“Mi smo ZA, a ne protiv- želimo iste mogućnosti za sve”- poručila ŽO SDP-a Krapinsko zagorske županije na konferenciji o nepravednom obuhvatu brdsko planinskog-područja

Županijska organizacija SDP-a KZŽ, održala je danas, 18. prosinca 2023. godine konferenciju za medije, gdje su govorili o nepravednom obuhvatu brdsko-planinskog područja, i posljedično, podređenoj poziciji prilikom apliciranja na natječaje.

Samo 8 Jedinica Lokalne samouprave sa područja KZŽ odlukom Vlade o obuhvatu BPP-a , ima taj status. Slučajno ili ne u niti jednoj čelnik nije iz SDP-a. Gradovi Klanjec, Zlatar i Pregrada, te općine Konjščina, Krapinske toplice, Bedekovčina, Sv. Križ Začretje diskriminatornim zakonom o Brdsko- planinskom prostru i Uredbom Vlade RH nisu uvrštene u JLS- ove kojima je dodijeljen status BPP, unatoč brojnim naseljima koje imaju u visinskome predjelima, koji su često u predjelima višima nego u JLS-ovima koji imaju taj status.

Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade naglasio je da ni jedna od ovih JLS nije u potpomognutom području, već su svrstane u 5 i 6 skupinu razvijanosti , što ih sukladno zakonskim kriterijima tretira kao razvijene JLS-ove, i ne mogu koristi sredstva iz ITU mehanizma.

-Sve nas to stavlja u jedan podređeni položaj u odnosu na druge JLS-ove u KZŽ, bile one manje razvijene ili razvijenije od nas. S toga danas želimo poslati jednu poruku prema Ministarstvu i Vladi RH da se stvori jedan pravedniji model koji će i nama omogućiti da konkuriramo svojim kvalitetnim projektima na tim natječajima– kazao je Vešligaj te se osvrnuo na problematiku brdsko-planinskog područja.

–Ovakav obuhvat stvara jednu podjelu i razdor među građanima jer je apsolutno diskriminirajući. Imate situaciju ovdje, gdje se sad nalazimo u Gornjoj Plemenščini da to nije okarakterizirano kao BPP, a nekoliko kuća ispod, koje se nalaze u Općini Đurmanec je. Ovakvih primjera ima u svakoj JLS i u brojnim županijama. Tražimo jedan obuhvat koji će se napraviti ili na razini naselja ili da cijela KZŽ bude brdsko-planinski prostor, te da napravimo strategiju razvoja poljoprivrede i turizma, da učimo od susjednih zemalja– poručio je Vešligaj.

Da istu situaciju ima i Općina Konjščina, potvrdila je i načelnica Anita Krok, te napomenula kako troše velik broj proračunskog novca za samu pripremu natječajne dokumentacije, a sada ispada da će biti oštećeni, jer u nekim natječajima u startu gube bodove.

-Ovdje Vlada treba napraviti jedan iskorak i omogućiti novu kategorizaciju BPP-a ili barem osigurati posebne programe za ovih 7 JLS koje nisu ušle u BPP- kazala je Krok te dodala kako Općina Konjščina već godinama priprema natječaj za vatrogastvo te sada ispada da će imati u startu manje bodova te najvjerojatnije neće proći na natječaju.

-Zbog tog statusa u startu se gubi puno bodova i ne možemo konkurirati ravnomjerno kao ostali-rekla je Krok.

Gradonačelnica Grada Zlatara Jasenka Auguštan-Pentek kazala je kako se u Zlataru nalazi najviša planina u Zagorju- Ivančica, a većina naselja se nalazi u obrnocima te planine.

– Mi smo prije par godina bili kod tada državnog tajnika , danas ministra Erlića na sastanu, gdje smo predvidjeli i znali šta će se desiti sa JLS-e koje nisu ni potpomognuta područja ni ne spadaju u BPP, i bilo nam je obećano da će se naći rješenje za naš status, međutim nikakvi naši zahtjevi nisu naišli na plodno tlo– kazala je Auguštan-Pentek te dodala da će zatražiti ponovno sastanak kod ministra.

Grad Klanjec također ne spada niti u potpomognuta ni u BP područja, a gradonačelnik Zlatko Brlek naglasio je kako je najnoviji primjer održivost vrtića, gdje veći postotak, puno više dobivaju za djecu općine i gradovi koji su u BPP.

