Intervju s Markom Vešligajem: “Rodna ravnopravnost mora prestati biti ideal i postati obaveza”

Na konferenciji “Žene i poduzetništvo” održanoj 6. lipnja u Krapini među najistaknutijim govornicima bio je Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost i glavni izvjestitelj Europskog parlamenta za novu europsku Strategiju rodne ravnopravnosti.

U ekskluzivnom razgovoru za ZIP portal govori o ključnoj ulozi koju ima kao izvjestitelj za novu Strategiju rodne ravnopravnosti Europske unije, izazovima koji su pred nama i konkretnim koracima koji se očekuju na nacionalnoj i europskoj razini.

ZIP: Gospodine Vešligaj, možete li nam reći više o novoj Strategiji rodne ravnopravnosti i vašoj ulozi u njezinoj izradi?

MV: Velika mi je čast što sam imenovan glavnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za novu Strategiju rodne ravnopravnosti Europske unije za razdoblje od 2026. do 2030. godine. Riječ je o dokumentu koji će u značajnoj mjeri oblikovati zakonodavne i političke prioritete EU-a u narednih pet godina kad je riječ o položaju žena i ravnopravnosti spolova.

Strategija je trenutačno u fazi izrade, a u Parlamentu su započeli pregovori među političkim grupacijama. Svaka politička skupina ima svoje naglaske, ali kao izvjestitelj jasno sam postavio teme koje smatram neizostavnima. Nema kompromisa kad govorimo o osnovnim ljudskim pravima, sigurnosti žena, pristupu zdravstvu i jednakim mogućnostima na tržištu rada.

ZIP: Koji su to ključni prioriteti na kojima ćete inzistirati?

MV: Prije svega, borba protiv nasilja nad ženama i djevojčicama. Europa se suočava s porastom nasilja, uključujući femicid – najekstremniji oblik nasilja nad ženama. Podaci su poražavajući – svakih deset minuta u svijetu žena umre od ruke partnera ili člana obitelji. Tražimo da se femicid prepozna i definira kao kazneno djelo na razini EU-a. Uz to, tražimo kriminalizaciju silovanja na temelju nedostatka pristanka, prema modelu “yes means yes”. Ako želimo promjenu, ona mora biti pravna, sustavna i jasno provediva.

Drugi važan stup je puni pristup zdravstvenim uslugama, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje. U brojnim državama članicama žene se još uvijek suočavaju s ograničenjima, birokratskim i društvenim barijerama u ostvarivanju osnovnog prava na zdravlje. Tražimo rodno osjetljive zdravstvene sustave, prilagođene stvarnim potrebama žena, a ne generički pristup koji ignorira njihove specifičnosti.

Treće područje, koje smatram ključnim, odnosi se na ravnopravno sudjelovanje žena u tržištu rada te u javnom i političkom životu. Direktiva o transparentnosti plaća mora biti u potpunosti transponirana u nacionalna zakonodavstva, uključujući i hrvatsko. Danas u Europskoj uniji žene u prosjeku zarađuju 13 % manje od muškaraca, dok u nekim sektorima u Hrvatskoj taj jaz doseže i preko 25 %. To je neprihvatljivo. Osim plaća, prisutna je i horizontalna segregacija – žene su češće zaposlene u slabije plaćenim sektorima, a te se strukturne prepreke moraju sustavno rješavati.

ZIP: Kakva je uloga poduzeća i poslodavaca u ostvarivanju tih ciljeva?

MV: Zakonodavstvo mora obavezati poslodavce na transparentnost i odgovornost. Direktiva o ženama u upravnim odborima donosi obvezu da do sredine 2026. trgovačka društva osiguraju minimalno 40 % žena među neizvršnim direktorima ili 33 % u svim direktorskim pozicijama. Ako to ne postignu, morat će objasniti zašto i kako to planiraju ispraviti. Tu očekujem snažan angažman država članica. Bit će uvedene kazne – od novčanih do pravosudnih mjera, uključujući i mogućnost poništenja imenovanja ako se utvrdi nepravilnost. Bez jasne odgovornosti, ništa se neće promijeniti.

ZIP: Tu je i pitanje ravnoteže između privatnog i profesionalnog života. Zašto je to pitanje toliko važno u kontekstu ravnopravnosti?

MV: Zato što bez socijalne infrastrukture koja omogućava ženama da se zaposle – sve druge mjere padaju u vodu. Više od 7,5 milijuna žena u EU spriječeno je u ulasku na tržište rada zbog brige o djeci i starijima, dok je ta brojka kod muškaraca tek 450 tisuća. Tražimo izgradnju i financiranje kvalitetnih usluga skrbi kroz novi Europski zakonodavni sporazum o skrbi. Ulaganje u skrb nije samo demografska i socijalna mjera – to je gospodarska potreba.

ZIP: Kakva je situacija s poduzetnicama i kako EU planira pomoći ženama koje žele pokrenuti vlastiti posao?

MV: Situacija je alarmantna. Prema podacima Europske komisije, 75 % potencijalnih poduzetnica u EU zapravo nikad ne pokrene svoj posao. Nedostatak pristupa kapitalu, obrazovanju, vještinama i mrežama glavni su razlozi. Ako bi žene sudjelovale u ranom poduzetništvu istom stopom kao muškarci, imali bismo 5,5 milijuna više poduzetnica. Tvrtke koje vode žene često donose veći prihod, ali unatoč tome, dobivaju duplo manje investicija.

Strategija zato predviđa specifične financijske alate namijenjene ženama poduzetnicama – lakši pristup sredstvima, edukacijama, mentorstvu i umrežavanju. To su ključni alati za izgradnju poduzetničke infrastrukture koja će ženama omogućiti da realiziraju svoje ideje.

ZIP: Što biste poručili za kraj?

MV: Kao zastupnik i kao čovjek – podržat ću svaku inicijativu koja ide prema većoj ravnopravnosti. I ne samo riječima, već zakonima, fondovima, strategijama.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

mstužić/zip.com.hr 13.06.2025.