je naslov stekla još 1867. godine, dok je po starosti treća upravo Bazilika Majke Božje Bistričke, koja ove godine obilježava 103. obljetnicu dobivanja tog statusa.
Dodjela naslova manje bazilike sa sobom nosi određene liturgijske povlastice, posebne insignije i mogućnost stjecanja oprosta za vjernike koji pohode takva svetišta. Prava i obveze vezane uz taj naslov definirani su dokumentima Svete Stolice, među kojima se posebno ističu dekret Domus Dei iz 1968. godine te dokument De titulo Basilicae Minoris iz 1989. godine.
