“Mi sa digitalizacijom kulturne baštine ne zaostajemo za Zapadom s kojim se tako volimo uspoređivati” – poručio je ravnatelj MHZ Sabol

Danas je već postalo nezamislivo interpretirati muzejsku i kulturnu baštinu bez modernih tehnologija, tzv. multimedijskih instalacija, holograma i virtualnih prikaza.

U zadnje vrijeme sve više se komunicira u javnosti koje su sve mogućnosti primjene umjetne inteligencije u različitim granama gospodarstva. Na koji način Muzeji Hrvatskog zagorja pristupaju tome, kazao nam je ravnatelj Jurica Sabol.

-Kako imamo pet muzeja na pet lokacija, imamo tu sreću što smo na području cijele županije i što su naši prostori izuzetno veliki, pa ne moramo ograničavati broj posjetitelja kao neki nacionalni parkovi u Hrvatskoj koji za to već koriste AI tehnologiju. Tu moram svakako spomenuti da nam je važna struktura posjetitelja koji dolaze kod nas u Zagorje, a to su djeca u školskim grupama i obiteljske posjete. Školska djeca dolaze na planirane izlete u okviru školskih aktivnosti, a obitelji sa djecom prvenstveno žele iskustvo dolaska u lijepu prirodu i upoznavanje sa arhitekturom naših prekrasnih dvoraca – kazao je ravnatelj naglasivši da je svima zanimljiv i stalan postav muzeja, koji svaki u svom segmentu nude uvid u različite aspekte povijesti i kulturne baštine.

-Multimedijske instalacije, hologrami i tehnologija zaista nam pomaže kod interpretacije naše baštine i povijesti, ali tu treba biti jako oprezan jer nismo sigurni da bi kompletno prebacivanje svih muzejskih postava u digitalizirani oblik zaista privuklo još više posjetitelja u naše muzeje. Tehnologija i umjetna inteligencija su zapravo jedna odlična stvar, ali sve se mora pažljivo isplanirati i prilagoditi jer još uvijek ništa ne može zamijeniti čovjeka. Svakako, inovativna i nova rješenja mogu samo poboljšati našu ponudu – pojasnio je Sabol te posjetio kako su Muzeji Hrvatskog zagorja u ingerenciji države, a resorno ministarstvo je još prije nekih 8 godina pokrenulo projekt digitalizacije.

-Ministarstvo kulture i medija pokrenulo je projekt digitalizacije muzejske građe i u kontekstu svih događanja posljednjih godina, jedini ispravni način čuvanja kulturne baštine je digitalizacija. Prije 7 ili 8 godina kada smo krenuli sa digitalizacijom Muzeja u Krapini bili smo na nekih 20 – 50 digitaliziranih predmeta, danas ih imamo oko 800 predmeta koji su skroz obrađeni sukladno smjernicama i pravilima u našoj struci. Nije isključeno da ćemo vrlo skoro pripremati i jednu izložbu pomoću digitaliziranih predmeta i QR kodova, nešto jako moderno što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo. Mi sa digitalizacijom kulturne baštine ne zaostajemo za Zapadom s kojim se volimo uspoređivati i svjesni smo da rad muzejskih ustanova u budućnosti bez modernih tehnologija i umjetne inteligencije neće biti moguć – zaključio je Sabol.

sleljak/zip.com.hr 05.03.2024.