Danas, 11. lipnja 2026. godine, prije samog održavanja 6. sjednice Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije, održan je aktualni sat.
Na aktualnom satu, od 37 vijećnika, bilo je prisutno njih 32, a dnevni red prihvaćen je jednoglasno.
Zlatko Šorša(SDP) postavio je pitanje u vezi Emke koju je kupila KZŽ zajedno sa Gradom Pregradom i kakva je suradnja s Gradom?
-Danas ću postaviti pitanje vezano uz Edukacijsko-medicinski kampus u Pregradi, koji su zajednički kupili Krapinsko-zagorska županija i Grad Pregrada. Zanima me u kojoj je fazi taj projekt, s obzirom da je riječ o jednom od strateških projekata i za Županiju i za Grad Pregradu, pa bih molio župana da nas izvijesti o aktualnom stanju kako bi građani bili informirani i znali u kojem smjeru projekt ide. Također, molim da se pojasni kakva je suradnja s Gradom Pregradom u tom pogledu, budući da je poznato da je u Gradu Pregradi došlo do odlaska stručnih kadrova. Zanima me hoće li se, unatoč tome, projekt moći kvalitetno realizirati u planiranom opsegu.
Župan Željko Kolar istaknuo je kako je EMKA jedan od strateških projekata Krapinsko-zagorske županije te da je odluka o otkupu objekta donesena zajedno s Gradom Pregradom.
-Prvenstvena svrha toga je diplomski studij sestrinstva koji se već provodi u Pregradi, s ciljem daljnjeg razvoja diplomskog studija u Pregradi u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Osijeku. Što se tiče suradnje s Gradom i eventualnih promjena vlasti u Gradu, neće se dogoditi apsolutno ništa. Imamo zajednički cilj i zajedničku pripremu dokumentacije, a suradnja traje kontinuirano, i ranije i sada, kroz Krapinsko-zagorsku županiju-rekao je Kolar.
Dodao je i kako, unatoč kadrovskim izazovima u Gradu Pregradi, to neće utjecati na provedbu projekta.
-Mi smo u fazi pripreme dokumentacije. Sveučilište, naravno, ima svoje uvjete pod kojima bi uopće krenulo u organizaciju diplomskog studija na području Grada Pregrade-pojasnio je Kolar.
Istaknuo je i kako je objekt EMKA veći od prvotno planiranih kapaciteta, zbog čega se projekt dodatno širi.
-Želimo u Pregradi, uz diplomski i poslijediplomski studij, osigurati i dodatne uvjete koje je potrebno ispuniti. Stoga smo odustali od medicinskog haba koji smo ranije planirali razvijati u Krapini. U tu svrhu otkupljen je dio zemljišta kako bi se u drugom dijelu prostora, uz Poduzetnički centar, mogao realizirati taj projekt-kazao je Kolar, te pojasnio kako je projekt podijeljen u dva dijela.
-Jedan dio vezan je uz Specijalnu bolnicu Krapinske Toplice i uključivanje robotike u rehabilitaciju, dok će drugi dio programa biti smješten u EMKA-i-naveo je Kolar.
Helena Matuša, direktorica Poduzetničkog centra KZŽ osvrnula se na temu.
-Kao što je Župan rekao, Pregrada i Krapinske Toplice dio su cjelokupnog koncepta koji je započeo u Poduzetničkom centru, odnosno u digitalno-inovacijskg hubu za zdravstvo i medicinsku informatiku. Ondje smo krenuli s edukacijama poput Health IT akademiju, zatim s edukacijama za srednjoškolce i odrasle te s inkubacijskim i akceleracijskim programima vezanima uz tehnologiju – rekla je dodavši kako se to nastavlja razvijati kroz svoju prvu fazu, koja će se realizirati u Krapinskim Toplicama.
