Žrtvama kaznenih djela procesi predugo traju, nedostaje im pravda, nedovoljno su informirane, nedostaje im podrška – predstavljena istraživanja i iskustva iz prakse
U Zaboku u petak, 17. ožujka 2023. predstavljena publikacija pod nazivom „Žrtve kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu – rezultati istraživanja i iskustva iz prakse“.
U organizaciji Ženske sobe i u suradnji s organizacijom CESI, SOS telefon i savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije na okruglom stolu u Zaboku predstavljena je publikacija pod nazivom „Žrtve kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu – rezultati istraživanja i iskustva iz prakse“. Publikacija sadrži rezultate provedenih istraživanja o položaju i pravima žrtava kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu.
Istraživanja su bila sveobuhvatna i odnosila su se na različita područja poput pitanja provedbe pojedinačne procjene, upućivanje žrtava na prava i ostvarivanje prava sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, primjeni Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, ispitivanje žrtava putem audio-video uređaja i slično, pojasnila je urednica publikacije i voditeljica istraživanja, Anamaria Drožđan-Kranjčec, mag. iur. iz Ženske sobe.
-U istraživanjima je sudjelovalo 177 osoba i to predstavnici policije, državnog odvjetništva, sudova, organizacija civilnoga društva, žrtve kaznenih djela i drugi relevantni dionici. Same žrtve kaznenih djela smo pitali što im je nedostajalo u okviru kaznenog postupka da bi lakše prošle proces od prijave do pravomoćnosti presude. U velikoj većini su se žalile na brzinu postupka, odnosno svima je trajalo predugo. S obzirom da se najčešće radi o kaznenim djelima s elementima nasilja, njima je samo sudjelovanje u kaznenom postupku od tri, pet i više godina zaista preteško – istaknula je Drožđan-Kranjčec te dodala da se nažalost u praksi pokazalo da, iako imamo Zakon, iako imamo postupak nije funkcionalno u praksi.
Navela je kako su žrtve iskazivale da im je nedostajala pravda, odnosno da se prema njima postupa na način kako se vrlo često postupa i prema okrivljenicima.
-Ono što smo ispitivali je pitanje položaja žrtava u zgradi sudova, jer su naše preporuke i ono što vidimo iz prakse, nužno je da se žrtve iz kaznenih djela, prije iskazivanja ne susretnu sa oštećenikom u zgradi suda. To ih destabilizira i loše utječe na njih i na njihov sam iskaz koji će tada dati i ono što je zabrinjavajuće – nemamo čekaonice za žrtve kaznenih djela u zgradama sudova – navela je jedan je od većih problema Drožđan-Kranjčec.
Također je ukazala kako žrtve kaznenih djela nemaju branitelja, ne brine se dovoljno za njihova prava i mogućnosti, problem je i dostupnost uređaja za audio-video ispitivanja…
-Problem je i dostupnost informacija. Vrlo često žrtve nisu imale pravovremeno i točne informacije o postupku, tijeku postupka, što ih čeka i kakve su odluke donesene, zatim sama dužina trajanja postupka… – između ostalog kazala je Drožđan-Kranjčec.
Nameće se zaključak kako žrtve kaznenih djela nemaju uvijek dovoljnu podršku, iako se sustav podrške sustavno razvija na razini RH zadnjih 10 godina, te još uvijek i same žrtve i rezultati istraživanja ukazuju da na sustavu podrške treba još puno raditi.
Vendi Keserica Tomičić izCentra za savjetovanje, istraživanje i edukaciju te SOS telefonai savjetovališta za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije kazala je da uvijek nastoje pružiti sve vidove podrške žrtvama i svjedocima kaznenih djela.
-Mi tu kroz naš program Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela zaista pokušavamo svim žrtvama i svjedocima pružiti one usluge koje im zakonski i pripadaju. Pružamo im emocionalnu podršku i psihosocijalnu, pravnu i psihološku, nudimo im također i pratnju na institucije jer nijedna žrtva nije pripremljena postati žrtvom i samim time možda se ne zna uvijek i najbolje snaći – naglasila je Keserica Tomičić te dodala da pokrivaju sve sudove i sve policijske postaje na području cijele Krapinsko-zagorske županije.
-Kvalitetnom i dobrom suradnjom možemo osigurati da sve žrtve i svi svjedoci imaju ona prava koja im pripadaju – poručila je Keserica Tomičić te zaključila: “Svi stručnjaci i stručnjakinje s područja Krapinsko-zagorske županije itekako su dobro senzibilizirani i upućeni, te svi znamo što to znači za žrtvu kada se mora susreti sa počiniteljem nasilja i zašto je važno da se taj susret izbjegne”.
Proteklih godina pitanje prava i položaja žrtava kaznenih djela postalo je od značajnijeg interesa stručne javnosti i usklađivanja zakonodavstva s međunarodnim standardima, istaknuto je na okruglom stolu. Problem zaštite žrtava od ponovljene viktimizacije i traumatizacije prepoznato je kao jedan od ključnih, u koje je potrebno daljnje ulaganje svih dionika u sustavu.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.