Danas, 13. ožujka 2026. godine, prije samog održavanja 5. sjednice Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije, održan je aktualni sat.
Na aktualnom satu, od 37 vijećnika, bilo je prisutno njih 30, a dnevni red prihvaćen je jednoglasno.
Ines Debelić(NEZAVISNI) govorila je, kako kaže, o onima koji šute, pate u tišini svojih domova i čekaju svoj posljednji dan prolazeći kroz agoniju, zajedno sa svojim bližnjima.
-Postoji potreba da se konačno realizira centar za palijativni skrb. Naime, imamo zaista kvalitetnu uslugu kroz palijativni mobilni tim koji svoj posao rade stručno i predano, no oni ne mogu biti na terenu 0-24 svih sedam dana u tjednu i biti na raspolaganju svim palijativnim pacijentima u Zagorju. Pohvalno je i za pozdraviti nedugo najavljenu realizaciju centra za palijativnu skrb pored bolnice Bračak i realizaciju Doma za starije u Loboru, no svi znamo da Lobor neće moći pokriti sve potrebe koje postoje, tako da se nadam da domovi za starije neće biti predmet isključivo predizbornih kampanja i obećanja kao na prošlim lokalnim izborima jer bi nam ljudski život svima trebao biti važniji od političke slike. Napomenut ću još jedan problem, a to je nedostatak pedijatara, no ono što me konkretno zanima, to je kada je planiran početak i završetak centra za palijativnu skrb, može li se pronaći neko privremeno rješenje za poboljšanje palijativne skrbi do realizacije projekta i koja je strategija i plan županije po pitanju realizacije izgradnje domova za starije i nemoćne.
Župan KZŽ Željko Kolar rekao je kako je svjestan problema palijativne skrbi.
-Dio naših zdravstvenih bolničkih ustanova prima pacijente koji nisu za smještaj u bolnici i taj problem stoji. Izgradnja velikog palijativnog centra koji bi primio stotinjak ljudi sa projektiranjem, građevinskom dozvolom, ishođenjem radova objektivno može biti gotovo u najboljem slučaju za dvije i pol godine-rekao je dodavši kako je potrebno prije dogovoriti zatvaranje financijske konstrukcije.
Kazao je kako rade na tome da do kraja godine otvore prvih 20ak do 30ak kreveta.
-Što se tiče domova za starije i nemoćne, za natječaj koji je raspisala Vlada, bili su zainteresirani samo Ljubica Jembrih i Robert Greblički. Od svih jedinica lokalne samouprave, samo oni su pokazali interes, a u pripremi dokumentacije ostao je samo Jembrih, a mi kao Županija smo bili obavezni partner jer se na Županiju mogao prijaviti samo jedan, a bez partnera Županije se nije mogao nitko prijaviti jer je nakon izgradnje potrebno financirati dom kao bi on funkcionirao. Financiranje je tu podijeljeno 49-51 posto Ministarstvo te Županija i Općina. Od tih 51 posto, 71 će financirati Županija, dok će ostalo financirati Općina, što bi bilo oko 400.000 eura godišnje. Ta naša obveza je za pet godina.
Pojasnio je kako protekle godine nije bio raspisan takav natječaj, iako je najavljen te je Županija dala pisanu podršku Velikom Trgovišću jer oni imaju spremnu građevinsku dozvolu.
-Mi kao Županija smo se tijekom ove godine planirali javiti sa Bedekovčinom s obzirom da tamo imamo prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, a vrlo blizu je i Općoj bolnici. S obzirom da smo 2025. potpisali Velikom Trgovišću, ne možemo to povući, tako da će oni biti prvi, to je sigurno, a natječaj bi trebao u ovoj godini ići van, iako ne znamo kako će on točno izgledati-naveo je župan.
Jasna Petek, zamjenica župana kazala je kako je riječ o temi gdje se govori o najranjivijim pripadnicima društvene zajednice.