-Riječ je o simulacijskom centru za robotsku terapiju. U razgovorima smo s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Kineziološkim fakultetom te liječnicima Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Identificirali smo jasne potrebe u području rehabilitacije te želimo uspostaviti suradnju s visokoškolskim ustanovama, liječnicima i proizvođačima medicinske opreme, kako bi se tehnologije koje se razvijaju mogle testirati u simulacijskom centru za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama – rekla je dodavši kako time ulaze u dva smijera.
-Time ulazimo u fazu koja se odnosi i na klinička istraživanja koja su dugotrajnog karaktera, ali i na istraživanja proizvoda koji se mogu koristiti u rehabilitaciji, a još nemaju potpunu kategorizaciju medicinskih proizvoda. Takva istraživanja iniciraju se upravo u okviru razvoja u Krapinskim Toplicama, koje pozicioniramo kao jedinstveni centar u Republici Hrvatskoj u ovom području. Druga faza razvoja odnosi se na EMKU, gdje će se razvijati edukacija, odnosno visokoškolski programi usmjereni na inovacije i znanost te stvaranje spin-out i spin-off poduzeća u inovacijskom sektoru. U okviru EMKA-e uspostavit će se i dodatni razvojni laboratorij, gdje će se tehnologije koje se kasnije mogu testirati u Krapinskim Toplicama zapravo i razvijati. Na taj način povezujemo znanost i gospodarstvo te omogućujemo razvoj hrvatskih proizvoda koji mogu proći odgovarajuću medicinsku regulaciju i validaciju – navela je.
Davor Kljak(REFORMISTI) postavio je pitanje koje se odnosi na poljoprivrednike. Kako kaže, poljoprivrednici imaju ozbiljne probleme što se tiče plavog dizela.
-Trenutno je situacija u Zagorju takva da je od veljače do sada cijena plavog dizela porasla za 30%, no to je u ovoj situaciji najmanji problem. Najveći problem poljoprivrednicima, kako ste mi i sami rekli, je da za veće sustave, primjerice one koji imaju tri do pet tisuća litara potrošnje godišnje i obrađuju više od 50 hektara zemlje, nastaju ozbiljne poteškoće – rekao je naglasivši kako se došlo do situacije gdje se gorivo može podići samo u manjim količinama, uz određene uvjete. No, kako kaže, ni to nije najveći problem. Najveći problem je što se dnevno može podići maksimalno 60 litara.
-Ako netko dođe osobnim traktorom, može preuzeti do 250 litara, ali to i dalje nije dovoljno za normalno funkcioniranje. Zamislite situaciju u kojoj poljoprivrednik iz npr. Mača ili Lobora mora svaki dan putovati 15 kilometara do najbliže postaje. Sam put i preuzimanje goriva mogu trajati pola dana, odnosno 3 do 4 sata, kako bi preuzeo samo 50 ili 60 litara goriva. U takvim uvjetima, prosječan poljoprivrednik koji troši oko 4.000 litara godišnje trebao bi oko 66 dana samo da preuzme potrebnu količinu goriva. Mislim da to nije održivo i da se nešto mora poduzeti. Kao pojedinac ne mogu to sam riješiti, ali smatram da bi Županija trebala reagirati i provjeriti zašto je do toga došlo – rekao je naglasivši kako nije pronašao službeni akt koji regulira ograničenje od 60 litara dnevno.
-Kontaktirao sam i nadležne službe, ali dobio sam odgovor da takvog dokumenta nema ili da nije dostupan. Također sam kontaktirao više osoba, ali konkretan odgovor nisam dobio. Ukratko, imamo situaciju da postoji odluka iz ožujka, ali u praksi se primjenjuju ograničenja koja nisu jasno objašnjena, što dodatno otežava rad poljoprivrednika, osobito u sezoni – rekao je.
Župan KZŽ, Željko Kolar rekao je kako će Županija poslati dopis u resorno ministarstvo i obrazložiti problem.
-Tako ćemo vidjeti da li na neki način možemo korigirati tu mogućnost preuzimanja plavog dizela. Upit ćemo poslati još danas – rekao je Kolar.