-Smatram da bi svako dijete trebalo jednako vrijediti i jednako i svugdje bi trebalo jednako potpomoći dijete koje je u vrtiću. Drugi najveći problem je to što se ne možemo javljati niti na neke natječaje, a kada se javimo na natječaje, potpomognuta područja i tu moramo spomenuti otoke koji su također tu, puno se više sufinanciraju, nego naša. Maksimalno 40 posto nas financiraju, a potpomognuta brdsko-planinska područja između 60 -80 posto-kazao je Brlek.

Župan KZŽ i potpredsjednik županijske organizacije stranke Željko Kolar rekao je da su se okupili ovdje da kažu da su ZA, a ne protiv.

-Za to da svi imamo iste uvjete prilikom javljanja na europske natječaje. Nitko od prisutnih gradonačelnika, gradonačelnica, načelnika i načelnica nije protiv toga da Krapina ima ITU mehanizam. Dapače, pozdravljamo tu odluku. Nitko nije protiv da naša naselja, općine i gradovi budu u brdsko-planinskim područjima, nitko nije protiv da su neke naše općine i gradovi u potpomognutim područjima i nitko nije protiv toga da je dio naših jedinica lokalne samouprave u ITU mehanizmu Grada Zagreba, ali, moramo skrenuti pozornost na nepravednost i nekonkurentnost u ovom trenutku ovih jedinica lokalne samouprave koje nisu u niti jednoj ovoj skupini–rekao je Kolar te dodao kako taj nedostatak od šest bodova u startu na natječajima znači mnogo i da ga je gotovo nemoguće nadoknaditi, čime je niz kvalitetni projekata u samom startu su na neki način onemogućeni da dobiju sredstva.

-Kao čelnici lokalne samouprave, naravno da se svaki gradonačelnik i načelnik bori za projekte koji će podići kvalitetu života ljudi koji žive na tom području. Razgovarajući s ovim ljudima, teško možete objasniti da oni ovdje na 500 metara nadmorske visine nisu u brdsko-planinskom području, a njihovi susjedi u susjednoj općini koji su 100 metara nadmorske visine ispod njih jesu, pa da njihova općina dobiva veća sredstva za vrtiće, za čišćenje i održavanje prometnica, da ima posebne natječaje za njih, da imaju više bodova u samom startu . To je začarani krug iz kojeg će se teško izaći van, ako nećemo izjednačiti uvjete za ove ostale jedinice lokalne samouprave, ili država da formira jedan poseban fond za one koje nisu u ovim zaštićenim, specifičnim kategorijama pa da se i njima omogući da dođu do europskih sredstava-kazao je Kolar.

-SDP KZŽ je imao pressicu gdje sam ja kao župan rekao da bi bilo puno poštenije i pravednije da se donosi odluka po naseljima, a ne odluka po općinama. Onda bi i Gornja Plemenšćina bila na tom brdsko-planinskom području pa bi grad Pregrada imao benefite za ovo područje i tada bi bila drugačije asfaltirana cesta, iako je Grad Pregrada puno uložio u infrastrukturu. Ali kako ćemo ovdje ostaviti ljude da žive na ovom području, ako im nećemo omogućiti barem približno iste uvjete kao što imaju ljudi koji žive u nizinama gdje do njih uglavnom vode državne i županijske ceste, a ovo ovdje su lokalne i nerazvrstane ceste koje padaju na teren lokalne samouprave– istaknuo je Kolar te najavio kako će osobno sutra na sjednici Vlade RH sa županima u Virovitici pokrenuti ovu temu i smatra da je najvažnije imati konkretne prijedloge kako bi se moglo izaći iz te situacije.

-Mi ćemo napraviti jedan mali memorandum vezano za to i to ćemo proslijediti ministru Erliću, kod njega ćemo zatražiti sastanak s konkretnim prijedlozima. Ako ima i malo dobre volje, ovo što se traži je pravedno, a u krajnjoj liniji Europska komisija se zasniva na regionalnoj jednakosti, odnosno za ravnopravni regionalni razvoj. Ovdje ne da nemamo ravnopravni regionalni razvoj, nego čak imamo neravnopravni razvoj općina i gradova, što nije dugoročno održivo.-zaključio je Kolar.

tleljak/zip.com.hr 18.12.2023.