Intervju s Marinom Rožić: “Akademija ‘Budućnost upravljanja’ priprema lidere za stvarnu promjenu”

Na nedavno održanoj konferenciji “Žene i poduzetništvo” posebno je odjeknulo izlaganje Marine Rožić, glavne tajnice Hrvatske gospodarske komore.

U razgovoru za ZIP portal otkriva kako je nastala nova HGK edukacija – Akademija “Budućnost upravljanja”, koji su je izazovi potaknuli, kako izgleda program te zašto je važno osnažiti bazu žena koje će preuzimati liderske pozicije u hrvatskom gospodarstvu.

ZIP: Gospođo Rožić, hvala što ste s nama. Možete li nam reći više o Akademiji ‘Budućnost upravljanja’? Kako je nastala ideja za ovu edukaciju?

Marina Rožić: Za početak, zadovoljstvo mi je bilo sudjelovati na Konferenciji i zahvaljujem na pozivu i prilici da predstavim novu edukaciju Hrvatske gospodarske komore – Akademiju „Budućnost upravljanja“.

Naime, prije same izrade programa, organizirali smo niz panela, okruglih stolova i sastanaka s našim članicama kako bismo snimili stanje uoči donošenja novih EU direktiva o rodnoj ravnopravnosti u odborima i jednakim plaćama. Tijekom tih razgovora shvatili smo nešto vrlo važno – iako žena ima malo na top pozicijama, što potvrđuju i brojke o podzastupljenosti u upravnim i nadzornim odborima, naš najveći izazov je što nemamo dovoljno široku bazu iz koje bi se mogle birati buduće liderice.

ZIP: Koje su to konkretne brojke koje pokazuju stanje?

Marina Rožić: Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, žene čine 31,8 % članova odbora, dok na čelnim, izvršnim pozicijama (CEO) imamo samo 20,3 %. Iako je to rast u odnosu na 27 % iz 2022., postavlja se pitanje – je li to dovoljno?

Usto, iako žene čine 60 % osoba sa sveučilišnom diplomom u Hrvatskoj, taj postotak se ne odražava u vodstvu kompanija. Čak 67 % trgovačkih društava izlistanih na burzi 2022. godine nije imalo niti jednu ženu u nadzornom odboru, a 34 % nije imalo niti jednu ženu u upravnom odboru.

ZIP: Kako se Akademija „Budućnost upravljanja“ postavlja prema tim izazovima?

Marina Rožić: Cilj Akademije je pripremiti lidere – i liderice – koji su spremni sudjelovati u stvaranju okruženja koje potiče rodnu ravnopravnost, transparentnost pri imenovanjima, jasno definirane politike napredovanja i temelje za jednake plaće.

Ovogodišnja generacija polaznica bile su upravo žene na pozicijama koje mogu donijeti promjenu.

ZIP: Kako je strukturirana sama edukacija?

Marina Rožić: Akademija se sastoji od više modula kroz koje se polaznici educiraju o korporativnom upravljanju, makroekonomskom okruženju, informacijskoj sigurnosti, ali poseban naglasak stavljamo na tzv. soft vještine.

Učimo kakav lider danas treba biti – onaj koji razumije važnost emocionalne inteligencije, zna kako operativni procesi funkcioniraju, zna komunicirati, spreman je za krizno komuniciranje, ne boji se digitalizacije i poštuje ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Predavanja traju ukupno 60 sati i odvijaju se u suradnji akademske zajednice i gospodarstva.

ZIP: Tu su i iskustva iz prve ruke?

Marina Rožić: Tako je. Kroz tzv. “čavrljanja”, polaznici imaju priliku razgovarati s role modelima – članovima upravnih i nadzornih odbora, CEO-ima i drugim istaknutim liderima.

Dio programa čini i studijsko putovanje u Bruxelles, gdje se susrećemo s ključnim kreatorima europske legislative – u Europskoj komisiji i Europskom parlamentu.

Naravno, važan aspekt ove edukacije je i umrežavanje, jer bez snažne mreže, teško je doći do stvarnih promjena.

ZIP: Što istraživanja govore o važnosti umrežavanja i mentorstva?

Marina Rožić: Posljednje istraživanje EWN-a istaknulo je veliki jaz između zakonodavnih i političkih inicijativa i njihove stvarne primjene.

Zakon može propisati kvote, ali ne može izgraditi samopouzdanje. To može mentorica, uzor, žena ženi – kroz edukacije, udruženja i zajedničko djelovanje.

Zato je ova Akademija više od edukacije – to je platforma za promjenu.

ZIP: Postoji li i gospodarska dimenzija rodne ravnopravnosti?

Marina Rožić: Apsolutno. Projekcije pokazuju da bi poboljšana ravnopravnost spolova mogla povećati BDP EU-a po glavi stanovnika za 6,1 do 9,6 % do 2050., što znači između 2 i više od 3 bilijuna eura.

To jasno pokazuje da napredovanje žena nije samo moralni imperativ, već strateško ulaganje u budući gospodarski rast.

Rodna ravnopravnost je rješenje za izazove poput nedostatka radne snage, demografskih izazova i sveprisutne nejednakosti.

ZIP: Što biste posebno istaknuli kao izazov na nacionalnoj razini?

Marina Rožić: Najveći izazovi ostaju u području rada – posebno kada govorimo o liderskim pozicijama, nejednakim primanjima i upravljanju vremenom.

Iako imamo više žena s fakultetskom diplomom, one su i dalje podzastupljene na čelnim pozicijama i u upravljačkim tijelima. Jaz u plaćama i dalje postoji, a time i jaz u mirovinama, koji u EU-u prelazi 25 %.

Žene su dodatno opterećene obvezama skrbi za djecu, starije i kućanstvo, što postavlja pitanje dostupnosti odgovarajuće socijalne infrastrukture.

Zato me raduje čuti od zastupnika Vešligaja najave o novoj strategiji koja donosi dugoročne ciljeve u području rodne ravnopravnosti, jednakih primanja i bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

mstužić/zip.com.hr 11.06.2025.