-To je tema koja nadilazi sve moguće okvire te je duboko humana tema. Svjesni smo da, bez obzira što je filozofija palijativne skrbi i pružanja palijativne skrbi prvenstveno u domu ili kući palijativnog bolesnika, da su današnje okolnosti takve kada postoji trenutak kada to nije moguće, kada obitelj treba kratak period odmora od skrbi ili kada se bolest zakomplicira tako da treba trenutno reagirati. Osim podrške koja se pruža obitelji, sigurno da je potreban stacionarni smještaj. Mi smo razvili mobilni tim u sklopu doma zdravlja koji zaista dobro funkcionira na terenu, no u dijelu kada treba stacionarno smjestiti bolesnike, tu imamo problem da nemamo dovoljno kapaciteta. Mi smo svojedobno u SB za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice povećali broj palijativnih kreveta, isto smo proveli i u OB Zabok, svakog trena na području Krapinsko-zagorske županije imate oko 50 palijativnih bolesnika o kojima se treba skrbiti, a jedan dio treba i stacionarni smještaj. Upravo iz činjenice da Krapinsko-zagorska županija nije osnivač niti jednog doma za starije i nemoćne pri kojem se obično može i takav odjel napraviti, pribjegli smo rješenju koji nam dopušta Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji u sklopu Doma zdravlja predviđa i omogućava da se otvore stacionari za palijativne, kronične bolesnike i dugotrajnu skrb. Mi smo u studenom 2024. godine u resorno ministarstvo poslali zahtjev za proširenje mreže no nismo to do sada dobili. Prije dva mjeseca smo poslali požurnicu na koju nismo dobili odgovor. Plan je kada dobijemo potvrdu da vrlo brzo organiziramo i ustrojimo stacionar koji bi za početak imao 20 kreveta za palijativne pacijente te šest do osam onih koji zahtijevaju dugotrajno liječenje zbog nekih drugih bolesti-rekla je Petek naglasivši kako su svjesni potrebe, znaju da je to gorući problem i nastojat će ga riješiti.
Zoran Čavužić(NEZAVISNI) referirao se na Odluku župana o osiguranju sredstava za financijski bonus liječnicima Doma zdravlja KZŽ liječnicima u 2024. godini.
-Prema tome je osigurano 100.000 eura z proračunu Županije i ta sredstva se doznačuju u svrhu financiranja bonusima našim liječnicima. Zanima me da li je u 2025. godini bila takva Odluka, da li je isplaćen bonus i ima li prostora za nešto slično u 2026. godini za ostale medicinske djelatnike-rekao je te pohvalio inicijativu.
Župan Željko Kolar rekao je kako je u 2025. godini u tu svrhu izdvojeno 214.000 eura, a u 2026. su osigurali 260.000 eura.
-Uvijek je bilo pitanje i ostalih zdravstvenih djelatnika. S jedne strane, negdje uvijek morate povući crtu, a s druge strane, nisu sva zanimanja deficitarna i to je odgovor zašto smo donijeli takvu odluku i zašto smo išli na te ambulante opće prakse te određene specijalizacije. Očigledno je da nedostaje liječnika u čitavoj Hrvatskoj, no nije dobro da se počelo licitirati. Na kraju dana, oni koji su najbogatiji će imati liječnika, no oni koji su najsiromašniji ga neće imati-naveo je naglasivši kako su se postepeno uključivale razne jedinice lokalne samouprave, no pitanje je tko to i dokle može pratiti.
Dodao je kako bi raspisivanje specijalizacija trebalo biti koordinirano sa resornim ministarstvom, no kako kaže, ministrica je rekla da to nije njihov problem.
-U ovom trenu, mi imamo sto posto popunjenu mrežu. Ako se raspiše natječaj za specijalizacije, mi ćemo automatski izgubiti nekoliko liječnika, a nakon ponovnog popunjavanja, to izdrži do idućeg raspisivanja za specijalizacije. Isto tako, mi smo naučeni da imamo jednog liječnika cijeli život i da oni znaju sve o nama, no molim pacijente da budu strpljivi sa mladim liječnicima. Treba im dat šansu da se priviknu jer nemamo luksuz dopustiti si da nam liječnici odlaze. Potrebno je imati strpljena za mlade liječnike.
Zamjenica župana Jasna Petek kazala je kako su prvi dodjeljivani bonusi bili raspisani za liječnike i liječnice.
-U određenim zdravstvenim ustanovama imamo problem sa popunjavanjem mjesta za medicinske sestre, a s druge strane iznimno su opterećene, posebno u pojedinim ambulantama, svjesni smo da imamo deficite u određenim zanimanjima. Tako je prošle godine 65 liječnika dobilo neto iznos os 2.000 eura. pedijatri 10.000 eura, a medicinske sestre 1.000 eura-rekla je dodavši kako ih je sveukupno 82 dobilo bonus.