Davor Kljak rekao je kako je osobno zvao INU, ali i benzinsku u Mariji Bistrici te nekoliko Petrola koji su potvrdili da postoji ograničenje ako se ne dolazi sa traktorom.
Petar Vrančić(HDZ) ponovo je otvorio pitanje slučaja solarnih elektrana, na što mu je odgovorio župan, Željko Kolar. Sve o raspravi možete pročitati OVDJE.
Viktor Šimunić(NEZAVISNI) postavio je pitanje vezano uz osnovne škole.
-Tražio bih izvještaj o tome kako stoji realizacija, koliko javnih nabava još treba pokrenuti i kada će se pokrenuti javna nabava za rekonstrukciju škole u Oroslavju i za sportske dvorane.
Župan KZŽ, Željko Kolar rekao je kako su te informacije u poslanim materijalima.
-Što se tiče projekata koji su spremni za raspis natječaja, to su Oroslavje, Pregrada, Zagorska Sela, Veliko Trgovišće i Marija Bistrica. Prvi natječaj je poništen, a drugi je u pripremi. Sve ostale škole i sportske dvorane su u postupku: deset ih je u provedbi, dvije su u fazi pregleda i ocjene. Ako sve bude išlo prema planu, a to je cilj, sve škole i sportske dvorane trebale bi biti dovršene do 30. prosinca 2027. godine, odnosno prema posljednjoj odluci Ministarstva. Zadnje plaćanje očekuje se u ožujku 2028. godine – rekao je župan spomenuvši kako kod ovog kreditnog zaduženja nema klasičnog razdoblja od dvije godine, nego se kredit koristi u fazi investicije, a zatim počinje rok otplate, pri čemu bi prva rata kredita bila u trećem kvartalu 2028. godine.
Dodao je kako će pročelnice pripremiti pisano očitovanje za svaku školu, koje će tijekom sljedećeg tjedna biti dostavljeno svim vijećnicama i vijećnicima.
-Nakon toga ćemo održati koordinaciju kako bismo detaljno prošli kroz sve projekte, što je u tijeku, što ide u natječaj i u kojoj su fazi pojedini radovi. Na dosadašnjim natječajima imali smo od pet do jedanaest ponuda, što pokazuje dobar odaziv tržišta. Što se dogodilo s projektom u Mariji Bistrici, još analiziramo. Pretpostavljamo da je razlog slabijeg interesa to što se radi o manjem projektu, vrijednosti oko 600 tisuća eura, pa ga veći izvođači možda nisu smatrali dovoljno atraktivnim. Nadamo se da će u sljedećem razdoblju i manji hrvatski izvođači iskazati veći interes – rekao je pohvalivši Vladu za ovaj program.
-Izazovno je. Već smo prošli ili ponovno raspisali javne pozive dvanaest puta. U takvim okolnostima iznimno je teško pratiti sve investicije i njihovu dinamiku, ali vjerujem da ćemo na kraju svi biti zadovoljni kada svi objekti budu u funkciji – kazao je župan.
Viktor Šimunić zatražio je i financijsko stanje projekata.
Jelena Krajnik(HDZ) osvrnula se na staru kupališnu zgradu Sutinskih Toplica.
-Imali smo prije nekoliko mjeseci sastanak sa Županijom, načelnicima Mača i Mihovljana te gospođom iz Konzervatorskog ureda. Tom ste prilikom obećali da ćemo imati sastanak sa vlasnicima Sutinskih Toplica. S obzirom da se pojavila informacija da postoji mogućnost da stara kupališna zgrada dobije status preventivne zaštite i sredstva za rekonstrukciju nužnog, moje pitanje je kada se planira organizirati sastanak sa vlasnicima.
Župan Kolar rekao je kako je kontaktirana vlasnica, a razgovarano je i sa konzervatorima jer nisu imali definiran stav oko zaštite. Čekamo da njihov stav dobijemo u pisanom obliku kako bismo njihovo mišljenje mogli prilagoditi našim zahtjevima koji idu prema zaštiti. U ovom slučaju ima dobrih vibracija, ali neka to ide svojim tokom.
