ZAGORJE ZELENO: “Zagorje je prekrasno, zaista predivan kraj za doći i ostati”-poručio je Martinić

U četvrtak, 24. listopada 2024. u edukativnom serijalu Zagorje zeleno smo sa Ivanom Martinićem, redovnim profesorom na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu pričali o tome zašto je važno poznavati prirodu i procese koji se u njoj odvijaju, kako čuvati prirodu i živjeti s njom u skladu.

Kako je istaknuo Martinić, pogled na prirodu je u oku i glavi promatrača.

-Ako se zamislite da ste promatrač, onda vam se čini da je priroda sveprisutna, da je estetski jako dojmljiva, da je bogata, raznolika i očuvana. S druge strane, ako ste netko tko je duboko u istraživanjima, tko propituje i radi usporedbu sa primjerima dobre prakse u inozemstvu i širim viđenjem stvari, tada ćete pronaći dovoljno razloga da kažete da možda nije dovoljno dobro-pojasnio je profesor Martinić.

Neki od problema su okupiranje riječnih dolina koje su preplavljene industrijskim pogonima, stanje šuma, kao veliko stvar koja je važna za prirodu profesor navodi spomenike, arhitekturu, perivoje, dvorce i drvorede uz dvorce koji nisu u sjajnom stanju.

-Mi koji se bavimo zaštitom prirode i upravljanjem zaštićenim područjima itekako vidimo da ima prostora za urediti prirodu-kazao je Martinić napomenuvši kako su, na primjer, parkovi uz perivoje dvoraca nedovoljno uređeni iz nekoliko razloga.

-Jedan od tih je i nemogućnost velikog javnog uplitanja u uređenje parkova zbog imovinsko-pravnih odnosa jer su oni vrlo često u privatnom vlasništvu. Drugi bitan element je kompleksnost. To su povijesne matrice koje vi bez studioznih stručnih podloga i disciplinarnog rada većeg broja stručnjaka ne možete ni započeti. Samo planiranje uređenja je kompleksno, a da ne govorim kolika bi bila provedba i održavanje. To nije jednostavno i jeftino-rekao je profesor dodavši kako je i pitanje interesa i potencijala vlasnika.

-Mi smo u zadnje vrijeme zanemarili pitanje uređenja prostora kao dijela urbanizma i ako se tome vratimo i ako to uključimo u programe, tada treba očekivati da će to u budućnosti izgledati bolje-kazao je profesor te dodao kako će se to teško realizirati bez europskih sredstava.

Jedan od bitnijih, ali i složenijih ekosustava su šume. One imaju najviše različitih stanišnih uvjeta za bezbrojne biljne i životinjske vrste.

-Kaže se da je 50 % biljne i životinjske raznolikosti upravo u šumama. U Krapinsko-zagorskoj županiji je 40 % prostora prekriveno šumama one su pretežito privatne. Te su šume u prošlosti bile previše intenzivno korištene, nekontrolirano su sječene-pojasnio je profesor te dodao kako su na taj način osiromašene.

Šuma je važna jer osim u biološkom smislu zbog bioraznolikosti, ona ima i ekološke funkcije-erozija, hlad i slično. Važna je i za klimatske promjene jer se smatra jednim od najvažnijih “amortizera” za ublažavanje klimatskih promjena.

–Ovaj čas stanje što se tiče šuma istovremeno je alarmantno i nije. Alarmantno je u smislu da se radi o velikom broju nekontroliranih i neodobrenih sječa i tu nedostaje nadzora na terenu što može napraviti veliki problem, osobito ako nastanu krčenja-kazao je Martinić te dodao-Interesantno je i paradoksalno da jednaku štetu radimo šumi ako ju krčimo i ako ju puštamo da zarasta travnjake, pašnjake i livade gdje onda dolazi do velikog gubitka bioraznolikosti.

Napominje i kako su vrlo zabrinjavajući trendovi nekontrolirane sukcesije pašnjaka, travnjačkih staništa, zarastanja poljoprivrednih površina.

-Ako ste vi riječne doline načičkali tvorničkim halama koje najčešće nemaju nikakvih uređenja, onda vi mijenjate sliku riječnih dolina, tokova i slično. S jedne strane problem je estetski, kvari se krajobrazna slika, a s druge strane je biološki kompleks-kazao je Martinić te se dotaknuo zelene infrastrukture u urbanim sredinama u Krapinsko-zagorskoj županiji.

-Tu stanje varira od slabog do vrlo dobrog. Neki gradovi su iskoristili mjeru Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i prišli su izradi studija obnove zelene urbane infrastrukture, to je pitanje koje je mnogo šire od nekog gradskog zelenila kako ga mi percipiramo kroz parkove, drvored i slično jer obuhvaća vodotoke, groblja, igrališta, rekreativne cjeline i slične i oni gradovi koji su dobro odradili taj studijski posao, dobili su dobar alat u ruke da se u tom pravcu razvijaju-rekao je profesor te dodao kako je to velika stvar jer ima mnogo dijelova gdje prevladava siva infrastruktura, a zelena je potisnuta.

-Imao sam priliku sudjelovati u izradi plana obnove zelene infrastrukture Zaboka gdje smo sugerirali da se ide u jednu mjeru, a to je ugovorni odnos sa privatnim šumoposjednicima. Ako privatni šumoposjednik ima zemljište koje je u kontaktnoj zoni sa gradskim cjelinama, zašto s njima ne sklopiti ugovor po kojim će oni uči u režim takozvanog pasivnog gospodarenja. Programirat će se siječe na taj način, da će oni i dalje iskorištavati svoju šumu, ali će ugovorno biti obvezani da se pritom konzultiraju i da to rade u toj mjeri u kojoj one ekološke funkcije čuvaju na visokoj razini-rekao je.

–Zagorje je prekrasno. Zagorje je interesantno i ono je jedna kombinacija megapolisa Zagreba na jugu i jednog predvorja prostora u Maclju sa mnogo dvoraca, interesantne prirode i značajnim povijesnim događajima. Predivan kraj za doći i ostati-poručio je profesor Martinić.

Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku:

Emisija se emitira pod pokroviteljstvom JANAF-a, tonski realizator je Enes Tvrtković, a urednica i voditeljica Snježana Leljak.

mstužić/zip.com.hr 25.10.2024.