Petar Vrančić(HDZ) osvrnuo se na pitanje solarnih elektrana u Zaboku naglasivši kako priča nije počela jučer.
-Ova priča ide sve od 2024. godine, kada su građani Zaboka, nakon što su počeli primati rješenja o izvlaštenju, prvi put se suočili s mogućnošću da izgube svoju zemlju. Od tada smo na sjednicama Županijske skupštine i Gradskog vijeća upozoravali da postoje ozbiljne sumnje u zakonitost izdavanja dozvola za solarne elektrane. Tražili smo transparentnost, objavu nalaza nadzora i da se sve činjenice stave na stol, no umjesto toga mjesecima smo slušali tvrdnju da je sve po zakonu. Podsjećam da se ovdje radi o više od milijun kvadratnih metara u Zaboku i dodatnih 140.000 metara kvadratnih u Pregradi. To je zemlja na kojoj ljudi žive, rade i planiraju budućnost svoje djece. Unatoč upozorenjima s ovog mjesta se uvjeravalo vijećnike, građane i javnost da je sve zakonito. Danas je međutim, činjenica vrlo jasna jer dozvole su proglašene ništavnim. Bilo je svakakvih komentara, ja ne stojim ovdje za sebe i ne tražim isprike za sebe, ali smatram da bi bilo ljudski i politički odgovorno ispričati se Zabočanima i Pregrađanima za sve pritiske i ucjene pri otkupu zemljišta, pravne nesigurnosti pa do straha da bi mogli izgubiti vlastitu imovinu koji je još uvijek prisutan. Župane, vi ste sami u Zaboku rekli vlasnicima da im je najbolje da sjednu s investitorom i da se pokušaju dogovoriti, što znači da ste već tada prepustili vlasnike na nemilost postupka za koji danas znamo da je bio nezakonit-rekao je Vrančić.
Dodao je kako se u ovakvoj situaciji prirodno nameće pitanje političke odgovornosti jer sustav javne uprave ne funkcionira sam od sebe.
-Želim jasno i nedvosmisleno reći da vjerujem i da se nadam, da će ono što smo neslužbeno saznali biti potvrđeno i službeno i da ćete biti oslobođeni svake odgovornosti radi vas samih, no smatram da ovo nije ovdje ključno pitanje, a to je kako je moguće da su dozvole, za koje se dvije godine tvrdilo da su zakonite, danas proglašene ništavnima jer su izdane protivno Zakonu. Kaznena odgovornost je jedno, ali politička i upravna odgovornost za odluke koje su dovele do ove situacije, nešto je sasvim drugo jer iza svih ovih dozvola, procedura i pravnih tumačenja ne stoje papiri, već ljudi imenom i prezimenom i moje pitanje je vrlo jasno. Kako je moguće da su građani dvije godine uvjeravani da je sve po zakonu, a ukoliko je sve po zakonu, zašto su dozvole proglašene ništavnima i tko je u Županiji donio pogrešnu odluku te tko će za više od milijun četvornih metara zemljišta preuzeti političku odgovornost?
Župan Željko Kolar rekao je kako sunčane elektrane nisu pitanje politike. nego pitanje upravno-pravnog procesa.
-Čitavo vrijeme govoreći o solarnim elektranama, pokušala se nametnuti priča o nekoj političkoj, SDP-ovoj mafijaškoj hobotnici koja pomaže investitoru, stavlja ga u povlašteni položaj, a ja kršim svoje zakonske ovlasti. To je narativ čitave priče. Jedna kampanja koja je išla od nacionalnog HDZ-a. U jednom trenutku nije bila priča samo o solarnim, nego je bila priča o politici-rekao je dodavši kako je on stvari iznio ne bježeći od svoje političke odgovornosti i koju preuzima.
Naglasio je kako on nije to radio, a da za to nema ni ovlasti.
-Rekao sam da moja pročelnica smatra da su izdane lokacijske dozove u skladu sa zakonom. I rekao sam ovdje da vjerujem svoje pročelnici tako dugo dok me neko ne uvjeri da nije upravo. Pročelnicu Gretić razriješio sam, ali ne zbog toga što je izdala lokacijske dozvole tako što je izdala, već jer je uvjerena da je 100% u pravu-rekao je dodavši kako je u tom razdoblju bilo nekoliko izmjena zakona o energetici, o obnovljenim izvorima energije.