Jelena Krajnik kazala je kako je tu riječ o prebacivanju loptice sa Županije na Ministarstvo i obrnuto. Kako kaže, ako Zagorcima nije bitno ono što je zagorsko, ne zna zašto bi to nekome u Zagrebu bilo prioritet.
-Kada se govori o razvoju Sutinskih Toplica, uvijek se govori o “novim bazenima”. Međutim, nitko ne govori o staroj zgradi koja ima veliku povijesnu i kulturnu vrijednost. Tu su bazeni izdubljeni u stijeni sa toplom vodom čega nema u Hrvatskoj, stoga smatram da treba staviti naglasak na to – navela je.
Župan je rekao kako je već rečeno da će Županija podnijeti zahtjev za zaštitu ili poduzeti ono što može učiniti ako konzervatori odbiju.
-Donijeli smo odluku i dogovorili se da ćemo ići u zaštitu. Ako smo se tako dogovorili, onda ćemo to i provesti – ono što mi možemo. Što se tiče konzervatora, kada oni donesu odluku i kada se službeno očituju, nakon toga ćemo mi poduzeti daljnje korake. Ne znam što bi tu trebalo biti sporno ili nejasno. Dakle, još jednom: prihvatili smo inicijativu, rekli smo da je to dobro, da ćemo ići u zaštitu, da ćemo napraviti sve što je potrebno te da smo spremni i investirati. I dalje stojim iza svega što sam rekao. Ali ponovno naglašavam – čekat ću službeni dopis konzervatora. Kada ga dobijem, precizirat ćemo sve daljnje korake i postupiti u skladu sa zakonom – objasnio je.
Dario Cvrtila(HDZ) otvorio je temu za koju smatra da je Županija na nju nedovoljno fokusirana.
-Često čujemo kako je Županija među vodećim u raznim stvarima u našoj državi. Ono po čemu je naša Županija među posljednjima je tema domova umirovljenika koje ima Županija. Naime, naša Županija je među tri u Hrvatskoj koja pod svojim upravljanjem nema niti jedan dom umirovljenika i time se šalje poruka da se nedovoljno skrbi o našoj zlatnoj generaciji. Sukladno tome, moje je pitanje i prijedlog, da se razmotri mogućnost projektiranja takvog jednog projekta i da se donese odluka da se ide u realizaciju jednog takvog, potrebnog projekta – rekao je Cvrtila.
Župan KZŽ, Željko Kolar rekao je kako Vlada Republike Hrvatske raspisala je natječaj na koji se županije nisu mogle javiti.
-Vlada je odlučila da se mogu prijaviti jedinice lokalne i regionalne samouprave pod određenim uvjetima. Natječaj je bio tako postavljen da se moglo prijaviti više njih, ali financiranje je dobivao samo jedan projekt po području. Od 32 jedinice lokalne samouprave, interes su pokazali Zabok, Pregrada i Veliko Trgovišće. Uvjet za prijavu bio je partnerski odnos te preuzimanje oko 75% financiranja i osiguranje dijela sufinanciranja iz lokalnog proračuna. Pregrada je bila najdalje u pripremi dokumentacije i na kraju se jedina i prijavila. Mi smo bili partner Pregradi u tom projektu. Procijenjena vrijednost projekta je oko 400.000 eura godišnje za naredno razdoblje. Sada će Pregrada biti nositelj tog projekta, a kada se objekt otvori, to će značiti važan iskorak za sustav skrbi – rekao je dodavši kako Natječaj koji je bio najavljen prošle godine nije realiziran.
Ponovno je najavljen za ovu godinu, a jedini projekt koji ima gotovu dokumentaciju i građevinsku dozvolu je u Zaboku.
