Pod organizacijom Ogranka Matice hrvatske u Klanjcu i Kulturnog centra Klanjec danas, 30. siječnja u Izložbenoj dvorani Gradske knjižnice i čitaonice “Antun Mihanović” održano je predstavljanje nove knjige iz edicije OMH u Klanjcu Iz kulturne baštine Klanjca i okolice.
Knjigu “Stare razglednice Klanjca: interpretacija baštine, oživljavanje duha vremena i mjesta” su, uz prezentaciju starih razglednica Klanjca iz fonda NSK, Kulturnog centra Klanjec i privatne zbirke, predstavili autorica doktorica znanosti Marina Krpan Smiljanec, Vitomir Zamuda i Snježana Horvatin, a publikacija je tiskana uz potporu Grada Klanjca.
Večeras su se Klanjčani okupili kako bi mogli uživati u jednoj sasvim klanječkoj, lijepoj i dobroj priči koji predstavlja Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu i Kulturni centar, pojasnila je Snježana Horvatin, ravnateljica Kulturnog centra Klanjec.
-Lijepa publikacija autorice, doktorice znanosti Marine Krpan Smiljanec, a tema su stare klanječke razglednice, jedan lijepi izbor od onih najstarijih s kraja 19. stoljeća, pa sve tamo do drugog Svjetskog rata. One pričaju jednu lijepu priču o najljepšim klanječkim vizurama, ali i o ljudima jer jedan dio knjige govori o razglednicama koje su se slale iz Klanjca i koje su ljudi primali sa sadržajem što se u to vrijeme na razglednicama pisalo – istaknula je Horvatin dodavši kako je to tiskano izdanje jedan način da se otrgne od zaborava jedan lijepi dio klanječke baštine.
Ponosan na večerašnju izložbu i predstavljanje publikacije koja je tiskana uz potporu Grada Klanjca i koja na prekrasan način dočarava jedno razdoblje klanječke povijesti bio je gradonačelnik Klanjca, Zlatko Brlek.
-Ovo smo odradili za neke nove generacije kako bi mogle vidjeti tu promjenu Klanjca kroz godine i kako izgleda danas. Očito je velika razlika, puno se toga promijenilo kroz stoljeće, svaka generacija je ostavila nešto po čemu je Klanjec prepoznatljiv i nadam se da će i iza nas ostati također lijepe razglednice koje će gledati buduće generacije. Klanjec je inače poznat kroz povijest, svoj procvat je doživio krajem 18. i početkom 19. stoljeća kad je bio i kotar, u to vrijeme bio je i slobodno trgovišće i jako obrtničko središte ne samo ovog dijela Zagorja, nego i susjedne Slovenije – naglasio je Brlek te istaknuo kako je Klanjec puno značio za razvoj ovog cijelog kraja.
-Klanjec je već u to vrijeme imao svoje zlatare, kovače, postolare, banku, štedionicu, kulturna društva, imao je i svoje slikare, društva koja su okupljala klanječku elitu, organizirane plesne večeri i kad čitate povijest Klanjca, ima se što za pročitati. Nije čudo da mi danas volimo svoj Klanjec i ne bez razloga ga nazivamo gradom plemenitih ljudi, kulture i tradicije – poručio je Brlek.
Vitomir Zamuda, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Klanjcu kazao je kako naslov knjige zaista sve govori te zahvalio autorici što se primila ovog posla.
-Nije ovo prvi puta da se netko pozabavio razglednicama Klanjca. Naime, 1986. godine gospodin Tihomir Stahuljak, hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator objavio je u Peristilu zborniku radova za povijest umjetnosti u broju 29. opširan izvorni rad pod nazivom “Klanjec iz razglednica”. Njemu su razglednice poslužile da prikaže povijesni razvoj i izgled Klanjca jer što su one, ako nisu korisna svjedočanstva nekog mjesta – kako je to napisao u uvodnom tekstu – prisjetio se Zamuda te predstavljanje knjige prepustio njezinoj autorici.
Riječ je o vrlo zanimljivoj, ali i vizualno atraktivnoj knjizi o starim klanječkim razglednicima koju potpisuje članica Ogranka Matice hrvatske u Klanjcu, nekadašnja ravnateljica klanječke knjižnice i knjižničarska savjetnica Marina Krpan Smiljanec.
-Jedan od elemenata koji odražava značaj i privlačnost razglednica jest onaj koji se odnosi i na izazivanje nostalgičnih osjećaja, a koji gledatelja vraća u neka davna, prohujala vremena koja se doimaju mnogo privlačnijim i romantičnijim od današnjice. Nadam se da će ova moja prezentacija potaknuti sve današnje posjetitelje, a i njihove obitelji da uzmu u ruke knjigu, da prolistaju jer je knjiga zaista bogato ilustrirana i vizualno interesantna – kazala je Krpan Smiljanec dodavši kako zbog duha, romantike i nostalgije ova današnja prezentacija je obilježena perjem – perom kao sredstvom kojim će se obrisati prašina prošlosti doslovno i metaforički.
Naime, razglednice sadrže dragocjene klanječke panorame i građevine s kraja 19. i prve polovine 20. stoljeća, ali i djelić ljudi koji su ih pisali i primali.
Da je Klanjec prije svega grad kulture, povijesti i grad u kojem je živjelo i radilo puno znamenitih ljudi, potvrdio je Klanjčan i krapinsko-zagorski župan, Željko Kolar.
-Puno znamenitih Klanjčana kroz povijest ostavilo je traga, a ove razglednice pokazuju samo da je i Klanjec pratio trendove, da su se prve razglednice Klanjca pojavile 20-ak godina nakon prvih razglednica na području Hrvatske. Vidi se da je Klanjec bio jedno kulturno i administrativno središte, ovdje su bile mnoge obitelji koje su imale doktore, odvjetnike, tada javne službenike i da su mnogi ljudi tada iz Klanjca bili poznati sveučilišni profesori ne samo u Zagrebu nego i u ostalim dijelovima Europe, pa i Amerike – naglasio je Kolar te istaknuo kako ove razglednice pokazuju razvoj Klanjca i u arhitekturi i ostalim segmentima života.
-Kao geodeta po struci vidio sam ove karte iz 1861. i 1863. godine i vjerovali ili ne i radio na njima 80-tih i 90-tih godina, to je ostavština Austro-Ugarske monarhije, ali one vojne iz 1788. godine sam danas prvi puta vidio – kazao je Kolar dodavši kako je ovo zaista bila jedna emotivna večer.
Ovo je razglednica Dragutina Broza u čijoj kući je organizirano predstavljanje ove zaista značajne knjige koji je svjedok jednog vremena i razvoja Grada Klanjca.
Publika je uživala u prekrasnim glazbenim izvedbama Maje Miklaužić Vahtarić i Igora Siročića, tako da je to bila stvarno prekrasna književno glazbena večer u Klanjcu.
Organizatori su na kraju zamolili sve koji imaju stare razglednice Klanjca da ih donesu u Kulturni centar kako bi ih skenirali i sakupili čim više. Gradska knjižnica Klanjec i Kulturni centar imaju 56 originalnih razglednica, a ostalo je u digitalnom obliku. Također žele skupiti i stare fotografije uz dozvolu za objavu, djedove, pradjedove… kako bi sve ostalo za uspomenu i kao baština za buduće generacije.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.