-Nijedna osoba na području Krapinsko-zagorske županije nije nelegalno izvlaštena. Za Zabok 3, 4 i 5 nijedna. Za Zabok 1 i 2, 15 osoba je izvlašteno, ali koji su se dogovorili oko cijene, prije svega koji je bio glavni uvjet, da se potpiše onda taj ugovor o izvlaštenju. Nitko protivno svoje volje nije bio izvlašten. Kad smo dobili prve analize, zaustavili smo do rješavanja pravnog pitanja izvlaštenja. I rekao sam, dok se ne riješi pravno pitanje, da izvlaštenja neće biti. 23 radnje smo napravili u tri i pol mjeseca da bi došli do rješenja i te 23 radnje smo predstavili organima koji su vodili postupak-pojasnio je dodavši kako danas ide zaključak Gradu Pregradi te postupak kreće nanovo.
Kako kaže, što se tiče izvlaštenja, momentalno se ona ne provode i neće se provoditi, stoga nema nikakvog straha za ljude. Sad samo ovisi o ovom postupku, kojom metodom će se one držati zamrznute.
-Jesmo li pogriješili? Jesmo. Pogriješili su referenti koji su izdavali lokacijske dozvole. I zato je kolegica Gretić razriješena. Ali još jedan put, gospođa Gretić i referenti koji su radili, tu nije bilo nikakve namjere. To je upravni postupak. Vrlo kompliciran i samo ministarstvo nas je upozorilo na to-rekao je.
Dotaknuo se i na temu pokretanja izvida od strane DORH-a.
-Rekao sam kako poštujem rad i neovisnost pravoslovnih institucija, da su izvidi zakonski propisani, da je to redovna procedura nadležnih tijela koja služi provjeri navoda i prekupljaju informacija. Pokretanje izvida ne znači pokretanje istrage, niti utvrđivanje bilo kakve odgovornosti-rekao je.
-Nisam pogodovao investitoru, nisam zlorabio ovlasti i položaj, zlorabio i to je utvrđeno. Tko će se meni ispričati, tko će se ispričati mojoj djeci i majki? Nitko, ali nismo svi isti. Mi ćemo dalje odraditi svoj posao, najbolje što znamo i umijemo-kazao je.
Petar Vrančić rekao je kako je zadovoljan odgovorom jer je župan kazao da je pogriješio.
-Prirodno je da onaj tko radi pogriješi. Slažem se u potpunosti da bi izvidi trebali biti tajni, kao i ostale stvari koje čitamo, a sutra ispadnu potpuno drugačije. Nažalost, to se događalo. Želio bih maknuti bilo kakvu insinuaciju s moje strane za kaznenu odgovornost i vratiti stvari na onaj dio o kojem govorim od početka. Ovdje se radi o više od milijun kvadrata privatne zemlje. Ja da sam nečiji pročelnik na tom mjestu, rekao bih da moramo biti 1.000 posto sigurni da je to tako, no kada se izvlaščuje za privatnog investitora, moramo biti sigurni 1.000.000 posto. Tko zna što bi se dogodilo da nismo stvorili pritisak. Dozvole bi možda otišle, ljudi bi ostali bez zemljišta ili slično. Namjera mi je, na temelju zamolbe građana, bila ukazati na taj dio-rekao je Vrančić dodavši da mu je drago da su svi na istom putu kako bi se situacija riješila.
Župan Željko Kolar rekao je kako su radnje Grada Zaboka i Grada Pregrade bile dovoljne kako bi Županija pokrenula određene radnje.
-Za mnoge stvari za koje smo mi bili optuživani da smo omogućili potencijalnom investitoru, a to je prije svega da se cjepkaju elektrane, omogućio je Zakon, a ne Županija, iako je to bilo prezentirano na taj način. U ovom trenutku ćemo se koncentrirati na to da odradimo posao do kraja, a kada ćemo to napraviti, onda ćemo reći neke stvari koje sada ne možemo, a ima ih-rekao je.
Blaženka Gorupić(HDZ) rekla je kako ju zanima kakva je trenutačna kadrovska situacija u zdravstvenim ustanovama kojima je Županija osnivač te da li se provodi ili planira provodi zadržavanja zdravstvenih djelatnika kako bi se ublažio trend odlaska stručnog kadra iz županije i ustanova.
