VREMEPLOV: 124. obljetnica otkrića krapinskog pračovjeka – 23. kolovoza 2023.

Baš kao i ove godine, bila je to vruća i sparna srijeda prije 124 godine, 23. kolovoza 1899.

Naime, tada je parnjačom iz Zagreba u Krapinu stigao Dragutin Gorjanović-Kramberger, ravnatelj Geologijsko-paleontologijskog odjela Narodnog muzeja i profesor paleontologije i geologije na Sveučilištu u Zagrebu.

U Krapinu nije krenuo samoinicijativno, stigao je na poziv Krapinčana koji su već neko vrijeme na Hušnjakovu pronalazili neobične kosti, s mišlju kako će u Krapini prikupiti ostatke „diluvijalnih sisara“ odnosno pleistocenskih životinja. Stigavši na Hušnjakovo, već iz određene udaljenosti od otvorene špilje, ravnatelj Gorjanović je u pješčanoj stijeni zamijetio pruge pepela, isprženog pijeska i drvenog ugljena. Naravno, bili su to tragovi ognjišta, a da je u toj maloj špilji boravilo biće koje je znalo paliti vatru, Gorjanoviću je potvrdio i ljudski zub kutnjak kojega je također otkrio toga dana. Kakav pronalazak! Gorjanović je odmah shvatio da stoji ispred prastarog čovječjeg naselja!

Istraživanja i iskopavanja koja su ubrzo započela, trajala su do 1905. godine, a tijekom toga vremena pronađene su brojne fosilne kosti neandertalaca te životinja poput špiljskih medvjeda, toplodobnih nosoroga, bizona i golemih jelena. Uz oko 900 kostiju koje su pripadale neandertalcima različitog spola i dobi, pronađeno je i oko 1200 artefakata, neandertalskih kamenih alatki, a krapinska zbirka je najveća zbirka neandertalskog čovjeka pronađena na jednome mjestu. Uz Dragutina Gorjanovića-Krambergera, zbirku fosilnih ostataka s Hušnjakova istraživali su i brojni drugi, svjetski poznati znanstvenici, otkrivši brojne informacije i zanimljivosti o životu kamenodobnih lovaca i skupljača koji su u Krapini obitavali prije oko 125.000 godina.

Za više informacija posjetite Muzej krapinskih neandertalaca koji slovi kao jedan od najmodernijih muzeja svijeta. Bogat je najnovijim tehnološkim dostignućima uz brojne vizualne, olfaktivne i ine senzacije, donosi vam fascinantan svijet neandertalaca, ali i baca nas u vrijeme samog početka svijeta pa tako posjetitelji mogu uživati u rekonstrukciji kozmičke evolucije i bar na tren osjetiti svu snagu prapočetka.

U Muzeju krapinskih neandrtalaca danas možete vidjeti i sam postanak svijeta, povijest zemlje, prve organizme, pa tako posjetitelji mogu pratiti slijed razvoja života od prvih hominida koji su sišli s grane do krapinskog neandertalca koji je predstavljen u polušpilji hiperrealističnim skulpturama renomirane francuske umjetnice Elisabeth Daynes. Ona je spojila vrhunsku tehnologiju i umjetnost u najboljem mogućem omjeru pa gledajući njene skulpture ne možete se oteti dojmu da će za koji tren dječak trepnuti i baciti kamen koji drži u ruci…       

Jedan od najatraktivnijih detalja u Muzeju je zasigurno prijelaz preko leda koji je uklopljen u dijelu Muzeja koji govori o duhovnom svijetu neandertalaca i njihovim navikama. Dok slušate krckanje leda i gledate kako navire voda, kao da u daljini riču mamuti, a vi svjedočite kraju jednog doba… Također je zanimljivost i prikaz tijela neandertalca na bolesničkom krevetu kojeg mogu “istraživati” čak četvero posjetitelja istodobno i na tri jezika doći o informacijama o njegovim ozljedama uz ilustrirane fotografije i rendgenske snimke.

Posljednji segment Muzeja govori o ubrzanom kulturnom i tehnološkom razvoju ljudskog roda, a uz prizor astronauta, dolazi se do samom kraja unutarnjeg razgledavanja i pred posjetiteljem se pruža staza koja vodi na samo nalazište gdje posjetitelji mogu nastaviti svoj razgled u vanjskom prostoru.

zip.com.hr/ 24.08.2023.