EIGE o mehanizmima za ravnopravnost spolova-Hrvatska iznad prosjeka EU

Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) objavio je novo izvješće pod nazivom Institutional mechanisms for gender equality in the EU: present realities, future priorities, koje donosi pregled stanja institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova u zemljama članicama Europske unije.

Izvješće se temelji na podacima iz 2024. godine te pruža usporedbu s prethodnim podacima iz 2021.

Glavni zaključak izvješća je da zemlje s razvijenijim i snažnijim institucionalnim mehanizmima ostvaruju bolje rezultate u području ravnopravnosti spolova. Tako se pokazuje da postoji jasna povezanost između učinkovitih institucija i višeg indeksa ravnopravnosti spolova. U tom kontekstu, Španjolska se istaknula kao zemlja s najsnažnijim mehanizmima, ostvarivši rezultat od 86%, dok se prosjek na razini EU kreće oko 51%.

Republika Hrvatska rangirana je na 12. mjestu s rezultatom od 52%, čime se nalazi iznad europskog prosjeka. U odnosu na izvješće iz 2021., Hrvatska je ostvarila vidljiv napredak u promicanju ravnopravnosti spolova, no i dalje zaostaje u osiguravanju odgovarajućih financijskih i ljudskih kapaciteta za institucionalne mehanizme, kao i u razvoju sustava za prikupljanje i analizu statističkih podataka.

Izvješće također prepoznaje ulogu civilnog društva u praćenju i promicanju ravnopravnosti spolova. Nevladine organizacije u Hrvatskoj ističu proaktivnu ulogu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, čija su izvješća prepoznata kao relevantan i koristan izvor informacija za praćenje stanja i oblikovanje politika. Kvaliteta tih izvješća doprinosi transparentnosti i razumijevanju problema s kojima se suočavaju žene i muškarci u svakodnevnom životu, a često služe i kao podloga za preporuke i intervencije nevladinog sektora.

Europski institut za ravnopravnost spolova u svojim preporukama državama članicama jasno ističe potrebu za jačanjem učinkovitosti tijela za jednakost spolova. To uključuje ulaganje u stručne kapacitete, osiguravanje dostatnih financijskih sredstava te jačanje institucionalne autonomije i pristupačnosti. Takvi uvjeti su ključni za neometan rad institucija koje nadgledaju provođenje politike ravnopravnosti spolova, prepoznaju prepreke i potiču sustavne promjene.

Ravnopravnost spolova nije samo formalna zakonska obveza koju države trebaju ispunjavati, već temeljna vrijednost demokratskih društava. Institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova, kao što su pravobranitelji, posebne upravne jedinice i međuresorna tijela, imaju ključnu ulogu u osiguravanju da načela jednakosti postanu svakodnevna praksa. Njihova učinkovitost, vidljivost i kapaciteti određuju koliko će stvarne promjene biti provedive na terenu – u obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu, politici i drugim sektorima.

Učinkoviti mehanizmi omogućuju bolje prepoznavanje i adresiranje rodnih nejednakosti, koje se nerijetko manifestiraju u obliku nejednake plaće, nedovoljne zastupljenosti žena na rukovodećim položajima, rodno uvjetovanog nasilja ili otežanog usklađivanja privatnog i profesionalnog života. Zemlje koje ulažu u razvoj ovih mehanizama ne samo da pridonose ispunjenju međunarodnih i europskih obveza, već stvaraju pravednije društvo za sve svoje građanke i građane.

Stoga je važno da se, uz redovito praćenje i izvješćivanje, ravnopravnost spolova pozicionira kao horizontalno pitanje u svim politikama i strategijama, s naglaskom na suradnju između institucija, civilnog društva i znanstvene zajednice. Samo tako moguće je graditi uključivo, otporno i održivo društvo u kojem će svi imati jednake šanse za ostvarenje svojih potencijala, bez obzira na spol.

Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

zip.com.hr/prs.hr 18.07.2025.