-Posebno naglašavam kako podržavam ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, obnovu ustanova i mjere koje su usmjerene na privlačenje mlađeg zdravstvenog kadra, no zdravstveni sustav, prije svega čine ljudi, zdravstveni stručnjaci koji su u našim ustanovama proveli godine rada, izgradili svoje profesionalno iskustvo i dali velik doprinos zdravstvenoj skrbi naše županije. Postoji li sustavna analiza razloga zbog kojih dio stručnog kadra odlazi iz zdravstvenih ustanova te planira li županija provesti dodatne mjere kako bi se takvi odlasci u budućnosti pokušali spriječiti.
Župan KZŽ Željko Kolar rekao je kako svaka zdravstvena ustanova ima svoju kadrovsku analizu.
-Nažalost, kod studenata u grupama od 30, samo jedno do dvoje su zainteresirani da rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. To je nešto što moramo rješavati sustavno, povećanjem broja specijalizacija za primarnu zdravstvenu zaštitu što može biti jedan od prvih koraka-rekao je naglasivši kako su prije 10 godina prepoznali da bi mogli imati problem s specijalizacijama te da su imali više specijalizacija od mnogo većih županija.
Dodao je kako se izmjenom zakona, gdje se ne mora specijalizirati u ustanovi koja je platila specijalizaciju došlo u isti koš sa onima koji nisu odvajali jednako kao i Krapinsko-zagorska županija.
-Prije devet godina smo počeli financirati i davati stipendije studentima medicine kao deficitarnom zanimanju jer smo predosjetili da bi se nešto takvo moglo dogoditi. Ono što sada radimo sa studentima pete i šeste godine, prezentiraju naše zdravstvene ustanove, razvoj, mogućnosti, doškolovanja, napredovanja, a naši zagorski studenti i studentice svake godine obiđu jednu zdravstvenu ustanovu. Mi imamo nešto odlijeva, ali ne toliko da bismo bili u kritičnoj fazi jer imamo i dolazaka doktora iz drugih područja-rekao je spomenuvši kako ne znaju dokle će moći ići sa poticajima. Kazao je i kako je napravljen program da se ovdje radi pet godina, te djelatnici dobiju auto za 25.000 eura, ukoliko kupe stan ovdje, Županija plaća rate kredita, ukoliko tu imaju smještaj, Županija plaća režije.
-Svakodnevni radimo na tome, ali ono što je bitno je ogromno ulaganje u zdravstvenu infrastrukturu. Takvog ulaganja nije bilo proteklih 30ak godina što će stvoriti bolje uvjete za zdravstvene djelatnike, ali i za pacijente što je krajnji cilj-rekao je naglasivši kako prate situaciju, a imaju i mjere za sve, od studenata do doktora.
Blaženka Gorupić upitala je da li je ekspertima zaista bitan novac ili se to tiče zadovoljstva, odnosno nezadovoljstva da postoji trend odlaska iz ustanova u kojima su proveli 30ak godina radnog staža.
Župan Željko Kolar kazao je kako svaki ravnatelj i ravnateljica stvara svoj uži tim gdje se mogu stvoriti određena nezadovoljstva.
-Na taj dio ne možemo utjecati. Tako gdje upravljamo preko našeg upravnog vijeća preko mjesečnih izvješća pratimo tu priču. Skoro sa svakim koji je najavio odlazak smo pokušali razgovarati da vidimo u čemu je problem. Zadnja doktorica koja odlazi sebe vidi na Rebru na specijalizaciji koju mi nemamo-naveo je.
Davor Kljak(REFORMISTI) rekao je kako je tema najveći investicijski ciklus u obrazovne institucije.
-Radi se o izgradnji, rekonstrukciji i opremanju osnovnih škola radi jednosmjenske nastave. Ukupna vrijednost projekta je 114 milijuna eura, a u igri je 18 škola i 12 sportskih dvorana. Kakva je dinamika samih projekata?
Župan Željko Kolar rekao je kako i četiri škole idu u energetsku obnovu kroz APN, četiri škole kroz natječaj Fonda za zaštitu okoliša po potresnom modelu i četiri van potresnog modela.
-Riječ je o ukupno 30ak škola koje će biti u ciklusu i ovih 12 škola će biti oko 30ak milijuna. Počeli su radovi COKT, Brestovec Orehovički, Dvorana u Dubrovčanu, škola Zlatar, Donja Stubica i Hum na Sutli. Odluka o odabitu izvođača radova je donijeta za Belec i Krapinske Toplice, pregled i ocjena je za Sveti Križ Začretje, Mirkovec i Zlatar Bistricu i objavljena je nabava za Bedekovčinu. Ostalo nam je Oroslavje, Pregrada, Zabok i još uvijek nemamo rješenje za Mariju Bistricu i tu je Veliko Trgovišće-rekao je dodavši kako je plan da svi radovi počnu do srpnja kako bi se do kraja 2027. godine stiglo napraviti.