-Mi smo Zaboku dali suglasnost za prijavu, jer nismo znali hoćemo li se moći samostalno prijaviti, a planirali smo projekt u Bedekovčini. Postoji više razloga za to – zemljište u vlasništvu države, razvijena infrastruktura, blizina Opće bolnice Zabok i dobra prometna povezanost. S obzirom na to da natječaj prošle godine nije proveden, a uvjeti za ovu godinu još nisu u potpunosti poznati, odlučili smo podržati projekt u Zaboku. Ako natječaj ponovno bude raspisan, i ako će uvjeti biti isti, ponovno ćemo se uključiti i sufinancirati projekte domova za starije osobe. U međuvremenu, privatni investitori također otvaraju domove za starije, što pokazuje da se sustav polako razvija – rekao je spomenuvši kako je postojala i inicijativa da se u Kumrovcu, na prostoru Političke škole, izgradi veliki dom za starije osobe kapaciteta oko 350 korisnika. Stav resornog ministarstva je da se ne idu takvi veliki domovi, nego manji, kako bi korisnici bili bliže svojim obiteljima i zajednici.
-To je i logično, jer je tada lakše održavati kontakt s obitelji i osigurati kvalitetniju skrb. Osobno to mogu potvrditi i iz vlastitog iskustva – moja majka je gotovo dvije godine u domu u Zagorskim Selima i udaljenost mi omogućuje da je posjećujem vrlo često. Da je dom dalje, to bi bilo puno teže. Zato je stav Ministarstva, koji smatram razumnim, da se razvijaju manji i lokalno raspoređeni domovi. Ako će se natječaj nastaviti, bilo 2026., 2027. ili 2028. godine, vidjet ćemo pod kojim uvjetima i kako ćemo se prilagoditi. Razmatra se i mogućnost manjih domova, primjerice po 50 korisnika u više lokacija, što ćemo vidjeti u budućnosti – rekao je naglasivši kako će i dalje tražiti prilike da se uključe i investiraju, ali ograničavaju ih uvjeti natječaja i modeli financiranja.
Vladimir Pleško(HDZ) kazao je kako je jedno od velikih pitanja iz prijašnjih godina aglomeracija.
-Pitanje je vezano na upravljanje cijelom županije, na odgovornost, htio bih znati kada će konačno ta aglomeracija nakon osam godina projekta?
Župan KZŽ, Željko Kolar kazao je da je u tih osam godina predsjednik Vlade Andrej Plenković, a resorno ministarstvo, kao i Hrvatske vode su partner Zagorskog vodovoda.
-Niti jedna stvar unutar ugovora nije napravljena ispred Zagorskog vodovoda, a da to nije usklađeno sa Hrvatskim vodama i resornim ministarstvom. S druge strane, Zagorski vodovod nije u ingerenciji u Županije, stoga je to pitanje za gradonačelnike i načelnike koji su vlasnici, ali s obzirom da je tema aktualna od 2018. godine, vjerujem da će se vrlo brzo aglomeracija staviti u funkciju, stoga dajem nalog resornoj pročelnici da pošalje direktoru Zagorskog vodovoda upit kada će se aglomeracija staviti u funkciju – naveo je Kolar.
Pleško je rekao kako Vlada i Hrvatske vode odlučuju čime je, kako kaže, odgovornost prebacio na njih.
-Da nema Vlade i njihove odluke o preuzimanju troškova koji su nastali i koji su veći od troškova koji su bili prethodni toga projekta, daj projekt bi totalno krapirao i pitanje tko bi plaćao sve te obveze, stoga zahvaljujem Vladi i svima koji su to prihvatili – rekao je Pleško dodavši kako se nada da će odgovor dobiti brzo.
Župan Kolar rekao je kako je Vlada to napravila za sve aglomeracije u Hrvatskoj.
-To bi trebalo biti pohvalno i primjereno kako treba surađivati. Treba znati da je takva odluka donesena za sve aglomeracije na području Hrvatske, a da neke aglomeracije nisu završene, raskinuti su ugovori, neki izvođači su otišli u stečaj, ali kod nas to nije slučaj – naveo je.
