Kada je riječ o ravnopravnosti spolova, prema svim područjima mjerenjima i dalje se nalazimo ispod prosjeka EU

Kakve su smjernice Europske unije vezano za ravnopravnost spolova i gdje se tu nalazi Hrvatska pojasnila nam je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Višnja Ljubićić.

Naime, načela ravnopravnosti spolova temelj su suvremenih demokratskih država te je tako ravnopravnost spolova uvrštena u najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, a sastavni je dio i Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

-Niz instrumenata na razini EU-a odnosi se na obvezujuće i neobvezujuće mjere u području ravnopravnosti spolova. Od obvezujućih direktno primjenjujućih uredbi, preko direktiva implementiranih u nacionalno zakonodavstvo, do onih strateških – Strategije za rodnu ravnopravnost 2020.-2025., kao i zaključaka Vijeća EU o različitim aspektima ravnopravnosti spolova i dr., svima je zajedničko to da ciljaju daljnjem unaprjeđenju različitih dijelova sustava te područja u kojima je potrebno osigurati jednake mogućnosti. Spomenula bih ovom prilikom značaj Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Direktive o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja, kao i Direktive 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama, čije transponiranje u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo nas očekuje u idućem razdoblju, kao i daljnja odgovarajuća primjena – pojasnila je pravobraniteljica Ljubičić te nastavila.

-Također, ispred nas je i transponiranje te stvaranje uvjeta za punu primjenu i Direktive Vijeća EU o standardima tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema ženama i muškarcima te njihovih jednakih mogućnosti u pitanjima zapošljavanja i rada te o izmjeni direktiva 2006/54/EZ i 2010/41/EU te Direktive o standardima za tijela za jednakost u području jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo, jednakog postupanja u pitanjima zapošljavanja i rada prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju, jednakog postupanja prema ženama i muškarcima u pitanjima socijalne sigurnosti te u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga, te o izmjeni direktiva 2000/43/EZ i 2004/113/EZ – kazala je pravobraniteljica.

Podsjetimo, Vijeće EU i EU Parlament 7. i 14. svibnja 2024. usvojili su dvije navedene Direktive usmjerene na jačanje nacionalnih tijela za jednakost. Ove Direktive tim bi tijelima trebale omogućiti potpunu neovisnost, učinkovitiju borbu protiv diskriminacije, posebice u području ravnopravnosti spolova, u području rada i zapošljavanja, te osigurati pružanje snažnije podrške građanima/građankama u ostvarivanju pojedinih prava. Također, uz jačanja postojećih, direktive predviđaju i neke nove ovlasti tijela za jednakost, uključujući i mogućnosti njihove snažnije strateške litigacije, odnosno većih ovlasti u području odlučivanja.
Donošenje ovih dviju direktiva, koju inicijativu pozdravlja Pravobraniteljica, predstavlja značajan korak prema kvalitetnijoj primjeni zakonodavstva EU-a o ravnopravnosti za sve i to u svakoj državi članici Europske unije, osnaživanjem tijela za jednakost diljem Europe sa širim mandatom, dodatnim resursima, te s više ovlasti i neovisnosti.

Hrvatska bilježi blagi napredak prema Indeksu rodne ravnopravnosti

-Tako da, kada zbrojimo sve ove obveze koje stoje pred Hrvatskom, još je značajan dio posla pred nama, odnosno pred dionicima zaduženim za provedbu nužnih aktivnosti. A prostora za unaprjeđenje, kada promatramo Hrvatsku u odnosu na pojedine druge države članice EU, uvijek ima- naglasila je Ljubičić te iznijela konkretne podatke.

Kada promatramo Hrvatsku u europskom kontekstu u odnosu na ravnopravnost spolova, vidljivo je da je Republika Hrvatska od pristupanja EU, u razdoblju od 2013. do 2022. u svakom objavljenom Indeksu rodne ravnopravnosti od sada bilježila blagi napredak u odnosu na prethodne godine. Najlošije smo bili ocijenjeni i pozicionirani 2013. godine (52,3 boda; 25. mjesto u EU), a najbolje 2022. godine (60,7 bodova; 19. mjesto). Najnoviji podaci iz 2023. godine, prema kojima smo postigli isti rezultat kao i 2022. godine prikupivši identičnih 60,7 bodova, mogu ukazivati na zaključak da Hrvatska stagnira. Taj bodovni iznos nije bio dovoljan da zadržimo 19. mjesto te sada zauzimamo 20. poziciju u Europskoj uniji. Međutim, iako bilježimo kontinuirani blagi napredak, odnosno trenutno stagniramo, ne bismo trebali biti zadovoljni situacijom u našoj zemlji, budući da se u svim područjima mjerenja i dalje nalazimo ispod prosjeka EU – istaknula je pravobraniteljica Ljubičić dodavši kako su navedeni podaci jedan od dodatnih razloga za sustavno i sveobuhvatno djelovanje te bolje pozicioniranje Hrvatske kada govorimo o primjeni i oživotvorenju načela ravnopravnosti spolova u različitim područjima života.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

sleljak/zip.com.hr 16.08.2024.