Dodao je kako kroz APN ide i kompletna konstruktivna i cjelovita obnova OŠ Kraljevec na Sutli te će do rujna urediti područnu školu Radakovo kako bi imali kamo preseliti djecu.
-Tu je u PŠ Slatina gdje ćemo uz školu raditi i malo kontejnersko naselje jer na Petrovskom kompletno rušimo školu, radimo novu te gradimo novu dvoranu. Tu nam je i Belec koji selimo u Petruševec koji također uređujemo. To je veliki izazov, no za sada nemamo problema sa nabavom-naveo je te dodao kako je poništen Mirkovec i danas je raspisan novi natječaj. Uvjeren je, kaže, da će do kraja 2027. uspjeti završiti sve škole.
-Čekamo natječaj ministarstva koji su sada u jednoj smjeni, a nemaju uvjete koje bi trebale imati. Tu imamo spremno za Lobor, pripremamo za Klanjec kada bi i te škole bile u natječaju. Kada to zbrojimo, samo u tome će biti 140 milijuna eura, a kada zbrojimo ZEZ, Krapinske Toplice i Stubičke Toplice, to je već oko 210 do 220 milijuna eura u dvije godine.
Jelena Krajnik(HDZ) osvrnula se na Područnu školu Poznanovec.
-Područna škola srušena je prošle godine početkom petog mjeseca u vrijeme predizborne kampanje. Nije se radilo u cilju da se škola napravi, djeca u u neadekvatnim uvjetima. Kada se planira početak izgradnje te kada se planira da bi škola mogla biti gotova i da bi djeca mogla ući u nju jer ispada da su djeca cijelu pkolsku godinu mogla biti u staroj školi te da se kasnije krenulo sa rušenjem-rekla je.
Župan Željko Kolar rekao je kako se škola nije rušila zbog kampanje, već da su mislili u tom trenutku da će ju uspjeti na vrijeme napraviti.
-Kombinirali smo sa Općinom i vrtić, radili smo prijelaznu cestu i parcelaciju kako bismo omogućili da vrtić ima izlaz na javno dobro. Nakon toga se javni poziv za NPOO mijenjao osam puta gdje smo mi morali doprojektirati škole koje su u NPOO-u da bismo stigli rokove. Iz toga razloga smo malo zaostali sa time-rekao je naglasivši kako na Bedekovčini i u Poznanovcu radi isti projektant.
-Izdana je građevinska dozvola za školu, ona je u pripremi za nabavu i najkasnije za mjesec dana nabava ide van. Škola bi mogla biti gotova kroz godinu dana, no što se tiče prostora u kojem su djeca, u dogovoru s Općinom prostor je uređen-kazao je naglasivši kako se trude svaki prostor maksimalno urediti kako bi djeca unutra mogla boraviti.
Jelena Krajnik(HDZ) rekla je kako pristojan prostor nije isto što i adekvatan.
-Iz kojih izvora će se financirati izgradnja škole?-upitala je.
Župan Željko Kolar naglasio je kako je prostor adekvatan za obavljanje nastave.
-Ministarstvo je dalo suglasnost. Kada mi uredimo prostor, tada Ministarstvo izlazi van, pogleda da li su svi uvjeti zadovoljeni te tek tada možemo prebaciti djecu-rekao je naglasivši još jednom kako su planirali krenuti u izgradnju u 9. mjesecu, no s Poznanovcem se stalo kada se zakomplicirala matična škola.
-Zato što Poznanovec financiramo iz vlastitih sredstava, a ovdje moramo povući sredstva i tu gdje ih povlačimo, moramo na vrijeme predati dokumentaciju. Poziv je u međuvremenu dva puta zatvaran i otvaran, Vlada je dva puta mijenjala odluku o financiranju, ali taj novac koji je sada dodatno odobren nije dovoljan da se isfinanciraju sve prijavljene škole, tako da se očekuje još jedna odluka Vlade-kazao je dodavši kako projekt rušenja nije vezan uz ovu dozvolu.
